Jučer je u vojnoj luci Lora ispraćen 13. hrvatski kontingent u NATO-operaciju “Sea Guardian” na središnjem Mediteranu. Kontingent čini 32 pripadnika, među njima tri žene, a u središnjem Mediteranu boravit će naredna 3 tjedna, odnosno do 18. lipnja 2026. godine. Zapovjednik 13. hrvatskog kontingenta ponovno je kapetan korvete Dino Čobo, dok je zapovjednica raketne topovnjače “Vukovar” poručnica bojnog broda Antonija Peroš. Tijekom sudjelovanja kontingenta u operaciji, časnik za vezu na zapovjednom brodu operacije ITS “Caio Duilio” (Ratna mornarica Talijanske Republike) je poručnik korvete Ernest Inkret.

Zapovjednik kontingenta kapetan korvete Dino Čobo rekao je prije odlaska:

“Odlučni smo zadaću izvršiti profesionalno i odgovorno, kako bismo što dostojanstvenije predstavljali Hrvatsku ratnu mornaricu i Oružane snage Republike Hrvatske u području operacije. Imajući u vidu razinu obučenosti, spremnosti i odlučnosti uvjeren sam kako će i ovaj kontingent nastaviti kontinuitet našeg uspješnog sudjelovanja u operaciji.”

Zadaće kontingenta nisu se promijenileu odnosu na ranije – i dalje su usmjerene na stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike s ciljem osiguranja zajedničke sigurnosti na središnjem Mediteranu.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Dojkić na ispraćaju je istaknuo:

“Ovu zahtjevnu zadaću uspješno provodimo već devetu godinu za redom bez obzira na sva ograničenja i izazove. Činjenica da su raketne topovnjače ‘Vukovar’ i ‘Dubrovnik’ starije od većine članova njihovih posada dovoljno govori sama za sebe.”

Također je naglasio da je uspješno sudjelovanje isključivo plod predanog i požrtvovnog rada, kako članova posade broda tako i kompletnog osoblja koje sudjeluje u održavanju i pripremi brodova i posada za operaciju. Ispraćaju 13. hrvatskog kontingenta uz pripadnike HRM i zapovjednika kontraadmirala Damira Dojkića u ime Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH nazočio je i pukovnik Krešimir Tušek te članovi obitelji pripadnika kontingenta.

Raketnoj topovnjači “Vukovar” ovo je peti angažman u ovoj aktivnosti.

Iako je zapovjednik Dojkić kao posebnu činjenicu izdvojio to da su RTOP “Vukovar” i “Dubrovnik” starije od većine članova njihovih posada, puno više o stanju u HRM-u govori to da je brod koji se jučer otputio prema Središnjem Mediteranu, naoružan, među ostalim, s “dva krmena protuzračna topa SAKO ZU 23 mm”, kako navodi MORH u priopćenju. Činjenica da je neki brod u moderno vrijeme opremljen antiknim sovjetskim protuzračnim sustavom govori puno više o načinu na koji se u RH shvaća opremanje i modernizacija.

*Photo: HRM

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u vojarni “1. gardijska brigada Tigrovi – Croatia” u Zagrebu održan ispraćaj 8. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Mađarsku. U sastavu borbene grupe koja čini 8. HRVCON su sljedeće sastavnice: stožerno osoblje, taktički tim za civilno-vojnu suradnju, vod vojne policije, desetina za zaštitu, tim za uklanjanje eksplozivnih naprava i medicinski tim. Zapovjednik 8. hrvatskog kontingenta je bojnik Robert Glavina, a u NATO-ovu aktivnost u Mađarsku upućuje se 64 pripadnika kontingenta, od kojih je osam žena. Svoju su spremnost za upućivanje u ovu NATO-aktivnost potvrdili tijekom vojne vježbe Udar. Zadaće hrvatskog kontingenta bit će razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti obukom i vježbama, kontinuirano poboljšavanje planova uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u obrambene planove borbene grupe.

Zapovjednik 8. HRVCON-a bojnik Robert Glavina posebno je zahvalio obiteljima pripadnika kontingenta na podršci kao i svima koji pripadnicima kontingenta pružaju potporu:

“Zahvaljujem načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH na povjerenoj zadaći našem 8. kontingentu u provedbi važne zadaće u sklopu NATO-ovih prednjih kopnenih snaga multinacionalne borbene grupe u Mađarskoj. Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo – vrhunska pripremljenost i osposobljenost pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju u bilo kakvim uvjetima.“

Zapovjednica medicinskog tima bojnica Ana Kopić istaknula je da će medicinski tim davati 24-satnu podršku pripadnicima hrvatskog kontingenta u svim medicinskim pitanjima, a surađivat će i s pripadnicima ostalih zemlja koji borave u istoj bazi u Mađarskoj.

Osim obitelji pripadnika 8. HRVCON-a, ispraćaju su nazočili ministar obrane Ivan Anušić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta brigadni general Željko Ljubas i drugi uzvanici. Ministar Anušić je istaknuo da se hrvatski vojnici iz misija vraćaju kao najbolje ocijenjeni, te su primjer vojničke časti i sposobnosti. Usput se dotaknuo i trenutno najaktualnije teme s područja obrane:

“Danas je Hrvatska vojska respektabilna vojna sila, u tijeku je proces modernizacije i opremanja, a od 9. ožujka prvi ročnici započinju temeljno vojno osposobljavanje u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Vojno služenje vratili smo nakon 17 godina da bismo mlade ljude obučili osnovnim vojničkim vještinama kako bi znali reagirati u svim kriznim situacijama. Mladi ročnici koji se odluče za karijeru u Hrvatskoj vojsci nakon što odsluže vojno osposobljavanje, jednog će dana s vama rame uz rame sudjelovati u misijama, operacijama i aktivnostima.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru svečano ispraćen 6. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Republiku Litvu. Šesti HRVCON u ovoj NATO – aktivnosti sudjeluje u sastavu multinacionalne borbene grupe pod vodstvom SR Njemačke i sudjelovat će u provedbi obuke i vježbi, jačanju interoperabilnosti te integraciji u obrambene planove Litve i NATO-a.

U ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića pripadnicima 6. HRVCON-a obratio se državni tajnik u Ministarstvu obrane Drago Matanović:

“Sudjelovanjem u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga jačamo kolektivnu sigurnost Saveza i pokazujemo da Republika Hrvatska ozbiljno i odgovorno doprinosi odvraćanju prijetnji te očuvanju stabilnosti u regiji i šire”,

poručio je državni tajnik, naglasivši kako hrvatski vojnici svojim znanjem i profesionalnošću potvrđuju snagu i ugled Republike Hrvatske među saveznicima. Matanović se još posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi kontingenta – zapovjednicima, instruktorima i svim pripadnicima OS RH koji su svojim radom omogućili da hrvatski vojnici u Litvu odlaze potpuno spremni za provedbu zadaća.

Načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako je kontingent dokazao svoju spremnost kroz preduputnu obuku i ocjenjivanje, zahvalio je obiteljima i pripadnicima 6. hrvatskog kontingenta, te im uputio poruku da profesionalno izvršavaju svoje zadaće i dostojanstveno predstavljaju Hrvatsku i njene Oružane snage. Zapovjednik 6. HRVCON-a je pukovnik Marijan Žukina koji je potvrdio da je kontingent uvježban i spreman za upućivanje u misiju na daleki europski sjever.

Kako napominje MORH u svom priopćenju, Republika Hrvatska sudjeluje u NATO-ovoj aktivnosti u Republici Litvi od 2017. godine, te je do danas u toj aktivnosti sudjelovalo ukupno 565 pripadnika OS RH, od kojih 31 žena. Nažalost, već u prvoj godini djelovanja OS RH u ovoj aktivnosti došlo je do tragedije – u prosincu 2017. u Litvi je iznenada preminuo pripadnik 1. HRVCON-a Mario Pavišić-Drndo.

*Photo: OS RH

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci “čekanja” usvojila je 12. studenog odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Od 81 zastupnika, za odluku su glasala 44, pet je bilo protiv i dva suzdržana. Odluka je donesena na prijedlog koji je Savjet za obranu i sigurnost usvojio još 7. veeljače ove godine. Članovi Savjeta – koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić – tada su se usuglasili da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizirati isključivo na teritoriju neke od zemalja NATO, a ne u Crnoj Gori . Angažman u NSATU je ipak simboličan, jer je podržano slanje do 2 pripadnika Vojske Crne  Gore.

Odluka je u Narodnoj skupštini podržana glasovima Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Europa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma (AF), Saveza građana „CIVIS“ i nezavisnih zstupnika, a protiv ove odluke glasali su Demokratska narodna partija Milana Kneževića (inače dio vladajuće koaalicije) i zastupnik Ujedinjene Crne Gore. Odluku Milana Kneževića da ne podrži prijedlog Vlade objašnjavana je lažnom tezom da se crnogorski vojnici šalju u Ukrajinu i tek tamo obučavaju ukrajinske kolege. Osim toga, Demokratska narodna partija (DNP) navela je  i neke druge razloge: “Ovo može samo dodatno ugroziti naše odnose s Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju“, poručio je zastupnik DNP, Vladislav Bojović. Milan Knežević je, prema neslužbenim izvorima, jasno rekao da Crna Gora ne smije biti dio „tuđih ratova“ i da slanje vojnika u Ukrajinu predstavlja ozbiljan politički i moralni presedan.

Ovo je inače jedna od dvije takozvane “ukrajinske misije” u kojima bi Crna Gora trebalaa sudjelovati. Drugu organizira Europska unija – i ta odluka o sudjelovanju crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Europske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine – EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od rujna prošle do lipnja ove godine.

Na crnogorsku suverenu odluku u sudjelovanju u aktivnosti NSATU reagiralo je veleposlanstvo Ruske Federacije u Crnoj Gori koje je 14. studenog poručilo da odluka o slanju crnogorskih vojnika u NATO-ov Centar za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) potvrđuje crnogorsku politiku daljnjeg pogoršanja odnosa s Moskvom.

“Unatoč nedavnom napretku u stvaranju uvjeta za poboljšanje geopolitičke situacije, prisiljeni smo primijetiti da crnogorsko vodstvo i dalje tvrdoglavo slijedi liniju Zapada o eskalaciji napetosti s Rusijom. To učvršćuje njegov status neprijateljske države prema Moskvi”,

upozorio je ruski veleposlanik Aleksander Lukašik, nastavivši:

“Podrška strožim zapadnim sankcijama sve se više potkrepljuje vojnim potezima. Ranije je Crna Gora odlučila poslati predstavnika u misiju vojne pomoći Europske unije u Ukrajini (…) Smatramo to konkretnim doprinosom Podgorice zajedničkim naporima zapadnih država da podrže temeljito korumpirani režim u Kijevu svime što mu je potrebno, uključujući moderno oružje i obuku borbenih jedinica, kako bi se nastavilo produljenje vojnih operacija i korištenje Ukrajine kao alata za nanošenje ‘strateškog poraza’ Rusiji”.

Lukasik je ponovio da se Moskva i dalje zalaže za obnovu normalnog dijaloga:

“Nažalost, naši crnogorski partneri ignoriraju naše konstruktivne prijedloge u tom pogledu. Unatoč tome, ostajemo otvoreni za nastavak dijaloga i obnovu bilateralne suradnje koja, ne našom krivnjom, trenutno praktički ne postoji”.

Jakov Milatović jako je iznervirao ruskog veleposlanika

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pozvalo je u ponedjeljak, 17. studenog, ruskog veleposlanika Aleksandra Lukašika zbog izjava o miješanju u unutrašnje stvari. “Crna Gora će na odgovarajući način odgovoriti na sve slične akcije u budućnosti, u skladu s međunarodnim normama. Crna Gora vodi svoju vanjsku politiku samostalno, vođena prioritetima članstva u NATO-u i integracije u EU“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova na platformi X. Kako se navodi u priopćenju MVP-a, povod za poziv bile su ocjene ruskog veleposlanika nakon usvajanja odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NSATU-u, te njegovo negativno komentiranje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića francuskim novinama ‘La Croix’. Lukašik je, među ostalim, 13. studenog izjavio da se crnogorski parlament, koji je izglasao da se crnogorski vojnici pošalju u NATO misiju pomoći Ukrajini, istaknuo svojim “antiruskim djelovanjem”. Nešto ranije, 1. studenog, rekao je da su “kontraproduktivni” pokušaji Podgorice da ubrza napredak Crne Gore ka Europskoj uniji smanjivanjem odnosa s Rusijom, što je bila reakcija na izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u intervjuu za francuski list La Croix da je proširenje EU najbolja strategija u suočavanju s utjecajem trećih strana, uključujući Rusiju. Sve je to nagnalo MVP da pozove ruskog veleposlanika na “razgovor ugodni” i objavi prilično oštrro priopćenje:

“Ruskom veleposlaniku je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagirati u skladu smeđunarodnim normama”,

I ministar obrane jasan je oko crnogorskog usmjerenja

dodaje se u priopćenju. Poručeno je da Crna Gora od Veleposlanstva Rusije očekuje “puno poštovanje svojih institucija i dužnosnika”, te da Crna Gora u vođenju vanjske politike “ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi vlastite nacionalne i strateške interese, definirane vanjskopolitičkim prioritetima – članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU-u“.

Ovo nije prvi put da Rusija na ovakav način komentirra crnogorske odluke. Slično je reagirala i na crnogorsko uključivanje u dvije EU misije u Africi daleke 2014. godine (EUTM Mali i EUFOR RCA). Pritom je Rusija prijetila obustavom ruskih investicija u  Crnu Goru, koje su navodno tada činile većinu crnogoskog BDP-a.

*Photo: Ministaarstvo obrane CG, J.Milatović/X

Počelo je, počelo! U srijedu, 29. listopada, objavljeno je da američka vojska smanjuje broj vojnika stacioniranih u Rumunjskoj, smanjujući razmještaj NATO-a u zemljama uz istočnu europsku granicu s Ukrajinom. To je prvo službeno priznanje Sjedinjenih Država o najavljenim planovima smanjenja svoje prisutnosti u Europi. Naime administracija Donalda Trumpa naznačila je više puta  da planira dati prioritet svojoj vojnoj prisutnosti u indo-pacifičkoj regiji kako bi se borila protiv rastuće prijetnje iz Kine, kao i usredotočiti se na vlastite granice i prioritete na zapadnoj hemisferi. U jučerašnjoj izjavi američka vojska je objavila da će se borbeni tim 2. pješačke brigade 101. zračno-desantne divizije vratiti u svoju matičnu bazu Fort Campbell u Kentuckyju “bez zamjene” kao dio plana za “osiguravanje uravnoteženog rasporeda snaga“. U priopćenju Zapovjedništva američkih snaga u Europi i Africi “kao dio namjernog procesa koji provodi ministar rata za osiguranje uravnoteženog rasporeda američkih vojnih snaga.”

Otprilike 4000 vojnika raspoređeno je u Rumunjsku 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu , a poslani su dijelom kako bi se umirili saveznici zabrinuti zbog mogućnosti proširenja ruske agresije na istočni bok NATO-a. Pod novom Tumpovom administracijom, došla su i upozorenja saveznicima u Europi da moraju više ulagati u vlastitu obranu.

“Ovo nije američko povlačenje iz Europe niti signal smanjene predanosti NATO-u i članku 5. Naprotiv, ovo je pozitivan znak povećane europske sposobnosti i odgovornosti. Naši saveznici u NATO-u ispunjavaju poziv predsjednika Trumpa da preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu obranu Europe. Ova prilagodba rasporeda snaga neće promijeniti sigurnosno okruženje u Europi,” 

napominje se u priopćenju američkog Zapovjedništva za Europu i Afriku.

Rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane ranije je izjavilo da su Rumunjska i njezini saveznici obaviješteni o američkoj odluci o “smanjenju broja američkih snaga u Europi”. U izjavi, Ministarstvo je ocijenilo “povlačenje dijela američkih trupa raspoređenih na istočnom krilu NATO-a kao dio procesa ponovne procjene globalnog položaja američkih vojnih snaga“. Preraspoređivanje bi smanjilo broj američkih vojnika stacioniranih u Rumunjskoj na otprilike 1000, priopćilo je Mnistarstvo nacionalne obrane, a utjecalo bi na vojnike stacionirane u zračnoj bazi Mihail Kogălniceanu, važnom logističkom i obučnom središtu za NATO snage u jugoistočnoj Europi. Neslužbeno se govori o smanjenju za oko 800  vojnika od ukupnooko 1700 vojnika. Te snage su zamišljene kao dio prve linije obrane ako bi se ruska invazija na Ukrajinu proširila dalje na zapad. Odluka uzima u obzir i da je NATO konsolidirao svoju prisutnost i aktivnost na istočnom krilu, što SAD-u omogućava da promijeni svoj vojni položaj u regiji, dodaje se u priopćenju.

Ovaj potez je izazvao je rijetke kritike republikanskih saveznika Donalda Trumpa u Kongresu, koji su napali Pentagon zbog najave politike bez konzultacija s vojnim zapovjednicima ili zakonodavcima.

U  zajedničkoj izjavi republikansko vodstvo Odbora za oružane snage Zastupničkog doma i Senata osudilo je odluku o povlačenju trupa iz Rumunjske, jer ona “potkopava odvraćanje i riskira pozivanje na daljnju rusku agresiju“. „Ova odluka također šalje pogrešan signal Rusiji upravo u trenutku kada predsjednik Trump vrši pritisak kako bi prisilio Vladimira Putina da sjedne za pregovarački stol kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini“, stoji u izjavi Rogera Wickera, predsjednika Odbora za oružane snage Senata, i Mikea Rogersa, predsjednika Odbora za oružane snage Zastupničkog doma,obojica iz redova Republikanske stranke, uz opsku: „Predsjednik je potpuno u pravu: sada je vrijeme da Amerika pokaže svoju odlučnost protiv ruske agresije. Nažalost, odluka Pentagona čini se nekoordiniranom i u izravnom sukobu s predsjednikovom strategijom.“ Dogodilo se to, napomenuli su, samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi narušili rumunjski zračni prostor.

Tijekom konferencije za novinare, ministar obrane Ionuț Moșteanu rekao je da Amerika ima trupe stacionirane u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Izvijestio je da će 3500 NATO vojnika, uključujući i američke, ostati stacionirano u Rumunjskoj. „To je dovoljno za naše potrebe“, rekao je Moșteanu, dodavši: “Nastavit ćemo ulagati u rumunjsku vojsku“. Ministarstvo je odluku nazvalo “očekivanom, budući da je Rumunjska u stalnom kontaktu sa svojim američkim strateškim partnerom“.

Dužnosnici duž istočnog krila NATO-a lobirali su kod američke strane da se ne smanjuje broj vojnika u zemljama bliskim Rusiji, uključujući Poljsku i baltičke zemlje, gdje su strahovi od ruske agresije i napora za destabilizaciju najveći.

Prošlog mjeseca, oko 20 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor u upadu koji je naveo NATO da podigne zrakoplove kako bi ih oborili. Usprkos zabrinutosti istočnog krila NATO-a oko potencijalnog smanjivanja američke prisutnosti u toj regiji u vrijeme sve agresivnije Rusije, Trump je u rujnu u Washingtonu rekao da bi SAD mogao povećati broj svojih vojnika u Poljskoj. Tijekom sastanka s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim prošlog mjeseca, Trump je novinarima rekao da planira zadržati trenutni broj američkih vojnika u Poljskoj: „Ako ništa drugo, možemo tamo staviti više, ako žele. Oni već dugo žele imati veću prisutnost“. Dužnosnici u Poljskoj i Litvi rekli su da ne očekuju da će SAD smanjiti broj vojnika u tim zemljama. U svakom slučaju, EU i NATO u dogledno vrijeme očekuju novi izazovi.

Nakon tjedan dana potrage, danas prije podne potvrđena je smrt trojice od ukupno 4 nestalih meričkih vojnika na vojnom poligonu Pabrade u Litvi.

„Nakon pogibije vojnika iz američkog kontingenta raspoređenog u Litvi, čelništvo nacionalnog obrambenog sustava izražava duboku sućut rodbini i suborcima vojnika. U ponedjeljak rano ujutro, nakon opsežne akcije potrage i spašavanja koja je trajala šest dana, u kojoj su neumorno i bez brojanja sati sudjelovali litavski i američki vojni vojnici, ali i saveznici i druge institucije naše zemlje koje su uvijek spremne pomoći, oklopno vozilo M88 izvučeno je iz močvare na poligonu Pabradė. Pokrenuta je predistraga kako bi se utvrdile okolnosti incidenta, a provodi je vojna policija litavskih oružanih snaga pod vodstvom regionalnog tužiteljstva u Vilniusu. Rodbina vojnika obaviještena je o njihovoj smrti“,

objavilo je litavsko Ministarstvo obrane. Potraga za tijelom četvrtog vojnika još traje.

U utorak, 25. ožujka, tijekom planirane taktičke obuke s litavskom vojskom i policijom na vojnom poligonu u mjestu Pabrade, nedaleko granice s Bjelorusijom, nestalo je oklopno vozilo za spašavanje M88A2 „Hercules“ sa 4 člana posade iz sastava 1. brigade 3. pješačke divizije Kopnene vojske SAD. Dan kasnije, vozilo je detektirano u jednom od tresetišta na području poligona, na dubini od oko 5 metara, nakon čega su počeli nadljudski napori za spašavanje vojnika i izvlačenje vozila pod vodstvom general-bojnika Curtisa Taylora, zapovjednika 1. oklopne divizije US Army. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je vojnike proglasio mrtvima, dodavši da ne zna detalje. No kako u tom trenutku nije bilo službene potvrde osim one da su nestali, dodatno se oglasila i glasnogovornica NATO  saveza Allison Hart koja je na društvenoj mreži X objavila:

„Potraga je u tijeku. Žao nam je zbog bilo kakve konfuzije u vezi s izjavama koje je @SecGenNATO dao o ovoj temi. Njegove riječi odnosile su se na informacije koje su se pojavile u javnosti, ali nije bila namjera potvrditi sudbinu nestalih vojnika, koja još nije poznata“.

Istodobno, američki predsjednik Donald Tump rekao je novinarima da nije obaviješten o nestanku američkih vojnika.

Zbog konfiguracije tla napori litavskih i američkih spasilaca bili su gotovo bezuspješni, a vozilo je nastavilo polako tonuti u žitkom mulju. U početnoj potrazi sudjelovale su stotine američkih i litavskih vojnika te snaga reda koji su pretraživali močvarni teren tog područja, kao i litavski vojni helikopteri i ronilački timovi. Radovi na izvlačenju zahtijevali su specijaliziranu opremu za ispumpavanje vode i blata s lokacije te stabilizaciju mekog tla okolnog područja, što je omogućilo podupiranje teške opreme potrebne za izvlačenje vozila. „Zbog terena, ovo je nevjerojatno složen inženjerski poduhvat. Tim istražuje svaku dostupnu opciju da ubrza ovaj proces“, rekao je bojnik Robin Bruce, inženjer 1. oklopne divizije.

Skliska ilovača otežavala je rad teških strojeva, a 2 metra mulja i blata kojima je vozilo bilo praktički okovano onemogućavala su pristup roniocima. U pomoć je pritekla i Poljska koja je u petak, 28. ožujka u pomoć poslala 50 pripadnika 6. saperske pukovnije iz Orzysza i drugih postrojbi iz sastava 16. mehanizirane divizije poljskih OS, kao i niz teških bagera i drugih strojeva.

Poljska vojska dolazi u Litvu

Prvi jasni napredak postignut je tek u nedjelju, 30. ožujka, navečer, kada se jedan od ronilaca uspio probiti kroz muljevitu žitku masu, dosegnuti vozilo i zakvačiti sajlu za izvlačenje. Isto je koji sat kasnije uspio još jedan ronilac, čime su se konačno stekli uvjeti da se najprije spriječi daljnje potonuće, a potom polako i opezno krene i  sa samim izvlačenjem vozila M88. Danas tijekom ranoga jutra vozilo je konačno izvučeno, pa je i službeno potvrđena tragična smrt američkih vojnika, koji su u Litvu stigli prije samo 2 mjeseca. Za tijelom četvrtog člana posade još se uvijek traga.

Istraga koju će osim litavskih vlasti pokrenuti i američka vojska trebala bi odgovoriti na osnovno pitanje – zbog čega je „Hercules“ skrenuo s planirane trase i završio u muljevitoj rupi usred šume. Neslužbeno se već moglo čuti da je riječ o području koje je loše pokriveno u kartama, no to će tek biti predmet istrage.

*Photo: U.S. Army Europe and Africa, Lietuvos Respublikos Krašto apsaugos ministerija, Władysław Kosiniak-Kamysz/X

Već nekoliko mjeseci traju politička prepucavanja na relaciji Predsjednik Republike – Vlada RH, te  sukladno tome i između vladajuće parlamentarne većine i oporbe oko sudjelovanja  u NATO aktivnosti NSATU. Istodobno, neke važne odluke vezane za sudjelovanje pripadnika naših Oružanih snaga su na čekanju.  Naime, još na 28. sjednici hrvatske Vlade, održanoj 03. listopada, usvojeni su nacrti odluka o sudjelovanju pripadnika naših OS u inozemstvu, kako u okviru NATO saveza, tako  i pod okriljem UN-a i EU. Te je prijedloge formalno usvojio i saborski Odbor za obranu (16. i 21. listopada),  o njima se raspravljalo i na plenarnoj sjednici Sabora (22. listopada). No prijedlozi sudjelovanja pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i aktivnostima još uvijek čekaju na  glasanje u  Saboru, a dok se ne izglasaju – nema ni upućivanja hrvatskih vojnika  u misije.

Saborski Odbor za obranu o misijama 21. listopada 2024.

Razlog tome je insistiranje Vlade da se o misijama glasa  u paketu, uključujući i jedinu spornu – NSATU aktivnost o pomoći i obuci za Ukrajinu. Ni  dolazak v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea 30. listopada na sjednicu saborskog Odbora za vanjsku politiku nije pomogao dopozicij promijeni svoje mišljenje o NSATU. Važnu ulogu u svemu tome radi i činjenica da je predsjednik Milanović obio potpisati odluku o slanju dva pripadnika OS RH u tu misiju. Misija NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) formalno je osnovana 12. srpnja ove godine na NATO summitu u Washingtonu, s ciljem pružanja potpore Ukrajini u borbi protiv Rusije. Trebla bi imati oko 700 ljudi (konfiguriranje snaga je još u tijeku) smještenih prvenstveno u bazi u Wiesbadenu u Njemačkoj. Ova će struktura koordinirati opskrbu Ukrajine vojnom opremom i obuku ukrajinskog ljudstva iz zemalja članica i partnera Saveza. “Svrha ove strukture je pružiti Ukrajini dugoročnu sigurnosnu pomoć, osiguravajući poboljšanu, predvidljivu i dosljednu podršku”, objasnio je NATO. Protekla dva mjeseca trajala je žestoka rasprava o slanju hrvatskih vojnika u NATO-aktivnost NSATU. Dok vladajući na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem tvrde da se tako neće ući u sukob s Rusijom, predsjednik države Zoran Milanović, ali i dio oporbe, misli drugačije. I ministar Anušić i premijer Plenković više puta su naglašavali kako upućivanje naših vojnika u NSATU nikako ne znači hrvatsko uključivanje u rat u Ukrajini,te da hrvatski vojnici ni u jednom trenutku neće biti  upućeni u Ukrajinu, što je jasno rečeno  i  u  Vladinoj odluci o angažmanu OS RH u NSATU. No kako je i vladajućima jasno da nije moguće sastaviti dvotrećinsku većinu potrebnu za izglasavanje ove odluke, svi prijedlozi o sudjelovanju hrvatskih vojnika  u međunarodnim misijama su na “stand-by”.

Istovremeno, o ostalim misijama, opracijama i aktivnostima uopće se nije javno raspravljalo, uzimajući  ih zdravo za gotovo. Tako je ispod  radara prošao Vladin prijedlog o enormnom povećanju  hrvatskog kontingenta u NATO aktivnostima jačanja Prednje prisutnosti u Poljskoj, gdje se predlaže upućivanje čak do 170 pripadnika OS  RH. Dok se ne izglasa nova odluka, sudjelovanje OS RH u eFP u Poljskoj je simbolično.

“Trenutno se u Poljskoj, u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP – enhanced Forward Presence), nalaze četiri pripadnika Hrvatske vojske na dužnostima stožernih časnika. Od toga se trojica hrvatskih časnika nalazi u Zapovjedništvu Borbene skupine Poljska, na vojnom poligonu Bemowo Piskie, a jedan časnik, pripadnik HV-a, u Zapovjedništvu multinacionalnog korpusa Sjeveroistok (NATO Multinational Corps North East /NATO MNC NE) u Szczecinu,”

objavilo je Ministarstvo obrane RH.

13. HRVCON iz Poljske već je odavno doma (Foto: U.S. Army/ Sgt. Alex Soliday)

Sve do nedavno na poligonu Bemowo Piskie bio je smješten hrvatski kontingent koji se sastojao od 69 pripadnika. Glavninu 13. hrvatskog kontingenta su činili pripadnici Hrvatske kopnene vojske, odnosno Topničko-raketne pukovnije HKoV-a te pripadnici Hrvatskog vojnog učilišta, Zapovjedništva za potporu, Zapovjedništva za kibernetički prostor i Obavještajne pukovnije. U veljači ove godine posjetio ih je i ministar obrane Ivan Anušić. Zadaće te Borbene grupe u Poljskoj bile su razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti uz obuku i vježbe, kontinuirano poboljšavanje planove uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u poljske obrambene planove.
Uz hrvatske i oružane snage vodeće nacije, SAD-a, u Borbenoj grupi sudjelovali su pripadnici oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a Borbena grupa ojačava 15. mehaniziranu brigadu OS Republike Poljske, zemlje domaćina. Nakon sedam mjeseci misije, većina od 69 pripadnika sretno se vratila svojim kućama.

Predsjednik Milanović, iako usred kampanje za predsjedničke izbore krajem godine, govoreći 21. studenoga na ispraćaju pripadnika  42. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju KFOR na Kosovu, pozvao je Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti UN-a i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi. Milanović smatra da ta odluka treba biti donesena do kraja ovog zasjedanjaSabora, odnosno do 15. prosinca kada zastupniciodlaze na zimski odmor, i da se “vojnici, njihovi zapovjednici, njihove obitelji i njihove karijere ne dovode u dilemu i u daljnje čekanje. To moramo učiniti. To je naša obveza i naša volja da u tome sudjelujemo“. Treba pomoći NATO saveznicama Poljskoj i Litvi,  poručio je Milanović:

„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“.

Milanović: “Ispunimo našeobveze prema saveznicima” (Photo:UPRH/Filip Glas)

Međutim, kako je hrvatska politička i medijska scena trenutno u potpunosti posvećena aferi korupcije u Ministarstvu zdravstva te svemu onom što donosi predizborna kampanja za predstojeće predsjedničke izbore, ostaje za čekati kako će sei kada ova obveza Hrvatske prema saveznicima u NATO-u ispuniti.

Za danas, 16. listopada 2024. godine u Hrvatskom saboru je zakazana 3. po redu sjednica Odbora za obranu. Na dnevnom redu se navelo 14 točaka, od kojih se 13 tiče sudjelovanja pripadnika OS RH u međunarodnim misijama. Od svih njih, problematična je zadnja, 14. točka po redu – koja se tiče sudjelovanja u novoj NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NATO Security Assistance and Training for Ukraine – NSATU).

Nakon već više dana političkog sukobljavanja danas se čulo i da je načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid u vrijeme održavanja sjednice Odbora pozvan u Ured predsjednika RH (u 12:30 sati) – pa je time spriječen u sudjelovanju na sjednici Odbora. No, i sam početak sjednice započeo je inzistiranjem predsjednika Odbora Arsena Bauka (SDP) na primjeni Poslovnika Sabora i na sjednici Odbora – tako da se odmah odbilo rasprave o dnevnome redu, na što se tražilo i dobilo pauzu (nakon barem dvije opomene potpredsjedniku Odbora Ante Deuru iz HDZ-a).

Oko 12:50 ponovo je započeta sjednica, uz traženje očitovanja ministra Ivana Anušića o izostanku načelnika GS OS RH Kundida – da bi onda započela i rasprava. Naravno – rasprava o sporednim temema, a ne o dnevnome redu. Nakon kratkih replika opet je bila tražena stanka (od stranke Most). Zanimljivo je tu bilo vidjeti dominaciju predsjedavatelja zasjedanja – koje je ovdje koristio oporbeni Bauk, kontrolom vremena i riječi – baš na način kako to inače HDZ korisiti na plenarnim sjednicama. Dakle, u raspravi se učestalo počelo pozivati na povrede Poslovnika, a opomene saborskim zastupnicima pljuštale su iznimnom brzinom. Samo desetak minuta u sjednicu HDZ (Deur) je zatražio da se sjednica odgodi do dolaska načelnika GS OS RH – dok je predsjedavatelj podsjetio kako nije problem ni prisustvo četvorice savjetnika Predsjednika RH (Miljenić, Olujić, Pelicarić i Jelić, predstojnik Ureda PRH, te savjetnici za obranu, vanjske poslove i glasnogovornik). Zastupnik Ranko Ostojić (SDP) je tu podsjetio i na činjenicu da pod izlagačima iz MORH nije ni bio najavljen načelnik GS OS RH.

Dvadesetak minuta prošlo je o proceduralnim temama, bez ulaska u teme Dnevnog reda (kojeg se prema tumačenju Arsena Bauka moglo mijenjati samo pismenim prigovorima 24 sata prije sjednice, temeljem općih odredbi Poslovnika Hrvatskog sabora). Konačno, u 13:10 HDZ predvođen potpredsjednikom Deurom objavio je odluku o napuštanju sjednice Odbora do dolaska načelnika GS OS RH – dok se o opravdanosti “zabrane pojavljivanja” načelnika Kundida još pjenila i predsjednička kandidatkinja Marija Selak-Raspudić (saborska zastupnica koja nije članica Odbora). Naravno, nikome tu nije bilo čudno da se najednom koplja lome na pitanju prisustva načelnika GS OS na sjednici Odbora, gdje i inače dolazak ovog dužnosnika pred to radno tijelo Sabora nipošto nije standardan ili uobičajen (dapače, to bude rijetkost, kao i njegovo ikakvo uzimanje riječi pred ovim tijelom na bilo koju temu).

Ministar obrane Anušić još je jednom ponovio kako se načelnika GS najavilo za Odbor, da bi on (kao “neutralan”) obrazložio temu misije NSATU – što je spriječeno, pa bi onda i samu sjednicu Odbora trebalo odgoditi do vremena kad on bude mogao prisustvovati. Nakon toga je zastupnik Bulj (iznoseći teze o slomu zapovjednog lanca i politizaciji vojske) zatražio još jednu stanku u radu Odbora, pozivajući se i na “vrijeme Tita i Mao-Zedonga”. U 13:16 se Anušić ogradio od tvrdnji o politizaciji – optuživši za politizaciju Predsjednika RH i SDP, napomenuvši i političko svrstavanje bivšeg načelnika GS OS RH (doduše, nakon kraja mandata te odlaska u mirovinu, baš kako se i bivši načelnik Lucić u mirovini politički aktivirao u HDZ-u). Stanka je uz puno inzistiranja na formi i Poslovniku proglašena do 13:45, do kada bi trebalo riješiti i potencijal za nastavak sjednice.

Danas je u zagrebačkoj vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia” svečano ispraćen 5. hrvatski kontingent (HRVCON) u NATO aktivnosti ojačane budnosti u Mađarskoj (Enhanced Vigilance Activities – eVA). Temeljna je zadaća kontingenta provedba obučnih i vježbovnih aktivnosti s ciljem podizanja obrambenih sposobnosti NATO saveza. Peti hrvatski kontingent broji 64 pripadnika, od kojih je i osam žena, a njegovu strukturu čini zapovjedni nacionalni tim, nacionalni element potpore, stožerno osoblje, vod vojne policije, desetina za zaštitu, taktički tim za civilno-vojnu suradnju, tim za uklanjanje eksplozivnih naprava i medicinski tim. Zapovjednik 5. hrvatskog kontingenta je pukovnik Ivan Čeko.

Zapovjednik 5. HRVCON-a pukovnik Ivan Čeko rekao je kako će “pripadnici kontingenta sudjelovanjem u ovoj misiji uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti te potvrditi vrhunsku pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju”. Ujedno je dodao: “Iskustva iz Domovinskog rata nam govore da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na kućnim pragovima već tamo gdje postoje izazovi globalne sigurnosti”.

Hrvatski kontingent sudjeluje u aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u okviru Borbene grupe pod vodstvom Mađarske. Ta borbena skupina sastavljena je od snaga Mađarske koji su ujedno vodeća nacija, Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Turske. U aktivnosti sudjeluju i snage Sjedinjenih Američkih Država, iako formalno nisu u sastavu eVABG-HUN.

Od srpnja 2022. do kraja srpnja 2024. godine u područje NATO aktivnosti ojačane budnosti u Mađarskoj upućena su četiri hrvatska kontingenta s ukupno 256 pripadnika OS RH.

*Photo: MORF/F.Klen