Na vježbi hrvatskog i francuskog ratnog zrakoplovstva, koja se prošlog tjedna odvijala u Hrvatskoj kao aktivnost MORANE, po prvi put je pod krilom hrvatskog lovca Rafale EC snimljena francuska supermoderna pametna bomba HAMMER.

Pametna bomba HAMMER montirana na lijevom krilu hrvatskog lovca Rafale EC na netom okončanoj hrvatsko-francuskoj vježbi ACE. (Foto: MORH/F.Klen)

Glavna stvar na vježbi francuskog Agilnog borbeno raspoređivanja (ACE) u bazu saveznika, od 19. do 23. listopada, sigurno se odigrala u zraku, pri čemu su hrvatski i francuski piloti lovci ponovno imali prigodu razrađivati različite taktičke postupke zračne borbe. O detaljima možemo samo nagađati, pa smo, za sad, novosti mogli doznati samo na službenim fotografijama sa stajanke i otvorenih parking hangara na Plesu.

Primijeti se da je MORH fotografije pozorno odabrao, pazeći na operativnu sigurnost jedine lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva – 191. eskadrile lovačkih aviona „Vitezovi“, smještene u zrakoplovnoj bazi „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, izravno podređene 91. krilu HRZ-a.

Zaposlena lovačka eskadrila

Eskadrila je prilično zaposlena daljim razvojem svojih sposobnosti, paralelno sa školovanjem i uvježbavanjem novog letačkog i tehničkog sastava. Možemo pretpostaviti da je ljudstvo rastegnuto stalnim angažiranjem na zadaćama podizanja standarda, kao i redovitom trenažom i dežurstvima u zaštiti i nadzoru hrvatskog zračnog prostora. Odgovornost je velika, jer se upravo sada postavljaju temelji daljnjeg djelovanja lovačkog zrakoplovstva Oružanih snaga RH, a sve pod budnim okom zainteresirane međunarodne javnosti.

Maketa hrvatskog Rafalea EC s bombama HAMMER na štandu Dassaulta u Zagrebu 2025. godine. (Foto: Obris.org)

Na fotografijama se tako po prvi put pod krilom hrvatskog Rafalea EC moglo vidjeti modularno oružje zrak-zemlja (AASM), komercijalnog naziva Visokopokretljivi modularni projektil produljenog dometa (HAMMER), kojeg proizvodi tvrtka Safran. To je glavno precizno oružje Rafalea protiv ciljeva na tlu.

Slično kao kod poznate obitelji vođenih bombi Payway, ovdje se radi o modularnim dodacima za vođenje i propulziju sa stabilizatorima, koji klasične aviobombe od 125, 250, 500 ili 1.000 kg pretvaraju u visokoprecizni vođeni projektil.

Projektilima HAMMER istovremeno se može napasti više ciljeva na zemlji, danju ili noću, u svim vremenskim uvjetima, čak i s malih visina. Domet mu, u određenim okolnostima, prelazi i 79 km te se kao takav može koristiti za blisku potporu na zemlji, preciznu izolaciju bojišta, kao i neutralizaciju neprijateljske protuzračne obrane. Pred terminalnu fazu leta, projektil iskoči na veću visinu i cilj pogodi vertikalno odozgora, što pojačava preciznost i umanjuje kolateralnu štetu.

Bombom HAMMER djeluje se sa sigurne udaljenosti. (Foto: Safran)

HAMMER se lansira po principu „ispali-pa-zaboravi“, pri čemu avion nakon odbacivanja bombi može slobodno odletjeti iz zone potencijalne prijetnje protivničke protuzračne obrane, dok se bomba sama navodi na cilj. Tri su paketa modula koji se mogu montirati na tijelo bombe poput Mk-82 ili Mk-84: inercijalni, GPS i laserski, ovisno o zadaći.

Trenutačno je standardno oružje u uobičajenoj upotrebi AASM u inačici SBU-38 s hibridnim inercijalnim navođenjem i GPS praćenjem. Tu je i varijanta SBU-64, koja kombinira inercijalno navođenje (INS) s GPS praćenjem i terminalnom detekcijom infracrvenim snimanjem (IIR), te verzija SBU-54, koja kombinira INS/GPS s laserskim navođenjem u terminalnoj fazi, radi djelovanja po pokretnim ili prolaznim ciljevima.

Inačica s infracrvenim snimanjem eliminira pogreške u koordinatama putem terminalnog preusmjeravanja prije udara. Laserska verzija omogućuje gađanje vrlo pokretnih ciljeva automatskim preusmjeravanjem putanje, što je prvi put za ovu vrstu streljiva.

Bomba dokazana u borbi

Da bi avion mogao djelovati pametnom bombom AASM HAMMER, on ne mora biti opremljen ciljničkim podvjesom kakav je TALIOS. Kod osnovne inačice INS/GPS SBU-38, piloti unose unaprijed zadane GPS koordinate nepokretnog cilja u računalo aviona prije polijetanja ili tijekom leta, a bomba se sama, potpuno autonomno, uz pomoć inercijalne i satelitske navigacije, usmjerava prema cilju u svim vremenskim uvjetima. Primjerice, ukrajinski borbeni avioni poput lovca MiG-29 uspješno koriste HAMMER bez sofisticiranih zapadnih ciljničkih podvjesa.

Glava za navođenje i raketni motor s krilcima montiraju se na tijelo klasične bombe. (Foto: Safran)

Varijanta INS/GPS/IR SBU-64 na vrhu bombe ima ugrađenu infracrvenu kameru, koja u završnoj fazi leta prepoznaje cilj prema memoriranoj slici. Ni ovdje nije potreban ciljnički podvjes na avionu, jer je glava za navođenje integrirana u samu bombu, a pilot može ispaliti projektil i odmah se udaljiti.

Kod inačice INS/GPS/Laser SBU-54 bomba se u završnoj fazi leta upravlja laserskom zrakom kojom se može djelovati i po ciljevima koji se kreću brzinom do 120 kilometara na sat. Budući da ova verzija koristi poluaktivno lasersko navođenje, zrakoplov mora imati laserski obilježivač, poput francuskog TALIOS-a ili Damoclesa, odnosno američkog Snipera, kako bi kontinuirano osvjetljavao cilj laserom sve dok bomba ne pogodi metu. Ovo je jedini slučaj kada je na avionu potreban ciljnički podvjes s laserom, ili alternativno, ciljnu točku mora laserski obilježavati netko drugi – primjerice, specijalne snage na zemlji ili drugi zrakoplov.

AASM HAMMER je odavno dokazan u borbi, a u operativnoj je upotrebi još od 2008. godine. Njegova varijanta INS/GPS ispunila je jaz između laserski vođenih projektila, koji djeluju na manjim udaljenostima i trebaju stalno obilježavanje cilja laserskom zrakom, i krstarećih projektila, koji djeluju na većim udaljenostima, ali su znatno skuplji.

Što se tiče bombe viđene na vježbi, na MORH-ovim fotografijama je očigledno da se radi o inertnoj školskoj bombi, bez eksplozivnog punjenja i raketnog motora. Ovo nije jeftin projektil i sigurno se bojeva varijanta čuva u pozorno klimatiziranim uvjetima, a postavljanje bojevog naoružanja na letjelicu skraćuje njegov resurs. Stoga je logično da se za obuku tehničkog sastava na zemlji koristi inertna bomba.

Što se pilota tiče, iako simulator letenja nije svemoguć, postupci gađanja pametnim bombama HAMMER, lako se uvježbaju na simulatoru. Čitatelji portala Obris.org možda će se sjetiti i da je pisac ovih redaka na Međunarodnoj vojnopomorskoj izložbi u Dohi (DIMDEX 2024) u Katru imao prigodu oprobati se u Dassaultovom simulatoru lovca Rafale, kada mu je ispunjena želja da dio „leta“ obuhvati i gađanje kompletom od šest bombi HAMMER. U tom slučaju, radilo se o varijanti INS/GPS/IR sa IC kamerom s unaprijed odabranim stacionarnim ciljevima, a rad u kokpitu izgledao je po prilici ovako:

Za zadaću zrak-zemlja Rafale se konfigurira jednostavnim dodirom na oznaku A/S na malom pomoćnom touch-screen prikazniku PDS, lijevo od glavnog lijevog prikaznika VTL 55. Tipkom na upravljačkoj palici odabrao sam crno-bijelu sliku s IC senzora. Tipkom na palici mogao sam “scrollati” između prikaza cilja za svaku od bombi koja je bila zaključana na metu. U ovom slučaju to su bili niski objekti poput skladišta ili hangara. Na lijevom prikazniku mogao sam provjeriti unaprijed pohranjene koordinate za svaki od šest ciljeva. Pilot može dodirom odabrati kojom će bombom djelovati ili na koji cilj, a meni je moj domaćin konfigurirao sustav da mogu istovremeno odbaciti svih šest HAMMER-a na šest ciljeva. Pritiskom okidača na upravljačkoj palici bombe su odbačene. Na HUD-u su se pojavile crtice iznad ikona svake bombe, kako je koja nakon odbacivanja krenula ka cilju. Kružići s brojem svake bombe polako su nestajali s HUD-a, jer ih više nisam imao pod krilima. HAMMER-i idu sami na zadatu metu, dok avion može manevrirati i izaći iz opasne zone, ako je uopće i ulazio u nju.

Komercijalna simulacija Rafalea u kompjutorskom simulatoru MSFS 2024 pri djelovanju s jednom od dvije bombe HAMMER. (Screenshot: A. Prlenda)

Ljubiteljima zrakoplovstva može biti zanimljivo da je danas na raspolaganju i komercijalna simulacija lovca Rafale F3-R za kompjuterski Microsoftov simulator letanja 2024 (MSFS 2024), koju je uz Dassaultovu licencu razvio developer AzurPoly. Ova simulacije nije borbena, ali pruža osnovne postupke pri djelovanju bombom HAMMER. Za potrebe ovog članka, odabran je screenshot situacije gađanja Rafalea s dvije bombe HAMMER, pri čemu je bomba pod lijevim krilom spremna za djelovanje, cilj na tlu je odabran te je potrebno samo uključiti glavni prekidač MASTER ARM, lijevo od lijevog prikaznika, i pritisnuti okidač na palici za odbacivanje bombi. Desna bomba će se aktivirati i biti spremna za djelovanje dodirom na njenu ikonicu, na lijevom prikazniku, kada će ona iz bijele promijeniti boju u zelenu.

Bez službene potvrde

Dok ne budemo dobili službenu potvrdu, ne možemo definitivno znati posjeduje li već Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i bojeve bombe HAMMER i koliko njih. Ne znamo ni je li ova školska varijanta u stalnom posjedu HRZ-a ili su je na vježbu donijeli Francuzi.

Maketa HAMMER-a na štandu Safrana u Splitu 2021. godine. (Foto: A. Prlenda)

U tom kontekstu, možemo se posjetiti da je francuski Safran na izložbi ASDA 2021 u Splitu izložio maketu bombe HAMMER na svome štandu. Na sljedećoj, ASDA 2023 u Zadru, glavni Dassaultov štand je bio ukrašen kompjuterskim renderom prikaza hrvatskog Rafalea EC natovarenim raketama MICA i bombama HAMMER, a ove je bombe dobila i izložena maketa Rafalea u hrvatskim bojama. Slično se ponovilo i na izložbi ASDA 2025. godine u Zagrebu.

Kako god, sada znamo da su oružari eskadrile dobro upoznati s ovom bombom. Spremni su pripremiti je za djelovanje te možemo pretpostaviti da se i piloti uvježbavaju gađati njome. Također, treba znati da ovo nije samo pitanje posjedovanja bombe, nego i njenog potkrilnog trostrukog nosača tipa AT730. Upravo ovakav nosač korišten je i prošli put kada su Francuzi na Pleso došli vježbati ACE na Plesu 2024. godine. Tada su domaći oružari, uz nadzor Francuza, na nosač AT730 postavljali laserski vođenju bombu GBU-12 Payway. Vidjet ćemo koliko ćemo čekati i na prvo bojevo gađanjem vježbovnom varijantom neke od bombi. Ove godine, u svibnju nad Žirjem, i u srpnju na Slunju, po površinskim ciljevima djelovalo se topom.

Gost autor: Antonio PRLENDA, vojni komentator

Njemačko Savezno tužiteljstvo uhitilo je u Brandenburgu osumnjičenog ruskog špijuna, izvijestio je 22. listopada njemački Süddeutsche zeitung (SZ). Točnije , muškarac, ukrajinski državljanin, navodno je prikupljao vojno relevantne informacije za rusku obavještajnu službu koristeći, između ostalog, kontakte unutar europske industrije naoružanja. Najviša njemačka tužiteljska vlast stoga ga optužuje za špijunažu. “Optuženik je snažno sumnjičen da je radio za obavještajnu službu strane sile“, navodi se u priopćenju Saveznog tužiteljstva, objavio je SZ.

Pripadnici Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) uhitili su muškarca u četvrtak u okrugu Oder-Spree, prema priopćenju Saveznog tužiteljstva. U petak se trebao pojaviti pred istražnim sucem Saveznog suda u Karlsruheu, koji odlučuje o pritvoru. Uhićenje je provedeno na temelju informacija koje je dostavio Savezni ured za zaštitu ustava (BfV). BKA je zadužen za provođenje daljnjih istraga.

Prema podacima njemačkog Saveznog tužiteljstva, Vadym Y. bio je u kontaktu s ruskom obavještajnom službom putem posrednika najmanje od srpnja 2025. Informacije koje je navodno prikupio uključivale su detalje o proizvodnji tenkova, streljiva i eksploziva, kao i o osoblju i vojnim instalacijama na lokacijama koje osiguravaju istočni bok NATO-a. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, neke od tih informacija bile su javno dostupne. “Što se tiče ostalih informacija, optuženi je posebno ciljao pojedince unutar europske industrije naoružanja“, stoji u izjavi. Prema informacijama koje je dobio Der Spiegel , 53-godišnjak je bio posebno zainteresiran za litvansku brigadu njemačkih oružanih snaga Kancelar Friedrich Merz komentirao je slučaj tijekom posjeta i na summitu u Crnoj Gori. „Ovo me ne iznenađuje“, rekao je kancelar na konferenciji za novinare na Svetom Stefanu u vezi s uhićenjem. „Vjerojatno ćemo vidjeti još takvih slučajeva u nadolazećim mjesecima i godinama.“ Njemačka je „meta intenzivnih špijunskih aktivnosti“. U tom smislu, uhićenje je uspjeh. „Ali nemojmo se zavaravati, aktivnosti ruske tajne službe u Njemačkoj ostaju visoke kao i uvijek.“

Samo ove godine više uhićenih ruskih špijuna

Ruski dom u Berlinu – leglo ruskih špjuna?!

Samo ove godine u Njemačkoj je uhapšeno nekoliko osumnjičenih špijuna, navodno radeći za ruske obavještajne agente. U siječnju je, na primjer, Savezno tužiteljstvo u Berlinu uhitilo ženu optuženu za prikupljanje informacija za obavještajnog časnika u ruskom veleposlanstvu i pomaganje u uspostavljanju kontakata. Njemačko-ukrajinska žena je u međuvremenu optužena na Višem regionalnom sudu u Berlinu.

U prvoj polovici godine uhićeno je još nekoliko osumnjičenih agenata, optuženih da su prvenstveno prikupljali informacije za Rusiju vezane uz rat u Ukrajini. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, Rumunjka i Ukrajinac navodno su špijunirali osobu koja je Ukrajini iz Njemačke isporučivala dronove i komponente. Drugi osumnjičenik optužen je za špijuniranje bivšeg ukrajinskog vojnika koji živi u Njemačkoj. Tako SZ prenosi izjavu Jensa Rommela, glavnog državnog odvjetnika Saveznog suda pravde, koji je kazao da „umjesto toga, takve akcije vjerojatno će općenito poslužiti kao priprema za daljnje obavještajne mjere – naime sabotažu ili čak moguće napade na ciljane pojedince“.

Günter Guillaume

Na stanicama portala Obris.org, više puta smo pisali kako je Njemačka sve više na udaru ruskih hibridnih napada a retorika između Moskve i Berlina sve iviše se zaoštrava, posebice nakon incidenta s dronom na aerodromu u Leipzigu.

Inače, u njemačkoj povijesti Günter Guillaume je najpoznatiji slučaj iz razdoblja Hladnog rata. On je bio tajni agent istočnonjemačke službe Stasi koji se infiltrirao u zapadnonjemačku vladu i postao bliski savjetnik kancelara Willyja Brandta, što je 1974. dovelo do kancelarova ostavke.

NATO pojačava prisutnost u Crnom moru uslijed eskalacije smrtonosnih ruskih napada. Odluka je objavljena u utorak, 20. listopada, nakon što je glavno tijelo NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće, raspravljalo o sigurnosti u Crnom moru u sjedištu Saveza u Bruxellesu. Osim zrakoplova, dronova i radarskih sustava, članice NATO-a poslale su ili će poslati obavještajne agente i timove za forenzičku analizu eksploziva, rekao je pukovnik američke vojske Martin L. O’Donnell, vojni glasnogovornik NATO-a.

Tako NATO raspoređuje dodatne vojne snage u Crno more uslijed nedavne smrtonosne eskalacije ruskih napada na trgovačke brodove. Ruska vojska izvijestila je da je pogodila tri teretna broda u ukrajinskoj luci Reni te još dva teretna broda koja su plovila prema Odesi. Ruski napadi na brodove koji iz ukrajinskih luka, ključnih za gospodarstvo te zemlje, prevoze žitarice i druge poljoprivredne proizvode, doveli su sukob do granica NATO-a. Londonsko tržište osiguranja u pomorstvu sada cijelo područje Crnog mora, izuzev teritorijalnih voda Rumunjske, Bugarske i Turske, klasificira kao zonu visokog rizika, objavio je britanski The Guardian.

Zabrinutost na istočnom krilu Saveza

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarali su o problemima na Crnom moru

Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je da su se veleposlanici NATO-a sastali u Sjevernoatlantskom vijeću kako bi razgovarali o sigurnosti u Crnom moru. NATO je već ojačao svoju prisutnost duž istočnog krila, uključujući i uvođenje sposobnosti za suzbijanje bespilotnih letjelica. NATO će u regiju uputiti dodatne snage i sredstva, uključujući potporu za nadzor, izviđanje i forenziku. To raspoređivanje obuhvatit će zrakoplove za pomorsku ophodnju, radarske sustave, bespilotne letjelice i obavještajno osoblje. Raste zabrinutost zbog sve češćeg prelijevanja posljedica ruskog rata u Ukrajini, kao i zbog mogućnosti daljnjih napetosti s NATO-om. Zabrinutost je porasla nakon ruskih napada koji su sve češće zadirali u teritorijalne vode i isključive gospodarske zone Bugarske i Rumunjske.

I visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas izjavila je 20. listopada 2026. pred Europskim parlamentom da bi EU trebala razmotriti misiju u Crnom moru radi zaštite trgovačkog brodarstva te osiguravanja stabilne opskrbe hranom i gorivom. No malo je vjerojatno da će Europska unija u Crno more uputiti posebnu pomorsku misiju, posebno s obzirom na upozorenja analitičara i stručnjaka za Crnomorsku regiju kako bi operacija u Crnom moru zahtijevala znatno veće vojne resurse od postojeće pomorske misije EU-a u Crvenom moru (operacija Aspides u koju će se uskoro uključiti i Hrvatska), a alternative poput pojačanog nadzora zračnog prostora smatraju se praktičnijima.

Rumunjska je tijekom vikenda podigla borbene zrakoplove kako bi oborila dvije sumnjive ruske bespilotne letjelice iznad svog teritorija. Rumunjski ministar obrane Radu Miruță izjavio je da je vjerojatno riječ o ruskim bespilotnim letjelicama najnovije generacije, koje lete brzinama sličnima onima borbenih zrakoplova. „One od sinoć letjele su brzinom od 450 km/h, što nas navodi na zaključak da je riječ o ruskim bespilotnim letjelicama tipa Geran-4, opremljenim turboprop motorom”, rekao je Miruță. „Ovo je prvi put da smo oborili ovakve bespilotne letjelice.”, dodao je ministar.

Rumunjski F-16 ruši ruskog Gerana iznad kanala Sulina (Photo: rumunjsko Ministarstvo obrane)

Rumunjska je ove godine zabilježila 35 neovlaštenih ulazaka bespilotnih letjelica u svoj zračni prostor, dok ih je prošle godine bilo devet. Rumunjske snage ove su godine oborile šest takvih letjelica, za razliku od prošle godine kada nisu oborile nijednu.

Prošlog tjedna, u blizini rumunjske obale Crnog mora, bespilotne letjelice pogodile su dva kemijska tankera. Riječ je o još jednom incidentu u nizu napada koji su ukazali na rizike kojima je izloženo komercijalno brodarstvo na istočnom krilu NATO-a. Oba plovila bila su usidrena u blizini kanala Sulina, koji povezuje rijeku Dunav s Crnim morem i služi kao izvozni pravac za Ukrajinu. U posljednja dva tjedna, u blizini obala Rumunjske i Bugarske, pogođeno je još najmanje pet teretnih brodova, pri čemu je 23 pomoraca smrtno stradalo ili nestalo. Većina tih incidenata dogodila se izvan teritorijalnih voda NATO-a.

“Wine Trader” na kojem je jedan hrvatski pomorac ozlijeđen, dok je drugi nestao

Među sedmero nestalih članova posade tankera Wine Trader, koji je 15. listopada napadnut dronovima u Crnom moru, hrvatski je časnik palube iz Splita. Tanker pod zastavom San Marina nalazio se oko 13 nautičkih milja jugoistočno od rumunjskog mjesta Sulina, približno jednu nautičku milju izvan rumunjskih teritorijalnih voda. Plovio je prema moldavskoj luci Giurgiulești, gdje je trebao ukrcati biljna ulja. U trenutku napada nije prevozio teret. Rumunjski Sindikat slobodnih pomoraca tvrdi da su tanker pogodili ruski dronovi tipa Geran te da brod nije bio povezan s Ukrajinom, dok je rusko Ministarstvo obrane objavilo da su u napadima pogođena dva broda s vojnom opremom koja su plovila prema Odesi, ne navodeći njihova imena.

Zabrinuta i Bugarska

Incident kod rta Sveti Atanas u Bugarskoj

Usred rastuće zabrinutosti, Bugarska je zatražila od NATO-a raspoređivanje borbenih zrakoplova i sustava protiv dronova na svom teritoriju. Francuska je 18. listopada poslala pomorski izviđački zrakoplov u Rumunjsku. Pomorski osiguravatelj i analitičar rizika Ambrey izjavio je, kako prenosi Guardian, da se ne nazire kraj prijetnjama teretnom brodarstvu na Crnom moru, uključujući žitarice i naftu, te da su cijene osiguranja za prolaz tamošnjih voda naglo porasle. Tomas Alexa, viši analitičar u Ambreyu, prošli je tjedan rekao da je njegova tvrtka primijetila nagli porast tempa napada počevši od srpnja. Procjenjuje se da su ruske snage odgovorne za 80% njih. Nedavni gubitak života, sugerirao je, pogoršan je napadima “dvostrukim udarcem” koji uključuju zračne i površinske dronove, pri čemu potonji često nose i do pola tone eksplozivnog tereta. Manji brodovi koji prvenstveno koriste dunavski kanal brzo su potonuli. “Iako napadi na trgovačke brodove u Crnom moru nisu novi, svjedočimo eskalaciji i u pogledu broja napada i u geografskom opsegu”, rekao je Alexa.

Bugarski premijer Rumen Radev i rumunjski predsjednik Nicusor Dan – različit pristup istoj prijetnji

Inače, ta zemlja  neće sudjelovati u novoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini, objavio je premijer Rumen Radev. Na nedavnom europskom samitu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je zatražio od EU-a dodatnih 70 milijardi eura za obranu od ruske invazije u idućoj godini. “Kako to izgleda u odnosu na sve ono što se događa u Europi? Bugarska ni na koji način ne može sudjelovali u tih 70 milijardi“, rekao je Radev novinarima u gradiću Tvarditsa, prenijela je agencija BTA. Radev je pozvao na okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće, rekavši da on iscrpljuje europska gospodarstva te da izaziva društvene napetosti i političku nestabilnost: “Rezultat se neće postići vojnim sredstvima“.

Jučer (21. listopada) je novih 1000 mladića i djevojaka upućeno na temeljno vojno osposobljavanje na 4 lokacije  u vojarne u Požegi, Kninu i Vinkovcima, te na vojni poligon u Slunju. Od ukupno 1000 novaka 57 je djevojaka, a dragovoljno se za TVO prijavio 281 novak i novakinja, odnosno 28,1 posto po naraštaju. U vojarni u Požegi obučavat će se do 400 ročnika i ročnica, u Kninu do 300, na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju do 200, a u Vinkovcima do 100 ročnika. Ovo je ujedno i zadnji uput ove godine, a već za sljedeći naraštaj vrijedit će djelomično nova pravila.

Naime, paralelno s ulaskom nove generacije ročnika u vojarne OS RH, u Ministarstvu obrane održano je predstavljanje prijedloga izmjena i dopuna 3 pravilnika iz područja temeljnog vojnog osposobljavanja i vojne obveze. Kako su pojasnili Tomislav Galić, državni tajnik u MORH-u, i Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale, radi se o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću DVO-a koji sudjeluju u neposrednoj provedbi TVO, izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika, te izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze.

Glavna promjena u Pravilniku o dodacima na plaću DVO-a odnosi se na djelatne vojne osobe koji imaju izniman značaj u provedbi obuke ročnika, a raspoređene su na dužnosti instruktora, viših instruktora, vođe timova – viših instruktora za neposrednu provedbu obuke ročnika za svaki dan angažiranja u neposrednoj provedbi obuke u trajanju od najmanje četiri sata. Njima će se, rekao je ravnatelj Ivan Jušić, povećati dnevni dodatak na plaću s dosadašnjih 4 na 6 posto osnovice za obračun plaće. To će ujedno značiti i povećanje sredstava za ovu namjenu – od dosadašnjih 1,6 milijuna eura na oko 2,2 milijuna eura. Kao osnovni razlog za povećanje osnovice za ovu kategoriju DVO Jušić je naveo složenost rada s mladima nenaviklima na vojnički red, rad i disciplinu, pri čemu je jedna od osnovnih zadaća vojna socijalizacija.

Druga izmjena odnosi se na Pravilnik o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika jer je kod pojedinih ročnika tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja došlo do promjene zdravstvenog stanja koje je utjecalo na njihovu sposobnost za nastavak obuke. Pokazalo se da je s obzirom na kratkoću TVO-a (samo dva mjeseca) potrebno hitno utvrditi zdravstvenu sposobnost oboljelog ročnika pa se predlaže propisivanje primjerenih rokova, kao i određivanje isključive nadležnosti ustanova unutar Ministarstva obrane i Oružanih snaga – isključivo Vojnog zdravstvenog središta, odnosno Zavoda za pomorsku medicinu u Splitu i Zavoda za zrakoplovnu medicinu u Zagrebu. Iako nije želio ulaziti u konkretne primjere, Jušić je rekao kako je kroz 3 dosadašnja uputa manje od 100 ročnika i ročnica prekinulo temeljno vojno osposobljavanje zbog promjene zdravstvenog stanja, što po njemu nije zabrinjavajuća brojka.

Treće izmjene i dopune odnose se na Pravilnik o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze – predlaže se jasnije urediti nadležnost za rješavanje o pravima i obvezama vojnih obveznika koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Po novome, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale (što je u ovom trenutku Ivan Jušić) odlukom bi odredi područni odjel za poslove obrane nadležan za pojedinog vojnog obveznika koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj. „Ako je riječ o nekom našem državljaninu koji je rođen i živi u Saveznoj Republici Njemačkoj, a roditelji su mu porijeklom iz Dalmacije, vjerojatno će na godišnji odmor doći u Dalmaciju, pa ćemo odrediti da će to biti područni odjel Split, Dubrovnik ili Zadar, ovisno iz kojeg dijela je, da za sva svoja prava i obveze ne moraju dolaziti u Zagreb,“ pojasnio je Jušić. U međuvremenu je riješen i problem s pozivanjem mladića s dvojnim državljanstvom Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o obrani Republike Hrvatske, svi državljani Hrvatske obvezni su služiti vojni rok, dok Zakon o obrani BiH zabranjuje angažiranje državljana BiH u vojnim snagama drugih država. Zbog toga je ministar obrane Ivan Anušić uoči uvođenja TVO najavio da se mladići iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo privremeno izuzimaju od obveze javljanja na poziv na temeljno vojno osposobljavanje, te da ih MORH neće kazneno goniti zbog neodazivanja. U međuvremenu se dilema riješila pa su ročnici koji imaju dvojno državljanstvo i prebivalište na području RH – dužni svoju vojnu obvezu izvršiti u Hrvatskoj, dok oni koji imaju prebivalište na području BiH tu obvezu izvršavaju u BiH i ne pozivaju se u Hrvatsku.

Sva tri pravilnika upućuju se na javno savjetovanje, nakon čega će biti doneseni. Očekuje se da će za prvu generaciju ročnika u 2027. godini vrijediti izmijenjeni pravilnici.

Inače, od ukupno 3718 novaka pozvanih na temeljno vojno osposobljavanje tijekom 2026. godine podneseno je samo 76 zahtjeva za obavljanje civilne službe na temelju prigovora savjesti, što čini 2,04 posto pozvanih novaka. U MORH-u su zbog toga iznimno zadovoljni. Oko 400 ročnika s TVO odlučilo je ostati u Oružanim snagama.

Proteklih dana nad Zagrebom se itekako čula buka borbenih aviona Rafale. Naime, od ponedjeljka 19. listopada traju zajedničke aktivnosti hrvatskih i francuskih Zračnih snaga pod nazivom MORANE, a poseban naglasak stavljen je na primjenu NATO-ova koncepta ACE (Agile Combat Employment). Fokus NATO-ova koncepta je na brzom razmještaju zrakoplova, djelovanju s različitih lokacija, povećanju sposobnosti preživljavanja zračnih snaga i održavanju kontinuiteta zračnih operacija.

Aktivnost MORANE traje do petka, 23. listopada, a uključuje pilote, zrakoplovne tehničare i drugo osoblje 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te Lovačke eskadrile 1/5 Vendée francuskih Zračnih i svemirskih snaga.  Zapovjednik francuskog kontingenta u RH i pilot Rafalea, bojnik Nicolas, istaknuo je da njegova postrojba prvi put djeluje u Hrvatskoj, i to s ukupno tridesetak pilota, tehničara i specijalista, te tri aviona Rafale. Zahvalio je 91. krilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na dobrodošlici, postrojenjima i resursima koji su im dani na raspolaganje te na izvrsnoj potpori. Vezano uz ključne ciljeve aktivnosti, istaknuo je: “Imamo dobru suradnju s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, koje je naš veliki partner.”

Novi zapovjednik 91. krila HRZ-a, brigadir Davor Turković, pojasnio je da pripadnici dvaju ratnih zrakoplovstava u aktivnosti djeluju u dva sloja. Prvi je u zraku, pri čemu posade Rafalea zajednički lete i uvježbavaju se u zračnoj borbi. Drugi je na zemlji, gdje tehničari uvježbavaju operabilnost u opsluživanju i održavanju zrakoplova. Koncept ACE – koncept disperzije snage – bazira se na tome da se neprijatelju otežava targetiranje ciljeva visoke vrijednosti, objasnio je brigadir Turković.

Pilot Nicolas rekao je kako je po slijetanju hrvatsko zemaljsko osoblje preuzelo brigu o francuska 3 Rafalea, uključujući punjenje gorivom i promjenu konfiguracije, zbog čega su francuski piloti već nakon 2 sata bili spremni za polijetanje i izvršavanje nove zadaće. Zapovjednik Satnije za tehničko održavanje i opsluživanje aviona Rafale 191. eskadrile lovačkih aviona satnik Marko Jozinović rekao je da su ovakve zajedničke aktivnosti vrlo značajne za zrakoplovne tehničare:

“Naši zrakoplovni tehničari mogu u svakom trenutku i u bilo kojem vremenu primiti strani zrakoplov – Rafale i pregledati ga te vratiti nazad u let u što kraćem roku. S ponosom možemo reći da su zrakoplovni tehničari osposobljeni za ovakve aktivnosti.”

Satnik Jozinović naglasio je kako to samo pokazuje da osim odličnih borbenih aviona Hrvatska danas ima i odlične stručnjake “koji i danas dokazuju da sposobnost svakog aviona ovisi o ljudima na zemlji.”

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, prva zajednička hrvatsko-francuska aktivnost MORANE održana je u studenom 2024. godine, kada je naglasak bio na demonstraciji dosegnutih sposobnosti HRZ-a, ali i provjeri sposobnosti unutar ACE koncepta.

*Photo: MORH/F.Klen

Pripadnici OS RH završili su obuku za instruktore vozača novih terenskih vojnih kamiona Tatra T-815-7 FORCE, koji su ove godine uvedeni u operativnu uporabu Oružanih snaga Republike Hrvatske, objavilo je jučer, 19. listopada, Ministarstvo obrane, dodajući da je riječ o prvoj obuci instruktora za nove Tatra kamione koja se ove godine provodi u OS RH.

Obuka koju je proveo Odsjek za izobrazbu i doktrinu prometne službe Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu OSRH trajala je dva tjedna, a provedena je u vojarni “123. brigade HV” i na cestovnom vježbalištu “Glavica” u Požegi. Obuka je obuhvatila teorijski dio u učionicama i praktični dio na vježbalištu na cesti. Predavači i instruktori iz Odsjeka za izobrazbu i doktrinu prometne službe prethodno su prošli odgovarajuću obuku u Češkoj Republici. Također, Odsjek za izobrazbu i doktrinu prometne službe krajem rujna proveo je i cikluse preobuke vozača za upravljanje vozilima Tatra.

Na obuci su sudjelovali pripadnici različitih grana i zapovjedništava Oružanih snaga RH, koji će stečena znanja i vještine primjenjivati u svojim postrojbama obučavajući buduće vozače kamiona Tatra. Tijekom obuke osposobljeni su za pripremu i provedbu nastave, poučavanje vozača upravljanju vozilom u cestovnim i terenskim uvjetima te provedbu korisničkog održavanja vozila.

Tijekom 2026. planirana je isporuka 98 kamiona Oružanim snagama RH, a od toga je 78 vozila s pogonom 6×6, a 20 s pogonom 8×8. Završna montaža vozila i njihovo cjelokupno održavanje provodit će se u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., čime se dodatno jača domaća obrambena industrija. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO standarde balističke i protuminske zaštite, a koristi ih 21 država članica NATO-a.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, nabava Tatri za OS RH vrijedna je 212.286.643,22 eura, financira se kroz SAFE, a opremanje se provodi između 2026. i 2030. godine.

*Photo/video: MORH/T.Brandt

U petak, 16. listopada, u vojarni Slovenske vojske „Jernej Molan” u Cerklje ob Krki, završen je 18. međunarodni tečaj za kontrolore bliske zračne potpore (JTAC – Joint Terminal Attack Controller). Tečaj je organizirala 15. brigada vojnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, proveo ga je 154. centar za kontrolore bliske zračne potpore, a podršku su pružili strani instruktori. Polaznicima – među kojima su bili i pripadnici OS RH – obratio se zapovjednik 15. brigade vojnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, brigadir Janez Gaube, koji se zahvalio na uspješnom i sigurnom završetku ovog 18. međunarodnog tečaja.

Akreditirani JTAC tečaj traje šest tjedana i sastoji se od teorijske i praktične obuke. Nakon uspješnog završetka teorijskog dijela, polaznici su uvježbavali postupke koristeći JTAC-simulator. Nakon toga uslijedilo je navođenje zrakoplova na različitim lokacijama diljem Slovenije, kao i navođenje zrakoplova s ​​fiksnim krilima i helikoptera OS Republike Slovenije tijekom integriranih vježbi s bojnim gađanjem na Središnjem poligonu Slovenske vojske u Postojni. Obuka se provodila uz uporabu lakih borbenih zrakoplova Pilatus PC-9M „Hudournik”, helikoptera Bell 206 i minobacača kalibra 120 mm – kao i zrakoplova Pilatus PC-7 Oružanih snaga Austrije, te talijanskog helikoptera HH-60.

Nakon što su primili diplome, polaznici su dobili međunarodno priznate certifikate u skladu sa STANAG 3797 i JTAC Memorandumom o sporazumu (MOA). S ovom dvostrukom akreditacijom, škola Slovenske vojske pridružuje se ekskluzivnoj skupini institucija koje ispunjavaju savezničke i koalicijske standarde za obuku osoblja – kontrolora bliske zračne potpore. S ovim certifikatom, osoblje će biti kvalificirano za samostalan rad kao JTAC. U skladu s utvrđenim standardima, bit će dužni održavati svoju stručnost redovitim podvrgavanjem propisanim evaluacijama i procjenama tijekom razdoblja od osamnaest mjeseci, napominje Slovenska vojska u priopćenju od petka, 16. listopada.

Ovaj 18. međunarodni tečaj započeo je 07. rujna u vojarni “Jernej Molan” u Cerklju ob Krki – pohađalo ga je 8 pripadnika Slovenske vojske i 5 pripadnika savezničkih i partnewrskih država, uključujući i pripadnika OS RH.

Tijekom deset godina djelovanja, Centar za obuku kontrolora združenih vatrenih djelovanja (Joint Fires Controller Centre) profilirao se kao značajno međunarodno središte, pri čemu je do sada održano ukupno 18 međunarodnih tečajeva na kojima su sudjelovali polaznici iz 12 zemalja. Do danas je program obuke uspješno završilo otprilike 160 polaznika, a ključan doprinos provedbi programa daju instruktori iz 14 zemalja.

*Photo: Slovenska vojska

Zapovjedništvo specijalnih snaga provelo je snajpersku obuku za pripadnike OS RH kako bi osposobilo vojnike za rukovanje snajperskim naoružanjem i provođenje složenih snajperskih zadaća. Obuka, provedena u rujnu i listopadu ove godine, bila je usmjerena na osposobljavanje za precizno djelovanje prema protivničkim ciljevima na udaljenostima izvan dometa standardnog lakog pješačkog naoružanja, uz primjenu opreme i različitih vrsta snajperskog naoružanja.

Vojnici koji su uspješno zadovoljili ulazna i sva selekcijska testiranja, nakon teorijskog dijela, pristupaju praktičnom dijelu obuke u kojem do izražaja dolaze njihova stečena znanja i vještine vezane za snajpersku taktiku.

Provedena su bojeva gađanja stacionarnih i pokretnih ciljeva u dnevnim uvjetima te uvjetima ograničene vidljivosti, na malim, srednjim i velikim udaljenostima. Poseban naglasak stavljen je na razvoj vještina potrebnih za samostalno izvršavanje zadaća, učinkovito maskiranje tijela i opreme u skladu s godišnjim dobom i karakteristikama vegetacije te djelovanje u uvjetima ograničene ili potpune odsutnosti logističke potpore.

Pripadnici OS RH usvajali su i usavršavali postupke motrenja i izviđanja, pravilnog rukovanja naoružanjem te primjene različitih tehnika za prikrivanje i smanjenje uočljivosti na terenu. Važan dio programa činilo je razvijanje sposobnosti pouzdanog djelovanja u različitim operativnim uvjetima, uz oslanjanje na vlastita znanja i vještine, zaključuje MORH u priopćenju.

*Photo/video: MORH/F.Klen

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se danas u pograničnom gradu Lentiju u Mađarskoj s Romuluszom Ruszin-Szendijem, mađarskim ministrom obrane. Nakon promjene vlasti u Mađarskoj, ovo je bio prvi bilateralni sastanak ministra Anušića s novim mađarskim ministrom obrane. Upravo zato, ovaj je susret bio prilika da se s hrvatske strane pošalju poruke kada je riječ o sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji na jugoistoku Europe, ali i da se uspostavi nova razina obrambene bilateralne suradnje. Mađarski ministar zahvalio je Oružanim snagama Hrvatske na njihovom radu i doprinosu sigurnosti Europe i Mađarske. „Drago mi je da smo uspjeli obnoviti i ojačati naše odnose s Hrvatskom u obrambenom sektoru“, napisao je dr. Romulusz Ruszin-Szendi na svojoj stranici na društvenim mrežama. Dvojica ministara razgovarala su o većoj mogućnosti suradnje obrambenih industrija, a ministar Anušić predstavio je hrvatske tvrtke s područja obrane i njihove proizvode koji bi mogli biti zanimljivi mađarskoj vojsci.

Dvojica ministara zaključila su da je obrambena bilateralna suradnja između Hrvatske i Mađarske dobra, ali se svakako želi ostvariti dodatni napredak u toj suradnji. Zajednički interes obiju strana je stabilna situacija na jugoistoku Europe. Ministar Anušić pozdravio je političke promjene u Mađarskoj i novom ministru obrane, kada je riječ o jugoistoku Europe, ukazao na činjenicu da se Srbija ozbiljno naoružava ofenzivnim sustavima i da posjeduje hipersonične kineske rakete dometa većeg od 400 kilometara.

Ministar Anušić pozvao je svog mađarskog kolegu na ASDA-u, međunarodnu izložbu naoružanja i vojne opreme koja će se od 27. do 29. travnja 2027. održati u Zagrebu, ali i u posjet Laslovu, većinski mađarskom mjestu na istoku Hrvatske koje se herojski branilo u Domovinskom ratu i koje je pretrpjelo velike ljudske žrtve tijekom velikosrpske agresije.

*Photo: Honvedelem.hu

Predsjednik Republike Zoran Milanović danas je odaslao prema medijima pomalo neobično priopćenje – o tome da je dao prethodn usuglasnost za sudjelovanje pripadnika OS RH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a u 2027. i 2028. godini. Temeljem te suglasnosti pripadnici OS RH sudjelovat će u NATO operacijama KFOR i Sea Guardian, u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga, kao i aktivnostima ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj. Također, Milanović je suglasan i s upućivanjem pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim zapovjedništvima Saveza, a dozvolu je dao i za prelazak granice RH u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a.

Nova operacija – EU NAVFOR ASPIDES

Što se tiče EU operacija i misija, Predsjednik Republike dao je prethodne suglasnosti za nastavak sudjelovanja u operacijama EUNAVFOR – ATALANTA i EUNAVFOR MED IRINI, za početak sudjelovanja u operaciji Europske unije EUNAVFOR – ASPIDES, te za prelazak granice RH u okviru mogućeg angažiranja vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Operacija ASPIDES je započela u veljači 2024., mandat joj je produžen u veljači ove godine, a cilj joj je zaštita trgovačkih brodova od napada Hutija. Hrvatska do sada u ovoj EU-operaciji nije sudjelovala, pa je tim zanimljivije da je Milanović, inače vrlo kritičan prema Europskoj uniji, suglasan sa sudjelovanjem Oružanih snaga RH u ovoj vojnoj pomorskoj operaciji koja se provodi na vrlo širokom geografskom području – od Crvenog mora do sjeverozapadnog dijela Indijskog oceana. Unatoč Milanovićevoj prethodnoj suglasnosti, prijedlog o sudjelovanju OS RH u EUNAVFOR – ASPIDES mora dobiti i odobrenje Hrvatskog sabora.

Od UN-ovih misija, nastavlja se sudjelovanje OS RH u misiji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu, MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNFICYP na Cipru.

Kako se napominje u Milanovićevoj priopćenju, njegovu prethodnu suglasnost za ove misije, operacije i aktivnosti zatražio je ministar obrane Ivan Anušić prije nego će ta tema stići na dnevni red Vlade, da bi potom tek Hrvatski sabor većinom glasova zastupnika potvrdio (ili odbio) hrvatsko sudjelovanje u ovim međunarodnim misijama.

Zašto je to neobično?

Ne pamtimo da je ijedan predsjednik države do sada izdao priopćenje o davanju prethodne suglasnosti za sudjelovanje OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. Ta tema nije ni Milanovića nešto posebno zanimala sve do prije par godina, kada je vrlo žestoko istupio protiv sudjelovanja hrvatskih vojnika u EU-misiji EUMAM Ukraine (studeni 2022.) i NATO aktivnosti NSATU (listopad 2024.) – obje se, naravno, tiču sudjelovanja u obuci i uvježbavanju ukrajinskih vojnika. U oba slučaja iz Ureda predsjednika stiglo je priopćenje kako se u slučaju misije EUMAM nisu stekli uvjeti za davanje prethodne suglasnosti, dok je NSATU bio jedina od 13 aktivnosti za koju je krajem 2024. Milanović odbio dati suglasnost. Zato nije jasno koji su motivi današnjeg priopćenja, osim (možda) da time Milanović pokušava predusresti neko Vladino kukavičje jaje. Milanovićeva prethodna suglasnost sama po sebi ništa ne znači jer, kako i sam napominje u priopćenju, zadnju riječ imaju saborski zastupnici, pa ni njenu važnost za širu javnost ne treba preuveličavati.

*Photo: UPRH/Ana Marija Katić, EEAS, NATO