U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

U Zračnu luku Franjo Tuđman u Zagrebu danas je sletjela šesta po redu skupina ranjenika iz Ukrajine upućenih na liječenje i rehabilitaciju u Republiku Hrvatsku – ukupno 21 ranjenik i tri osobe u pratnji. Ranjenike je na zračnoj luci, u ime Ministarstva hrvatskih branitelja, dočekala izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć Anita Milas-Anzić, a u ime Ministarstva zdravstva dočekao izaslanik ministrice Irene Hrstić, državni tajnik Renato Mittermayer, te vojni izaslanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj, brigadir Dmytro Malik. Za prijevoz ranjenika do zdravstvenih ustanova u kojima će biti zbrinuti radi daljnjeg liječenja i rehabilitacije osigurana su sanitetska vozila, a u prihvatu su, uz zdravstveno osoblje, sudjelovali i prevoditelji koji ranjenicima pružaju pomoć u prvim danima boravka u Hrvatskoj.

„Republika Hrvatska dosljedno i kontinuirano pruža pomoć i podršku ukrajinskom narodu, i to na političkom, diplomatskom, ali svakako i na humanitarnom planu. Jedan od tih programa je i ovaj prijem ranjenika, koji se provodi od 2023. godine, odlukom Vlade Republike Hrvatske. Posebno treba istaknuti da međuresorna radna skupina kontinuirano organizira prijem skupina ranjenika, a riječ je o rezultatu vrlo dobre i uske suradnje Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Ukrajine, norveškog Medevac tima te svih zdravstvenih ustanova u koje će ove ranjene osobe biti smještene. Ovu ćemo aktivnost nastaviti i dalje predano provoditi jer je riječ o suradnji koja se pokazala uspješnom i potrebnom“,

izjavila je Anita Milas-Anzić, ravnateljica u Ministarstvu hrvatskih branitelja i nacionalna koordinatorica za prijem, liječenje i rehabilitaciju ranjenih osoba iz Ukrajine.

“Ovdje smo na dočeku naših ukrajinskih prijatelja. Od 2023. godine imamo međuresornu suradnju između dva ministarstva, a Vlada je osigurala sredstva kako bismo mogli pomoći ranjenicima. Do sada je u njihovo liječenje uloženo preko milijun i dvjesto tisuća eura. Ranjenike raspoređujemo u medicinske centre u kojima im se može pružiti adekvatna zdravstvena pomoć, a transport sanitetskim vozilima u potpunosti je besplatan. Hrvatska je jedna od rijetkih država Europske unije koja ovim osobama osigurava zdravstvenu zaštitu jednaku onoj koju imaju građani Republike Hrvatske. Ostat će kod nas dok ne budu spremni za potpuni oporavak i povratak u svoju državu. Ovime Republika Hrvatska šalje jasnu poruku prijateljstva ljudima pogođenima teškim. Želimo im da što prije žive normalno i da se što prije postigne mir“,

rekao je državni tajnik Renato Mittermayer, dok je brigadir Dmytro Malik zahvalio hrvatskom narodu i Republici Hrvatskoj na pruženoj pomoći:

“Vaša podrška puno znači ukrajinskom narodu. Hrvati su narod koji zna što znači izboriti se za slobodu, stoga vjerujem da iz tog razloga najbolje razumijete kroz što danas prolaze Ukrajinci”.

U pet skupina koje su do sada stigle u Hrvatsku na liječenje i rehabilitaciju primljen je ukupno 91 ukrajinski ranjenik, od kojih je njih 13 i dalje na rehabilitaciji u Hrvatskoj. Uključivanjem današnje, šeste skupine, Hrvatska je od početka provedbe ove aktivnosti na liječenje i rehabilitaciju primila ukupno 112 ranjenika iz Ukrajine. Svi oni ostvaruju status osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, kao i sva prava koja po toj osnovi pripadaju raseljenim osobama sukladno važećim propisima. Zračni prijevoz iz Poljske organizira Europska unija, putem usluge Medevac tima i medicinskog zrakoplova, s polaskom iz međunarodne zračne luke Rzeszów-Jasionka, smještene u blizini ukrajinske granice.

Po dolasku u Hrvatsku, na temelju prethodno zaprimljene medicinske dokumentacije i trijaže koju provodi konzilij hrvatskih medicinskih stručnjaka, ranjenici se raspoređuju u nekoliko bolničkih zdravstvenih ustanova radi daljnje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Sukladno individualnom planu liječenja osigurava im se multidisciplinarna zdravstvena skrb, nakon čega se velik dio ranjenika upućuje na rehabilitaciju u veteranske centre, prije povratka u Ukrajinu.

*Photo: Ministarstvo branitelja

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Svatko tko je mislio da će se sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu uskoro održati, gadno se prevario. Nakon premijerovog prijedloga da se tijekom sljedećeg tjedna sazovu oba Vijeća, jučer se o tome s Korčule oglasio i predsjednik RH Zoran Milanović. „Svakako će se održati sjednica,ima razloga za to, ali nećemo žuriti jer ima vrlo ozbiljnih tema koje treba pripremiti“, rekao je Milanović u Veloj Luci, dodavši da je Vijeće koordinacijsko krovno tijelo koje u praksi i ne donosi nikakve izvršne odluke: „Tu sam ja, tu je Plenković  i ako je bilo što potrebno ja sam dostupan kada god treba. A sjednicu ćemo prirediti temeljito jer ima važnih pitanja i tema za ozbiljan razgovor“. A tema za razgovor ne nedostaje: „Sve može biti tema i o svakoj važnoj temi međunarodnog mira i sigurnosti, rata i mira koja se odnosi na Hrvatsku možemo razgovarati“, naglasio je predsjednik, podsjetivši da je premijer do sada četiri puta odbio njegov prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost što sada nije slučaj: “On je predložio, ja sam prihvatio. Bit će brzo, ali ne sljedeći tjedan“.

Kako je premijer Plenković predložio i da se na sjednici Vijeća za obranu razgovara o obvezama i stanju u Oružanim snagama, Milanović je izričito rekao:

„Ja o stanju u vojsci razgovaram samo s Plenkovićem. Moj ozbiljni sugovornik je samo premijer kao predsjednik Vlade, a njegovi suradnici mogu biti dobrodošli sugovornici ako se za to stvore uvjeti“.

Predsjednik Milanović smatra kako bi tema za razgovor na Vijeću trebala biti i vanjska politika budući da on i premijer imaju različite stavove o politici Izraela, što se u konačnici prelijeva i na neka druga područja, primjerice na obranu. „Trebalo bi o tome razgovarati, ali nema načina da ja nekoga uvjerim u suprotno i sigurno se to neće promijeniti. Da pustim premijeru i njegovim pobočnicima da rade što hoće i da o tome šutim?”, upitao je i dodao kako, kada je politika Izraela u pitanju, jednako kao on “misli i značajna većina hrvatskih ljudi”:

“A zašto to Plenković i njegovi suradnici ne vide – ne znam. I nemam iluziju da se to može promijeniti u razgovoru. (…) „Ne očekujte nikakve tektonske pomake i promjene u stavovima. A ako netko smatra da je Izrael naš saveznik i prijatelj nema mu pomoći. To je moj stav kao i to da je Hrvatska trebala priznati Palestinu”,

zaključio je predsjednik Milanović.

Danas mu je iz Bruxellesa odgovorio premijer Plenković koji je, kako se čini, požalio što je pokušao inicirati sjednice ova dva Vijeća. On je poručio da sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu inicira “kad je stvarno bitno, i kada smatramo da postoje razlozi“. “Vidjet ćemo. Nije žurba, ovo je samo još jedan rat“, sarkastičan je danas premijer Plenković.

“Dakle, za razliku od njega (Milanovića), moje inicijative za sastancima Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu dolaze u trenucima kada su velike globalne krize koje imaju utjecaja i na nas”,

naglasio je Plenković, podsjetivši da je tako bilo i kada je “ruska vojska napravila invaziju na Ukrajinu“: “Pa i tad nije bilo potrebe da se nađemo, sad imate veliki rat na Bliskom istoku oko kojeg cijeli svijet treperi“, dodao je i upozorio kako u ovom trenutku raste cijena nafte na 116 dolara po barelu, a za 50 posto raste cijena plina.

“Mi potičemo, iniciramo, sastanak kad je stvarno bitno, i kada smatramo da postoje razlozi zašto bi bilo dobro da se ta tijela nađu, naglasio je Plenković te zaključio: “Al‘ budući da sastanka neće biti mi ćemo raditi svoje kao što radimo i do sada, štititi građane i gospodarstvo. Kad završe izleti, možda sastanka i bude, a možda i mi ne budemo imali vremena u budućnosti”.

Tako se u narednim danima ponovno treba očekivati salva optužbi s obje strane o tome tko, kada i kako saziva sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Nažalost, sjednice su ono što ne treba očekivati, kao ni svih proteklih godina.

*Photo: UPRH/Marko Beljan, A.Plenković/X

Ministar obrane Ivan Anušić jučer je stigao u Izrael, gdje će se sresti s ministrom obrane Države Izrael Israelom Katzom, s predstavnicima tvrtki izraelske obrambene industrije te s predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku suradnju (SIBAT). Jučer je Anušić posjetio Memorijalno-dokumentacijski centar u Tel Avivu o napadu Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., što je na društvenim mrežama izazvalo brojna negodovanja zbog izraelskog odnosa prema Palestini.

Kontroverza se nastavila i danas. Prema izjavi HTV-u, Anušić se danas sreo s izraelskim kolegom Katzom s kojim je razgovarao o suradnji dvaju ministarstava po pitanju razmjene sigurnosnih, obavještajnih i drugih podataka, ali prije svega, napominje HTV, razgovarali su o tome da bi Hrvatska, ako to bude potrebno i ostvare se takve mogućnosti, nabavila dodatnu sofisticiranu opremu u kojoj bi nadogradili tenkove Leopard.

“Želim naglasiti da sustave koje koriste Oružane snage RH nalaze se na novim tenkovima Leopard. Radi se o Trophy sustavu koji tenk Leopard čini jednim od najkvalitetnijih na svijetu”,

poručio je ministar Anušić iz Tel Aviva. Štoviše, istaknuo je da se razgovaralo i o tehničkoj suradnji na razini ministarstva, obavještajne politike i obrambene industrije. Bitno je naglasiti da je ova suradnja na razini ministarstava i Vlade RH: “Oružane snage nisu s nama prisutne i nisu sudionik sastanaka“, rekao je Anušić, očito znajući što slijedi.

A uslijedilo je priopćenje s Pantovčaka. U njemu se navodi da je predsjednik RH Zoran Milanović zabranio Oružanim snagama svaku suradnju s Izraelom. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u svibnju prošle godine zapovjedio sam prekid svake suradnje OSRH s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu RH da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom. 

I u nedavnom telefonskom razgovoru izravno sam upozorio predsjednika Vlade RH kako bi bilo kakav oblik vojne suradnje s Izraelom bio neprihvatljiv. Budući da je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić u službenom posjetu Izraelu gdje će se sastati s predstavnicima tvrtki izraelske obrambene industrije te predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku suradnju, kao Vrhovni zapovjednik OSRH ponovo ističem kako OSRH neće ni ubuduće ni na koji način surađivati s izraelskom vojskom.

Kako bi se spriječila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaknuti: pripadnici OSRH neće sudjelovati ni na koji način u provođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom. Takav dogovor, ugovor ili sporazum bio bi stoga neprovediv i štetan za Hrvatsku.  U tom kontekstu, pozivam Vladu RH – koja je nadležna i odgovorna za nabavu vojne opreme i oružja – da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela. Odgovornost je predsjednika Vlade da na vrijeme reagira te postupi u skladu s interesima Republike Hrvatske. A hrvatski su interesi suradnja sa saveznicima iz NATO-a i istovremeno jačanje kapaciteta hrvatske industrije za posredno ili direktno sudjelovanje u proizvodnji vojne opreme.”

Time je Milanović definitivno ponizio ministra obrane Anušića koji je, vjerojatno pretpostavljajući što bi se moglo desiti, ipak otišao u Izrael. Štoviše, posjet je došao u vrijeme kada se odbrojavaju dani, ako ne i sati početka američkog napada na Iran, tako da bi lako Anušić s delegacijom mogao iz prvog reda gledati jedan od najvećih napada u posljednje vrijeme na Bliskom istoku. Još u svibnju prošle godine Milanović je na sjednici Vijeća za obranu pozvao Vladu da prekine svaki oblik vojne suradnje s izraelskom vojskom, a 3 mjeseca kasnije premijer Plenković je naglasio kako operativna suradnja hrvatske i izraelske vojske u ovom trenutku ne postoji. To je početkom kolovoza u priopćenju potvrdilo i Ministarstvo obrane RH, kao i ministar obrane Anušić rekavši da “ni do sada OS RH nisu imale gotovo nikakvu suradnju s Oružanim snagama Izraela.” Što se u međuvremenu promijenilo u stavu Vlade i MORH-a nije sasvim jasno, no ne treba sumnjati da će do kraja današnjeg dana biti još izjava na ovu temu.

Ministar Anušić za sada se oglasio samo na društvenim mrežama, potvrđujući sastanak s izraelskim ministrom obrane Katzom.

“U Tel Avivu susreo sam se danas s ministrom obrane Države Izrael Israelom Katzom. Razgovarali smo o jačanju bilateralne suradnje na razini ministarstava obrane RH i Države Izrael te o snažnijoj povezanosti hrvatske i izraelske obrambene industrije. Naglasak je i na razmjeni iskustava i znanja, posebno u području naprednih izraelskih tehnologija. Među njima je i sustav aktivne samozaštite Trophy, integralni dio njemačkog tenka Leopard 2A8, kojima Vlada RH i MORH opremaju OS RH. Izraelskom ministru obrane zahvalio sam na izvoznoj licenci za sustav Trophy koji Leopard 2A8 čini jednim od najboljih tenkova na svijetu. Postoji veliki prostor za suradnju s izraelskom industrijom, a MORH će je nastaviti razvijati u korist naših Oružanih snaga RH i sigurnosti RH.”

No to za sada sigurno nije sve…

*Photo: I.Anušić/FB, Obris.org

Hrvatska je odbila pristupiti Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Trumpa s idejom da upravlja obnovom Gaze i nadzire provedbu mirovnog sporazuma nakon rata Izraela i Hamasa, Odbor za mir osnovan je prošloga tjedna na margini Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, a unatoč Trumpovim tvrdnjama kako “svi žele ući u Odbor”, inicijalno je to učinilo tek 18 država: Argentina, Bjelorusija, Maroko, Vijetnam, Kazahstan, Mađarska, Armenia, Egipat, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Albanija, Uzbekistan, Turska, Mongolija, Bahrain, Katar i Indonezija. Poziv za članstvo u Trumpovom Odboru dobila je i Hrvatska, što je bio jedan od rijetkih trenutaka da su se Predsjednik Republike i predsjednik Vlade brzo usuglasili i imali zajednički stav.

Naime, u srijedu, 28 siječnja, premijer Andrej Plenković čuo se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, iznijevši stajalište Vlade da Hrvatska ne bi u ovome trenutku pristupila Odboru za mir iz niza razloga. Iz Ureda predsjednika RH potvrdili su komunikaciju s premijerom te iznijeli gotovo isto stajalište predsjednika Milanovića – Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u tom Odboru.

“Ono što mogu reći da je stav Vlade i stav parlamentarne većine da u ovom trenutku Hrvatska ne bi pristupala Odboru za mir iz niza razloga, nakon temeljitih analiza. Priopćili smo mu to, on je rekao da je on svoj stav komunicirao danas javno i nemam tome više što dodati”,

rekao je premijer Plenković uoči sjednice saborskog Odbora za financije na kojem je potom predstavio kandidata za ministra financija Tomislava Ćorića.

Za razliku od premijera, predsjednik Milanović svoj je stav komunicirao javno, prilikom posjeta Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Milanović – s jedne strane – ne spori osnovu po kojoj je nastao Odbor za mir:

“Inicijativa za osnivanje Odbora za mir ima pravnu osnovu, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz prošle godine. Pravni okvir postoji. Tko god kuka da je to izvan sustava UN-a i da je to protuzakonito – nije. Drugo je pitanje – je li to dobro? Ovdje se radi o ozbiljnom presedanu da se mimo UN-a mandat za rješavanje jedne teške sigurnosne i humanitarne krize prenese na
sustav i tijelo koji je van UN-a.”

Međutim, nastavio je Milanović, tu se postavlja cijeli niz pitanja:

“Je li Hrvatskoj tamo mjesto? I kako je Hrvatska uopće dobila poziv i u kojem ga je trenutku dobila? Od koga smo dobili poziv? Je li to Hrvatska tražila? Je li to bila odluka američke administracije i koliko je država općenito dobila taj poziv? Ima još pitanja“.

Naime, jedno od pitanja je i to kako Donald Trump može biti na čelu tog novog tijela ne kao predsjednik SAD-a, već kao pojedinac.

Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu u četvrtak, 22. siječnja. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma imenovali su Trumpa predsjedavateljem tog novog tijela, čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Trump, ali u svojstvu predsjednika SAD-a.

Pandan UN-a?

Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trumpov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO-u, poput Njemačke i Italije. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Danska, već su ga odbile. Jedan od glavnih razloga za široko rasprostranjeno odbijanje jest to što je mandat tog tijela preširok. Ujedinjeni narodi prvotno su zadužili Trumpa da osnuje Odbor za mir za Pojas Gaze. Međutim, više se i ne spominje da je djelokrug rada ograničen samo na sukob na Bliskom istoku. Ovim potezom aktualni predsjednik SAD-a ne samo da jednostrano proširuje usko definiran mandat UN-a, nego poduzima i korake kojima dugoročno potkopava UN i međunarodni poredak utemeljen na Povelji UN-a. Upravo to izaziva zabrinutost kod mnogih država koje su odbile prijedlog, ocjena je promatrača. Odbor za mir, koji je Trump već nazvao “najboljim i najprestižnijim ikad igdje osnovanim”, mnogi smatraju “UN-om u sjeni”, odnosno “Trumpovim UN-om”.

Od većih i utjecajnijih zemalja u Odboru su zasad Saudijska Arabija, Pakistan, Indonezija, Turska, Argentina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar. A od članica Europske unije samo Bugarska i Mađarska. Namjeru ulaska u Odbor izrazili su Izrael, Egipat, Kuvajt i Bjelorusija. Trump je povukao poziv Kanadi nakon govora kanadskog premijera Marka Carneya u Davosu. Država koja uplati milijardu eura time kupuje doživotno članstvo u ovom Odboru.

Carske ovlasti Trumpa

Trumpov logo je na prvi pogled sličan UN-ovom, osim što je zlatan i prikazuje obris samo sjeverne i srednje Amerike

Rezolucija 2803 Vijeća sigurnosti UN-a prepoznaje Odbor za mir kao tijelo koje bi pomoglo u poslijeratnoj obnovi Pojasa Gaze putem Nacionalnog odbora za upravu Gazom te ga ovlastila da rasporedi privremene mirovne snage.^] Kritičari tvrde da Odbor malo podsjeća na ono što je zamišljeno prema Rezoluciji 2803; The Guardian ga je kritički opisao kao klub mušterija (»pay to play club«) kojim upravlja Trump, a ne kao mehanizam usmjeren na Gazu. Prema još uvijek neslužbenim informacijama, 25 od 62 pozvane države potpisalo je – ili je barem najavilo da će potpisati – povelju Odbora. No Trump nije uspio dobiti podršku većine europskih država. Čak ni Rusija nije pristupila Odboru – ruski dužnosnici tvrde da je uvjet za pristupanje jasan – prvo se ukrajinska vojska u potpunosti povuče iz Donbasa, a potom Rusija uplati milijardu eura za Trumpov Odbor. Malo državnih čelnika javno je prihvatilo Trumpove pozivnice ili reklo jesu li uplatili članstvo.

Stručnjaci i kritičari smatraju da Trump pokušava usmjeriti Odbor za mir kao alternativu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje samo on ima pravo veta. Hugh Lovatt, viši suradnik za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose, nazvao je organizaciju projektom “odozgo prema dolje” za uspostavu Trumpove kontrole nad međunarodnom politikom, dok je Francuska izrazila zabrinutost da nastoji uzurpirati ulogu Ujedinjenih naroda. Trump je rekao da bi Odbor za mir mogao zamijeniti UN te, naravno, brani ugled Odbora.

Sastancima sa predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom Vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Richardom Rašijem predsjednik RH Zoran Milanović završio je dvodnevni posjet Slovačkoj Republici. Prvi dan posjeta, ponedjeljak 15. prosinca, bio je rezerviran za susrete Milanovića i predstavnika hrvatske nacionalne manjine, dok je drugi dan posjeta – utorak, 16. prosinca – obilježen susretima s političkim vrhom Slovačke. Tu se Milanović snašao k’o riba u vodi, budući je odnedavno u Slovačkoj na vlasti politička garnitura koja razmišlja slično kao i on – s većim ili manjim simpatijama prema Rusiji te prilično skeptična prema EU. O tome najbolje govori objava Roberta Fice na društvenim mrežama o tome da je primio Milanovića “kojeg poznajem dugi niz godina i čija su mi mišljenja vrlo bliska“. “Slovačka je jedna od država čije političko vodstvo pripada onima koji misle svojom glavom i imaju čvrst stav o nekim pitanjima. Nikako ne želim uvrijediti ili podcijeniti neke druge u Europi, ali Slovačka i njezini lideri se u tome ističu“, zaključio je i Milanović nakon današnjih političkih susreta u Bratislavi.

Upravo  neformalnim doručkom s Ficom Milanoviću je počeo današnji dan u Bratislavi – osim što je zahvalio hrvatskom predsjedniku na brizi za slovačke turiste, što je i sam budući da ljetuje u Hrvatskoj i navodno ovdje posjeduje i kuću, Robert Fico je naglasio da je Slovačka zainteresirana za jačanje vanjske trgovine, čiji obujam stalno raste. “Tema sastanka bio je i nadolazeći summit EU u Bruxellesu, na kojem će se raspravljati o proračunu Unije za naredne godine, sukobu u Ukrajini, ali i proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Slovačka Republika dugogodišnji je pobornik integracije zemalja zapadnog Balkana u Uniju, što može donijeti sigurnost i stabilnost ne samo regiji, već i cijeloj Europskoj uniji“, stoji u kratkom priopćenju slovačkog premijera. “Direktno sam se informirao i saznao neke njegove poglede i stavove o onome što je pred njima i o čemu će se sutra odlučivati na Europskom vijeću, a u pitanju su velike odluke. O tome sam nastavio razgovarati s predsjednikom Pellegrinijem i to je bio i srž naših razgovora“, rekao je Zoran Milanović dodavši da su, osim toga, razgovarali i o ekonomiji, razmjeni, turizmu te industriji.

Potom je uslijedio glavni događaj dana – susret dvojice predsjednika, Zorana Milanovića i Petera Pellegrinija. “Slovačka i Hrvatska su zemlje sa sličnom pričom: od 1990-ih do članstva u EU, eurozoni i Schengenu. Danas već zajedno rješavamo pitanja kako ojačati Europu, a ne kako ući u nju“, rekao je predsjednik Slovačke Republike, objasnivši Milanoviću svoj stav o proširenju Unije. Prema Pellegriniju, dugoročni prioritet Slovačke je podrška zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima da postanu članice EU. “Da ne blokiramo taj proces iz političkih razloga, već da zemlje koje ispunjavaju uvjete, kao što smo ih ispunili mi ili Hrvatska, mogu uskoro pristupiti EU“, napomenuo je Peter Pellegrini.

Trgovina između Slovačke i Hrvatske stalno raste – već dvije godine zaredom kreće se iznad milijardu eura: “Samo prošle godine porast je bio veći od 14 posto, što daje dobru osnovu da ova dinamika međusobne trgovine nastavi rasti“, istaknuo je Pellegrini, pohvalivši Hrvatsku i kao tradicionalno popularno turističko odredište za Slovake, jer više od pola milijuna ljudi svake godine posjeti hrvatsku obalu. Zauzvrat, Pellegrini bi želio da i Hrvati otkriju ljepote Slovačke, posebno slovačke planine, i tako dodatno prodube odnose između zemalja.

Oba predsjednika zalažu se za to da se ratni sukob u Ukrajini završi. Prema riječima predsjednika Slovačke Republike, potrebno je pronaći diplomatsko rješenje i zato pozdravlja doprinos administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa na rješavanju ovog spora. Međutim, naglasio je da “pregovori moraju biti s Ukrajinom i da se konačna odluka o Ukrajini ne može donijeti bez Ukrajine“. “Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam je da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović prijedlog o mogućim teritorijalnim ustupcima koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata. “Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje  koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt“, dodao je te poručio kako su “teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, stvar Ukrajine“. “Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite u stvari ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava – nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa“, rekao je predsjednik Milanović.

Što se tiče korištenja zamrznute ruske imovine, o čemu će čelnici EU raspravljati ovog tjedna, slovački predsjednik Pellegrini izjavio je da ako bi se taj novac koristio – to bi bilo prvenstveno za obnovu poslijeratne Ukrajine, dok ako bi se koristio za daljnje naoružavanje, postoji rizik da bi se rat samo produžio. Predsjednik Milanović imao je duže objašnjenje: “Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“.

“Ja neću reći da sam protiv toga, ali protiv toga je Europska centralna banka, niz aktera je protiv toga jer su svjesni kamo to vodi. Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati“, rekao je predsjednik Milanović. “To je jedno od prokletstava demokratskog sustava kojeg mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga što će biti iza mene, tko će vraćati te stotine milijardi eura, kako će na kraju rat stvarno završiti. To je istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokracije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje. To je smišljeno drugdje, a Europska komisija to provodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne sudjeluju, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati“, rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednici su razgovarali i o energetici u kontekstu korištenja plinovoda za pouzdanu diverzifikaciju resursa. “Nakon zabrane uvoza ruskog plina, Slovačka mora pronaći partnere iz drugih krajeva Europe i drugih dijelova svijeta“, rekao je Pellegrini, dodajući da bi Hrvatska djelomično mogla zadovoljiti potrebu za diverzifikacijom naše zemlje korištenjem svoje infrastrukture i pristupa moru.

“Politički trenutak, političko razdoblje u kojem se nalazi Europa je kritično. Slovačka i ljudi koji je vode su neki od onih s kojima se o tome može otvoreno razgovarati. Jer, realno, mi pristup informacijama nemamo. Te informacije neki čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo“, rekao je predsjednik Milanović komentirajući sastanke koje je imao sa čelnicima Slovačke Republike. “Smatram da se od strane određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su i štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije su tijela prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu“, upozorio je Milanović.  Predsjednik je pojasnio da smatra kako je to bazični pristup prema birokraciji i prema onima koji su neizabrani, odnosno “nisu demokratski izabrani“. “Ja to nikada nisam nazivao ‘duboka država’ iz razloga što Europska unija nije država i što se tiče mene i svih koji razmišljaju na taj način, neće nikada ni postati država jer to je put u propast. Ali, udruženje i način djelovanja europskih slobodnih država i nacionalnih država – to da“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da Europsku uniju vidi kao prostor tolerancije, slobode, putovanja, ali nikako “kao okomiti, vertikalni pristup u kojem navodno svi odlučujemo u zajednici sretnih i razdraganih nacija, a u stvari odlučuje njih nekoliko”.

*Photo: Ured premijera Slovačke, Ured predsjednika Slovačke, P.Pellegrini/X

Nakon što su Velika Britanija, Kanada i Australija, te Francuska priznale neovisnu državu Palestinu, njeno priznanje postalo je jedno od ključnog političkog i diplomatskog pitanja  tijekom aktualnog zasjedanja Opće skupštine UN-a, Do sada je taj potez učinilo  više od 150 država (od 193 države članice UN-a), dok su u Hrvatskoj oko tog pitanja izražene podjele Predsjednika Republike i Vlade te vladajuće većine u Saboru.

Priznanje Palestine najavile su još neke zemlje, ali tom se činu jasno protivi američki predsjednik Donald Trump, koji smatra da bi taj potez bila nagrada za Hamas koji navodno od kraja 2023. godine drži još oko desetak izraelskih talaca u pojasu Gaze. Očekivano, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je izjavilo da odbacuje “jednostranu” deklaraciju zapadnih zemalja o priznanju palestinske države. MVP kategorički odbacuje jednostranu deklaraciju o priznanju Palestine od strane  Ujedinjene Kraljevine i ostale zemlje. “Ova deklaracija ne promiče mir, naprotiv, dodatno destabilizira regiju i potkopava šanse za postizanje mirnog rješenja u budućnosti“, dodaje se u objavi te se odluka osuđuje kao “nagradu za najveći masakr Židova od Holokausta“.

Dr. Varsen Aghabekian Shahin, palestinska ministrica vanjskih poslova, nedavno je bila u Zagrebu

Što se tiče Hrvatske, 56 saborskih zastupnika u utorak je uputilo pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traže da Hrvatska što prije prizna Palestinu te suspendira izvoz oružja Izraelu zbog humanitarne katastrofe u Gazi. „Zabrinuti smo i zgroženi humanitarnom katastrofom bez presedana koja se odvija u Pojasu Gaze te smatramo da je moralna i politička obveza Republike Hrvatske učiniti sve što je moguće kako bi se zaustavila daljnja stradanja civila i djece“, navodi se u pismu predsjedniku Vlade inicijative Možemo! koje je pokrenulo ovaj apel.

Portal Obris.org pisao je da je početkom kolovoza predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović još u svibnju  izdao zapovijed Glavnom stožeru Oružanih snaga RH da prekinu svaku vojnu suradnju s Izraelom. Osim toga, Predsjednik je tada pozvao i Vladu da prekine trgovinu naoružanjem i vojnom opremom s tom zemljom. S tom inicijativom Predsjednik je na sjednici Vijeća za obranu 23. svibnja upoznao i premijera Andreja Plenkovića. Ministarstvo obrane je službeno objavilo da “trenutačno izravno od Izraela ne nabavljamo naoružanje za Oružane snage.”

Hrvatska Vlada i njezin predsjednik Andrej Plenković te ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman kao izgovor zašto se Hrvatska još nije pridružila državama koje priznaju neovisnost Palestine tvrde da sam čin priznanja neće zaustaviti skoro dvogodišnji rat i stradanja civila u pojasu Gaze. Uvjeti za priznanje palestinske države još uvijek nisu zadovoljeni jer je potrebno zaustaviti sukobe i osloboditi sve taoce – njih ukupno 48, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić-Radman danas u New Yorku:

“Ovoga trenutka, kao još neke druge europske, važne zemlje, mislimo da se još nije ostvario taj trenutak priznanja jer treba zaustaviti sukobe, treba pustiti sve taoce”,

rekao je Grlić Radman kojem valjda nitko nije rekao da su Velika Britanija i Francuska važne europske zemlje. Pritom je naglasio i da bi priznanje Palestine značilo i priznanje Hamasa, koji je nazvao terorističkom organizacijom koja “drži Palestinu kao taoca“. Priznanje nije nikakva nagrada Palestini nego njezino pravo koje je odavno trebalo biti ostvareno, poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, također iz New Yorka.

“Hamas, to je grozna stvar što su napravili. Mi ovdje slušamo o 50 talaca koje drže, a Hrvatska traži skoro 2000 ljudi. Suosjećam sa svakim pojedinačno, ali to nabacivanje brojkama je katkad vrlo neukusno,”

rekao je Milanović, dodavši da je Palestina  odavno trebala imati svoju državu:

“Francuska je priznala Palestinu, to je još jedna od država koje su priznale palestinsku državu. To nije nikakva nagrada ili koncesija Palestincima, to je njihovo pravo. To pravo proizlazi iz prve rezolucije 181 iz studenoga 1947. godine. Cijelu tragediju Palestine i palestinskog naroda ne možemo gledati nego cjelovito u kontekstu događanja u zadnjih sto godina”.

Dok se u UN-u i na međunarodnoj diplomatskoj pozornici vode razne političke i geostrateške „igre“, izraelska vojska krenula je u kopnenu ofenzivu na Gazu tijekom noći na utorak, potvrdio je ministar obrane Israel Katz. On je dodao da je cilj napada osigurati oslobađanje talaca i poraziti palestinsku militantnu skupinu Hamas. “Gaza gori“, napisao je Katz na Telegramu i obećao da Izrael neće popustiti niti odustati “dok se misija ne završi“. Osim toga, očekuje se i reakcija jemenskih Hutista koji otvoreno podržavaju Hamas i koji su nekoliko puta već razmijenili vatru dronovima i projektilima na relaciji Izrael – Jemen. Također, očekuje se i reakcija zaljevskih zemalja nakon što je Izrael pokušao likvidirati vodstvo Hamasa u Kataru.

Hrvatska se namjerava pridružiti Koaliciji dronova predvođenu Latvijom i Velikom Britanijom s ciljem osiguravanja sigurnog lanca dostave dronova na Zapadu, najavio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas tijekom službenog posjeta Latviji. „Hrvatska i Latvija dijele sličnu povijest, a naša iskustva postavljaju čvrste temelje za međusobno razumijevanje i blisko partnerstvo“, rekao je Grlić Radman nakon sastanka s latvijskom kolegicom Baibom Braže, najavivši suradnju u područjima poput prometne infrastrukture, digitalizacije i IT industrije, elektroindustrije, prehrambene i farmaceutske industrije. Trgovina između Latvije i Hrvatske porasla je posljednjih godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni vanjskotrgovinski promet s Hrvatskom prošle godine iznosio je 75,4 milijuna eura, što je povećanje od 42% u odnosu na 2023. godinu.

Koalicija dronova osnovana je u veljači prošle godine i za razliku od onoga što misli Gordan Grlić-Radman – cilj joj je osigurati stabilnu opskrbu Ukrajine bespilotnim letjelicama raznih vrsta, a tek općenito podržati proizvodnju dronova na Zapadu i jačanje sposobnosti njihove upotrebe. Osim Latvije, Velike Britanije i Ukrajine, dosad su se Koaliciji pridružile europske zemlje Belgija, Češka, Danska, Francuska, Estonija, Italija, Litva, Nizozemska, Luksemburg, Poljska, Njemačka i Švedska, ali i članice NATO-a Turska i Norveška, te prekomorske države Australija, Kanada i Novi Zeland.

“Složili smo se o beskompromisnoj podršci ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu te da samo ukrajinski narod mora odlučiti o svojoj budućnosti“, rekao je Grlić-Radman nakon sastanka s Baibom Braže.

U Rigi se hrvatski ministar vanjskih poslova sastao i s predsjednikom Latvije Edgarsom Rinkevičsem. Razgovori su se usredotočili na regionalnu sigurnost i obranu unutar EU i NATO-a, kao i na zajedničku podršku Ukrajini. Također su razmijenjena mišljenja o aktualnim krizama na Bliskom istoku, proširenju EU na Zapadni Balkan, Ukrajini i Moldovi, te borbi protiv hibridnih prijetnji. Na sastanku je dodatno naglašena važnost regionalnih formata suradnje, pri čemu se Hrvatska priprema predsjedati Inicijativom Triju mora sljedeće godine.

Grlić-Radman se sastao i s ravnateljem NATO-ovog Centra izvrsnosti za strateške komunikacije Jānisom Sārtsom te članovima Odbora za vanjske poslove Saeime (latvijskog parlamenta) i Skupine za promicanje suradnje s Hrvatskim saborom. Također, Gordan Grlić Radman održao je predavanje pod nazivom „Srednje velike države članice EU i budućnost europske sigurnosti: hrvatska perspektiva“ na Sveučilištu u Latviji.

U Dubrovniku je u petak i subotu, 11. i 12. srpnja 2025., održano osamnaesto izdanje međunarodne konferencije Dubrovnik Forum pod krovnom temom „Channeling Change“. Dvodnevni skup, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, okupio je oko 500 sudionika, koji su kroz 17 panela promišljali  o obnovi povjerenja, jačanju obrambenih kapaciteta Europe, suradnji između „globalnog sjevera i juga“, transatlantskim odnosima te ulozi umjetne inteligencije u konkurentnosti i sigurnosti Europe.  U sklopu Foruma održan je i ministarski sastanak Ukrajine sa zemljama jugoistočne Europe na kojem je još jednom potvrđena potpora ukrajinskom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i demokratskim aspiracijama. Ministar vanjskih poslova RH Grlić Radman rekao je kako nema slobodne i uspješne Europe bez slobodne i uspješne Ukrajine. Uz ministra Grlića Radmana i ministra vanjskih poslova Ukrajine Andrija Sibihe, na ministarskom sastanku sudjelovali su predstavnici Albanije, Crne Gore, Grčke, Kosova, Moldove, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske.

U okviru programa konferencije, na panelu pod nazivom “Enhancing Europe`s Defence Capabilities: Challenges and Opportunities” sudjelovao je i  ministar obrane RH Ivan Anušić, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, ministar europskih poslova Češke Republike Martin Dvořák i predstavnik američkog Kongresa Martin Turner. Ministar Anušić je istaknuo da su ruska agresija na Ukrajinu i narušena sigurnosna situacija u Europi i svijetu osvijestili Europu da mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, a to znači i bitno više ulagati u svoje obrambene sposobnosti:

“Zadnjih 20 godina u Europi se smatralo da ratnih sukoba više neće biti i da je mir nešto što se događa samo od sebe. Pokazalo se suprotno i sad moramo povećati ulaganja u obranu kako bismo osnažili svoje vojske i posebno vlastite vojne industrije”,

istaknuo je Anušić, ponovivši već od ranije poznatu činjenicu da je Hrvatska ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu, a uskoro će – u skladu s obvezama preuzetim na nedavno održanom NATO summitu – povećati izdvajanja za obranu:

“Do 2030. godine dostići ćemo 3 posto, a do 2035. godine 3,5 posto BDP-a izdvajanja za obranu plus 1,5 posto izdvajanja za ulaganja povezana s obranom. Nije bit da samo trošimo i kupujemo naoružanje i zadovoljimo statistiku, poanta je da razvijamo naše sposobnosti, da ulažemo u nove tehnologije i da potičemo vlastitu obrambenu industriju. Potrebno je stvarati dodanu vrijednost, moramo znati u što investiramo i koja su iskustva rata u Ukrajini te kako ih primijeniti u sustavu obrane.”

Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, koji je trajao punih pet godina, a trećina Hrvatske bila je okupirana, naglasio je Anušić:

“I onda smo 1995. godine operacijom Oluja, koja je trajala vrlo kratko, oslobodili okupiran teritorij. Danas se ta operacija proučava na mnogim vojnim učilištima diljem svijeta. Zašto smo to uspjeli? Zato što smo u te četiri godine, kao što sada Europa želi napraviti, bili prisiljeni pripremati se za obranu i za oslobađanje vlastite države, jer jednostavno drugog izbora nije bilo”.

Međutim, u današnjim okolnostima, hrvatsko iskustvo iz  Domovinskog rata samo je djelomično relevantno:

Ministar obrane RH Ivan Anušić i ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha

“Danas iskustva iz Domovinskog rata možemo primjenjivati i u modernim načinima ratnih sukoba, ali ne u potpunosti. (…) Danas sve ono što vidimo, nažalost, i učimo iz toga, je rat u Ukrajini. I naoružanje se u Ukrajini testira u stvarnim uvjetima rata”.

Anušić je u svom izlaganju upozorio i na sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe:

“Na tom području postoji ozbiljna opasnost od eskalacije sukoba kao i velika opasnost od političkih nestabilnosti koje su ovdje, u jačem ili manjem intenzitetu, prisutne od devedesetih godina. Imali smo nekoliko ratnih sukoba, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini, rat na Kosovu, pa i rat u Sloveniji. Ti su ratovi iza nas, ali političke nestabilnosti su ostale. Ponovno apeliram na naše NATO saveznike da se obrati pažnja na Kosovo, da se obrati pažnja na Bosnu i Hercegovinu, da se obrati pažnja na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj u devedesetim godinama”. 

“Zato smatram”, nastavio je Anušić, “da je odlično što su Sjedinjene Američke Države jasnim rječnikom izravno rekle da je 5 posto izdvajanja nešto što moramo dostići”.

“Mislim da je to Europi odlično došlo i da Europa ovu priliku mora snažno i dobro iskoristiti, ne samo u području obrane i sigurnosti, nego i u području gospodarskog rasta”,

zaključio je ministar Anušić svoje izlaganje na Dubrovnik Forumu.

*Photo: MORH/J.Kopi