Vijetnam, Kambodža, Angola, Afganistan, Sirija… sve su to zemlje pri samom vrhu država najzasićenijih minama. Neke od njih bore se s minskim poljima i 50 godina nakon završetka sukoba. Njima treba pridodati i Ukrajinu, državu koja nakon 4,5 godine rata premoćno vodi na nepopularnoj ljestvici država s najviše nagaznih mina na svijetu, a vojnom djelovanju se još ne nazire kraj. S minama se 30 godina nakon završetka rata bori i nama susjedna Bosna i Hercegovina – prema posljednjim podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) iz srpnja ove godine, površina minski sumnjivog područja u BiH iznosi nešto više od 757 km2, odnosno procjenjuje se da je širom zemlje ostalo više od 170.000 mina i raznih eksplozivnih sredstava. Tijekom prošle godine u BiH razminirana su 52,43 četvorna kilometra, odnosno oko 70% planirane površine, što je priličan napredak u odnosu na ranije godine kada se realizacija godišnjih planova razminiranja kretala između 20 i 30 posto. Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak upozorila je da se planovi razminiranja često ne postavljaju dovoljno realno niti su praćeni odgovarajućim financijskim i operativnim kapacitetima, dok dodatni problem predstavlja smanjenje međunarodnih financijskih sredstava, kao i gašenje pojedinih međunarodnih organizacija koje su godinama pružale značajnu potporu procesu razminiranja. Sve to dodatno povećava odgovornost domaćih institucija i svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema trenutačnim procjenama za BiH, dovršetak potpunog razminiranja očekuje se negdje oko 2034. godine, no zbog unutarnje-političkih prilika vlada prilična sumnja oko tog roka.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Photo: Obris.org)

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska proglasila se 01. ožujka ove godine zemljom bez minske opasnosti i kao takva je proknjižena u brojnim međunarodnim registrima minski sumnjivih područja. „Hrvatska je zemlja bez minske opasnosti. Nakon gotovo 30 godina dovršili smo razminiranje u skladu s Ottawskom konvencijom. Uklonjeno je gotovo 107.000 minsko-eksplozivnih sredstava i 470.000 neeksplodiranih sredstava. To nije samo tehnički uspjeh, to je ispunjena moralna obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima“, rekao je krajem veljače ove godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Hrvatska je tako izvršila sve svoje obveze vezane uz isključenje minski sumnjivog područja proizašle iz međunarodno ratificiranih ugovora, posebice obveze iz članka 5. Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, kolokvijalno nazvane Ottawska konvencija.  „Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama, kao i primjer uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi, čija iskustva i stručnost mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom,“ istaknuo je na ovogodišnjem, 22. po redu međunarodnom simpoziju „Protuminsko djelovanje 2026.“ Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite.

Trideset godina dugi proces uklanjanja mina i raznih eksplozivnih sredstava za Hrvatsku nije bio nimalo lak – ukupna ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj iznosila su oko 1,2milijarde eura, od čega su oko 70% bila vlastita sredstva. Europska unija je za razminiranje u RH dala 286,7 milijuna eura, uključujući pretpristupno razdoblje i cijelo članstvo Hrvatske u EU. Ukupno je razminirano oko 1.835 četvornih kilometara širom zemlje, što uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Nažalost, od završetka rata pa do danas od mina je stradalo 612 ljudi u evidentirane 432 minske nesreće, od toga je 208 osoba poginulo, uključujući i pirotehničare koji su izgubili život tijekom čišćenja minski sumnjivog područja. Prema podacima MUP-a RH, od 01. siječnja 1996. ukupno je stradalo 136 pirotehničara i pomoćnih radnika, od čega 41 smrtno.

Sudionici u razminiranju imaju ista prava kao i hrvatski branitelji (Photo: RCZ)

Na samom kraju 2025 godine ukupna površina minski sumnjivog područja u RH iznosila je 1,9 km² i to na području Donjeg Lapca i Otočca u Ličko-senjskoj županiji. Točnije, poslovi razminiranja završeni su i u tim krajevima, no čekalo se još izdavanje potvrda o njihovom isključenju iz minski sumnjivih područja. Ukupno je prošle godine tijekom razminiranja pronađeno i uništeno 1.869 protupješačkih i 208 protuoklopnih mina, te 408 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Na temelju naknadnih pronalazaka, u 2025. godini obavljeno je 7 kontrolnih pregleda na površini 11.844 m². Nažalost, i prošla godina odnijela je 2 ljudske žrtve – u dvije minske nesreće u Karlovačkoj (vojni skladišnji kompleks „Oštarije“) i Ličko-senjskoj županiji (područje naselja Široka Kula) smrtno je stradala jedna osoba, a jedna je lakše ozlijeđena.

Predstavljajući izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je u Hrvatskom saboru prije njegove ljetne stanke najavio da će se uskoro pred Vladom naći izmjene Zakona o protuminskom djelovanju kojima će se izjednačiti osnovica za izračun naknade po osnovi tjelesnog oštećenja pirotehničara s hrvatskim braniteljima, koja je trenutno nešto niža za pirotehničare. Mjesec dana ranije, u lipnju ove godine državna tajnica u MUP-a Irena Petrijevčanin najavila je da se izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju uvodi red u smislu da se prvi puta sva prava djelatnika koji su radili na razminiranju i članovima njihovih obitelji usklađuju sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to u dijelu koji se odnosi na izračun osobne invalidnine, ortopedskih dodataka, doplataka za njegu, pomoć druge osobe i tako dalje. Tako će nova osnovica za 2026. godinu, a koju odlukom utvrđuje Vlada, biti 540 eura. „Ove izmjene i dopune možemo zaključno reći, na neki način su konačno priznanje i zahvala svim pirotehničarima i djelatnicima koji su radili na razminiranju Hrvatske“, zaključila je Petrijevčanin.

Ministar Ružić na press-konferenciji 18.08.2026. (Photo: MRMSOSS)

Svoj dio posla još mora odraditi i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dopunom Zakona o posebnnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Ministar Alen Ružić predstavio je te dopune nakon ljetnog odmora, istaknuvši da će se posebno definiranoj skupini zaposlenika na poslovima razminiranja na taj način omogućiti ostvarivanje prava na starosnu mirovinu bez obzira na godine života, uz najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje dvije godine provedene na razminiranju. Naime, prema važećem Zakonu, zaposlenici na poslovima razminiranja mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez obzira na godine života ako imaju najmanje 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje osam godina stvarno provedenih na razminiranju. Budući da je proces razminiranja u Hrvatskoj završen, neki od navedenih zaposlenika više ne mogu ispuniti navedeni uvjet od osam godina nastavkom rada na razminiranju, pa će se dopunom Zakona upravo tim zaposlenicima omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Riječ je o 22 pirotehničara i osoba koje su bile angažirane na razminiranju, a radni odnos istekao im je ove ili prošle godine, naglasio je ministar Ružić dodavši kako je to nužno da bi se u potpunosti zaključio proces uklanjanja jedne od posljedica Domovinskog rata.

*ovaj tekst je dio projekta „Razminiranje – svjetsko a naše“ koji se provodi uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Potiho i bez pompe, bez objave i bez službenog priopćenja, u Hrvatskoj je konačno započelo civilno služenje vojnog roka. Kako je za portal Obris.org potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova RH:

“prvi ciklus osposobljavanja civilnih ročnika u sustavu civilne zaštite započeo je, kako je i planirano, 17. kolovoza 2026. godine u Područnoj službi za osposobljavanje Jastrebarsko. Civilnu službu u prvom uputu služi 28 civilnih ročnika koji će kroz tromjesečnu obuku steći znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti civilne zaštite.”

Civilno služenje počelo je 5 mjeseci nakon početka temeljnog vojnog osposobljavanja, a osnovni razlog ovakvom kasnom početku leži u vrlo slabom odazivu 19-godišnjaka za civilni vid vojnog osposobljavanja. Naime, prema MUP-u,

“ukupan broj novaka koji su do danas iskazali prigovor savjesti i podnijeli zahtjev za civilnom službom je 61.” 

Međutim, i taj broj se u međuvremenu smanjio jer je u međuvremenu šest novaka povuklo zahtjev za civilnom službom i odlučilo se za temeljno vojno osposobljavanje. Trenutno je za drugi uput tek počelo prikupljanje mladića jer, kako navode iz MUP-a,

“Od 55 obveznika civilne službe, njih 28 trenutačno obavlja civilnu službu, za 12 je odobren zahtjev za odgodom (redovno školovanje, prvo zaposlenje i sl.), a ostalih 15 se planira za naredni uput.”

Ovo je tek prva godina u kojoj Ministarstvo obrane provodi temeljno vojno osposobljavanje, a Ministarstvo unutarnjih poslova osposobljavanje u sustavu civilne zaštite, no za sada brojke itekako pretežu na stranu TVO-a. Do kraja godine treba očekivati još jednu generaciju mladih na civilnom služenju, a nastavi li se ovakav interes i sljedeće godine – to bi za MUP značilo da će većina pripremljenih lokacija ostati prazna, budući da je lokacija u Jastrebarskom bila pripremljena za prihvat 120 mladića po rotaciji. No za sada u MUP-u ne razmatraju uvođenje drugog modela civilnog služenja.

Treći naraštaj ročnika započeo je danas, 17. kolovoza 2026., temeljno vojno osposobljavanje u vojarnama OS RH u Kninu, Slunju i Požegi, a prvi put i u vojarni “5. gardijske brigade Slavonski sokolovi” u Vinkovcima. Na temeljno vojno osposobljavanje upućeno je ukupno 1000 ročnika i ročnica – 947 muškaraca i 53 žene. Dragovoljno se prijavilo 243 kandidata, među kojima 190 muškaraca i 53 žene. Prilikom pozivanja novaka u trećem uputnom roku prigovor savjesti podnijelo je samo 1,3 posto kandidata. Od ukupno 1000 ročnika i ročnica, 300 će se obučavati u Kninu, 400 u Požegi, 200 u Slunju i 100 u Vinkovcima.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da se uvođenjem četvrte lokacije za provedbu TVO-a, u Vinkovcima, kapacitet povećao na ukupno 1000 ročnika u jednom uputnom roku.

“Po prvi put i u Vinkovcima je od danas na obuci 100 novaka i nastavljamo povećavati, iz naraštaja u naraštaj, broj onih koji ulaze u vojarne. S 800 ročnika po naraštaju u kratkom roku povećali smo kapacitet na 1000 u ovom naraštaju koji je na redu za temeljno vojno osposobljavanje”,

rekao je ministar Anušić. Kapacitet obuke postupno se povećavao od prvog naraštaja, kada je bilo osigurano 800 mjesta. Za drugi naraštaj kapacitet je povećan na 900, a u ovom, trećem uputnom roku, na ukupno 1000 ročnika i ročnica.

Istodobno, dok se ministar obrane Anušić ponosi uvođenjem TVO-a kao jednog od najuspješnijih projekata Ministarstva obrane, MUP i Ravnateljstvo civilne zaštite nikako da započnu s civilnim osposobljavanjem mladića koji iskažu priziv savjesti. Naime, iako je krajem lipnja Ravnateljstvo civilne zaštite najavilo da će upravo danas, 17. kolovoza, započeti civilno služenje za prvih 50 mladića, i to u Područnoj službi za osposobljavanje u Jastrebarskom, to se nije dogodilo. Nema naznaka ni gdje je zapelo, niti kada će civilno služenje konačno započeti.

*Photo: MORH/F.Klen

Krajem studenog prošle godine Vlada je razriješila dužnosti glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ali do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Inspektorat od tada vodi tadašnji Mikulićev zamjenik Ivan Samac, ali ne kao glavni državni inspektor već kao vršitelj dužnosti. Iako je glasnogovornik Vlade Marko Milić najavljivao da će već u prvim tjednima siječnja ove godine imenovanje Mikulićevog nasljednika doći na red: „Naći će se odgovarajuća osoba za mjesto koje je izuzetno važno za rad Vlade i svih institucija“, već u ožujku se iz Vlade moglo čuti da Inspektorat ionako radi sve poslove iz svoje ingerencija pa imenovanje novog državnog inspektora nije hitno. Korak dalje otišao je sam premijer Plenković na jučerašnjoj press-konferenciji povodom odlaganja opasnog otpada u Lici, kada je na novinarsko pitanje „Kada ćemo dobiti novog državnog inspektora?“ odgovorio: „Kada procijenimo da je to potrebno. I nismo si dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno rad“. Na novinarsko insistiranje o čemu ovisi procjena o potrebi imenovanja državnog inspektora, Plenković je nonšalantno odgovorio: „O našoj procjeni“.

Kada će se imenovati novi zamjenik načelnika GS OS RH? (Izvor: Nova studio/Vecteezy.com)

Takvo upražnjeno mjesto na čelu jedne ipak bitne državne institucije, nažalost, već postaje pravilo a ne izuzetak. Hrvatska već godinama u cijelom nizu država, kako širom EU tako i u SAD-u, nema imenovane nego tek izvanredne i opunomoćene veleposlanike ili privremene otpravnike poslova. No ni u sigurnosnom i obrambenom resoru stvari ne stoje dobro. Za početak, od ožujka 2024. upražnjeno je mjesto zamjenika načelnika Glavnog stožera OS RH. Dotadašnji zamjenik, general-pukovnik Siniša Jurković, 17. ožujka 2024. imenovan je novim glavnim inspektorom obrane, a na njegovo mjesto do danas nije imenovan nitko. Dvije i pol godine nemamo zamjenika načelnika GS!

Nemamo ni ravnatelja civilne obavještajne agencije. Otkako je SOA-u napustio dotadašnji ravnatelj Daniel Markić i otišao u Bruxelles na dužnost direktora Obavještajno-analitičkog centra EU (EU INTCEN), SOA nema imenovanog ravnatelja. SOA-om trenutno rukovodi zamjenik ravnatelja Hrvoje Omrčanin, imenovan na tu dužnost 5. srpnja 2024. do imenovanja novog ravnatelja. Kad će to biti – ne zna se. Dakle, pune 2 godine Hrvatska nema ni ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije!

Od prvog dana kolovoza ove godine Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ nema zapovjednika jer je dosadašnji zapovjednik, general-bojnik Slaven Zdilar, stekao uvjete za mirovinu. Njegov dosadašnji zamjenik, brigadir Damir Stručić, nije imenovan novim zapovjednikom HVU-a, već – „primateljem poslova, zadaća i odgovornosti“. Do kada – ne zna se.

Sasvim je izgledno da će do kraja godine bez zapovjednika ostati i Hrvatska kopnena vojska i Hrvatska ratna mornarica. Oba zapovjednika – Beretin i Dojkić – stječu uvjete za mirovinu, čime će mjesta zapovjednika 2 važne grane OS RH ostati upražnjena.

Damir Trut, posljednji “redovni” ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite

No nisu upražnjene samo funkcije za koje je potrebna suglasnost premijera i predsjednika RH, odnosno dogovor predsjednika i ministra obrane. Već mjesecima zjape prazna i mjesta za koja je potrebno tek imenovanje Vlade RH. Na primjer, mjesto ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon što je zbog isteka mandata 9. rujna prošle godine razriješen dotadašnji ravnatelj Damir Trut, Vlada do danas nije imenovala novog šefa Ravnateljstva civilne zaštite. Taj posao od 10. rujna 2025. obavlja Neven Karas, dotadašnji pomoćnik ravnatelja Ravnateljstva CZ i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice. Njegov mandat može trajati najduže 6 mjeseci, odnosno do imenovanja novog ravnatelja, objavila je Vlada, no za četiri tjedna bit će punih godinu dana otkako je Karas „ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite“ i otkako ovo Ravnateljstvo nema svog ravnatelja.

Nakon Ivica Grebenara nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje

Ništa bolja situacija nije ni u Ministarstvu obrane. Naime, nakon „provedenih javnih natječaja“, Vlada je 24. srpnja ove godine napokon imenovala ravnatelje uprava u MORH-u. Tako je Ivan Jušić imenovan novim/starim ravnateljem Uprave za ljudske potencijale, Lučiana Klobas-Dobrović je i nadalje ravnateljica Uprave za proračun i financije, dok je stanoviti Zlatko Lovrić novi ravnatelj Uprave za infrastrukturu i potporu umjesto dosadašnjeg ravnatelja Ante Modrića. Ali… prema novom unutarnjem ustrojstvu Ministarstvo obrane ima i Upravu za naoružanje (bivšu Upravu za materijalne resurse, koja je sada podijeljena na Upravu za naoružanje i Upravu za infrastrukturu i potporu). No Uprava za naoružanje nema ravnatelja i nije jasno kada će ga dobiti. Od 15. travnja 2021. temeljem odluke Vlade RH ravnateljem Uprave za materijalne resurse bio je imenovan Ivica Grebenar, a po isteku 4-godišnjeg mandata Vlada ga je proglasila „ovlaštenim za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za naoružanje“. S danom 31. prosinca 2025. Grebenar je na vlastiti zahtjev razriješen tog „ovlaštenja“, a od tada pa do danas nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje, što je u najmanju ruku neobično uzme li se u obzir Vladino hvalisanje o velikoj modernizaciji hrvatskih Oružanih snaga. MORH nema ni čelnog čovjeka Uprave za obrambenu politiku. Nakon što je sada već bivša ravnateljica Dunja Bujan otišla na porodiljni dopust, Nikolina Volf je „ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku“. No u posljednjim Vladinim imenovanjima s kraja srpnja, ni Volf ni itko drugi nije bio imenovan ravnateljem spomenute Uprave.

Posljednje 3 spomenute funkcije ne ovise o dogovoru premijera i predsjednika države, već su u isključivoj nadležnosti Vlade RH i nema vidljivih ni jasnih razloga zašto su ta mjesta ostala upražnjena. Ako je riječ tek o – kako bi rekao premijer – „našoj procjeni“ kada će se popuniti upražnjena mjesta, onda je ili riječ o institucijama koje su samo puki ukras, ili je Vlada jednostavno neozbiljna i neodgovorna.

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH

Punih 7 dana Francuska se bori s masivnim požarima koji su 22. i 23. srpnja izbili u dva okruga na jugozapadu zemlje. Prvi požar izbio je u selu Saumos, blizu Bordeauxa, u srijedu 22. srpnja, i već se nekoliko dana približava gradskom području. Do 24. srpnja već je bilo opožareno 42.000 hektara, posebno oko Le Porgea, koji je bio posebno teško pogođen. Ovaj požar naveo je vlasti da evakuiraju mnoga naselja oko zaljeva Arcachon i dio gradskog područja Bordeauxa kao mjeru opreza. Požar se do kraja prošloga tjedna sve više približavao zapadnim predgrađima Bordeauxa, da bi se potom iznenada pomaknuo prema jugu gradskog područja. U nedjelju 26. srpnja veliki se požar približio jugozapadnim predgrađima Bordeauxa, na samo 15 kilometara od grada. Nešto južnije, u četvrtak 23. srpnja izbio je u departmanu Landes, uz pokrajinsku cestu br. 652, zahvativši gradove Biscarrosse i Parentis-en-Born. Do nedjelje je taj požar uništio 3.600 hektara vegetacije i “donekle je obuzdan, ali ne i pod kontrolom“, prema prefekturi, koja je naredila preventivnu evakuaciju za više od 31.000 ljudi (od kojih su neki kasnije dobili dopuštenje za povratak kući).

Požari u Europi – najgore je u Španjolskoj i Francuskoj

Već u četvrtak, 23. srpnja, Francuska je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, a Bruxelles je odmah odgovorio raspoređivanjem 3 protupožarna aviona. Iste večeri je i hrvatska Vlada održala 187. (telefonsku) sjednicu na kojoj je donijela „Odluku kojom se odobrava prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Francuskoj Republici u gašenju požara“. Hrvatska je na francuski zahtjev odgovorila slanjem jednog od ukupno 2 protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 deklarirana za snage rescEU, te dvije posade pripadnika OS RH. Kapetan prve posade u Francuskoj je bojnik Ante Vranjić, a kapetan druge posade je bojnik Ivan Dukić.

U petak 24. srpnja 2026., u 8:05 sati CL-415 poletio je iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku na gašenje požara u Francusku. Zapovjednik 855. protupožarne eskadrile pukovnik Milan Došen istaknuo je da je posada spremna za zadaću u Francuskoj: „Situacija na jugozapadu Francuske je teška i priključujemo se francuskim snagama kako bi pomogli u borbi s vatrenom stihijom“. Nakon nešto manje od 3 sata leta, hrvatski protupožarni avion sletio je u zračnu luku u Nimesu, gdje je počeo gasiti požar u regiji Var, da bi se sljedeći dan, u subotu 25. srpnja, uputio prema Bordeauxu, gdje su već sletjela 2 portugalska Air Tractora, te po jedan helikopter iz Češke i Slovačke. Pripadnici 855. protupožarne eskadrile HRZ-a tijekom prva dva dana misije odradili su 72 leta, ostvarili 13 i pol sati naleta, te izbacili 402 tone vode. „Prvog dana bili su angažirani na području području Salernesa, a jučer su prebačeni u područje Bordeauxa te područje Biscarrossea. Hvala našim pilotima što pomažu u najtežim situacijama i ponosno predstavljaju Hrvatsku!“, priopćio je MORH. Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara. „Hvala Hrvatska“, napisao je Macron na hrvatskom jeziku na društvenoj mreži X. Pilot 855. protupožarne eskadrile bojnik Ante Vranjić javio se iz baze iz Bordeauxa te opisao detalje angažmana:

„Ovo je naš treći dan RescEU misije pružanja potpore Francuskoj. Stanje na požarištima i dalje je vrlo složeno i opožarena površina je izrazito velika, ali trudimo se uložiti maksimalne napore zajedno s našim francuskim kolegama da požare stavimo pod kontrolu. Naša misija je zaštititi ljudske živote, imovinu i prirodu te nam je iznimna čast predstavljati Republiku Hrvatsku i pomagati našim francuskim prijateljima s ostalim međunarodnim snagama kad je to najpotrebnije“.

Ponedjeljak 27. srpnja bio je četvrti dan angažmana hrvatskih protupožarnih pilota u Francuskoj koji su u četiri dana ostvarili 118 letova, 20 sati naleta i izbacili 576 tone vode. Prema riječima bojnika Ivana Dukića, stanje je u ponedjeljak ipak bilo puno bolje nego što je bilo nedjelju, i to ponajprije zahvaljujući kiši koja je pala tijekom noći. „Međutim, evo kako je danas viša temperatura, kako dan ide prema kraju, vjetar pojačava. Požar se, ponovno budi, stoga ćemo vidjeti što će donijeti naredni sat i dan“, rekao je bojnik Dukić. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez rekao je da je požar u Girondeu, „stabiliziran“, ali „nije pod kontrolom“. Međutim, Météo-France najavio je novi toplinski val, koji će zahvatiti veliki dio zemlje u utorak, 28. srpnja, s vrhuncem u srijedu, 29. srpnja, kada se na jugozapadu zemlje očekuju temperature od 40°C.

U ponedjeljak, 27. srpnja, tvrtka Dassault Aviation zatvorila je svoja 2 pogona u Merignacu i u Martignasu.

„U bliskoj suradnji s francuskom agencijom za nabavu obrambene opreme (DGA) i lokalnim vlastima, prebacili smo niz osjetljivih dijelova opreme iz naše lokacije u Martignasu i logističkog centra Cestas [smještenog u departmanu Gironde] u našu lokaciju u Mérignacu i zračnu bazu 106 u blizini Bordeauxa“,

rekao je predstavnik Dassaulta za Agence France-Presse (AFP). Prema njegovim navodima, zaposlenici u tvornicama u Mérignacu i Martignas- sur-Jalleu „ostaju kod kuće (vrijedi za one koji nisu evakuirani), osim timova bitnih za prijenos opreme i zaštitu naših objekata, kako bi se olakšali napori pri gašenju požara“. Lokacija Dassault Aviation u Mérignacu nalazi se pored zračne luke Bordeaux-Mérignac i glavno je mjesto za završnu montažu i letačko testiranje borbenih zrakoplova Rafale (što je dobro poznato i našim pilotima koji su u Francuskoj polazili obuku i letjeli na budućim hrvatskim Rafaleima) te poslovnih zrakoplova Falcon. Kompanija ArianeGroup također ima nekoliko lokacija u blizini Bordeauxa, koje su „sve evakuirane“, uključujući lokaciju Saint-Médard-en-Jalles, specijaliziran za pogonsko gorivo koje se koristi za pogon balističkih projektila M51. „Poduzete su sve potrebne mjere za njihovo osiguranje“, rekao je glasnogovornik ArianeGroupe, bez daljnjih detalja, a prenio Le Monde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je regiju Gironde u ponedjeljak navečer, te prisustvovao brifingu s regionalnim prefektom i vatrogascima. Pozvao je na jedinstvo i borbu za pobjedu protiv požara, priznajući pritom da će nadolazeći tjedni biti teški. Usput se osvrnuo i na kritike zbog loše pripreme za ovakvu vrstu nepogoda.

„Nikada nismo čekali. Ulagali smo. U posljednjih deset godina gotovo smo udvostručili resurse civilne sigurnosti“,

rekao je Macron osvrćući se na svojih 10 predsjedničkih godina.

Europska komisija objavila je da je temeljem Mehanizma civilne zaštite u Francuskoj trenutno raspoređeno 7 zrakoplova i 4 helikoptera iz Češke, Hrvatske, Njemačke, Portugala, Slovačke, Švedske i Turske, od čega je većina dio flote rescEU za gašenje požara. Štoviše, europska povjerenica za krizna stanja Hadja Lahbib najavila je da će Europska unija pojačati svoje napore u borbi protiv požara u Girondeu s dodatnih 9 zrakoplova i 2 helikoptera, povučenih iz europskih rezervi, koji će biti raspoređeni od utorka, 28. srpnja.

Tijekom prošloga tjedna, od utorka 21. do petka 24. srpnja, na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” održana je NATO Summer School – Decision Making for the Future 2026. NATO ljetna škola okuplja znanstvenike i vojne stručnjake iz partnerskih zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Turske, Švicarske, Hrvatske, Italije, Sjeverne Makedonije i Ujedinjene Kraljevine. Polaznici su uglavnom mladi istraživači i doktorandi koji dolaze iz nacionalnih obrambenih sustava, akademske zajednice i obrambene industrije.

Hrvatska u projektu sudjeluje od njegova početka kroz Hrvatski tim za profesionalne vojne igre (HRV WG Team), koji čine brigadir Marijan Paljević, pukovnik Leonardo Lorusso i bojnik Dalibor Gernhardt s HVU. Tim održava ciklus predavanja pod zajedničkim nazivom “Security of Small Nations”, posvećen strateškom planiranju u uvjetima ograničenih resursa, kibernetičkoj sigurnosti i provedbi strateških ratnih igara. Središnji dio ovogodišnjeg programa bila je regionalna strateška ratna igra TERRA INCOGNITA, proizvod HRV WG tima, koja je kroz praktičnu primjenu sudionicima približila važnost strateškog promišljanja, donošenja odluka te razvoja koncepata i planova usmjerenih na ostvarenje strateških ciljeva.

Ovogodišnju školu otvorio je brigadir Marijan Paljević, a prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Željko Dobrović održao je uvodno predavanje. Tijekom programa predavanja su održali profesori i stručnjaci sa sveučilišta u Hamburgu, Münchenu, Ankari, Istanbulu, Rimu i Leipzigu te predstavnici Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije, Naval Postgraduate Schoola (SAD), SOIS-a Zagreb i drugih akademskih i vojnih institucija. U radu škole sudjelovali su i predstavnici obrambene industrije, među kojima Rheinmetall, Leonardo S.p.A., Fizix Information Technologies, ORQA FPV, Crisis24Company, HAVELSAN i Meteksan Defense. Predavanja su održali i predstavnici NATO-ovih organizacija i centara, uključujući NATO Joint Analysis & Lessons Learned Centre i NATO Science and Technology Organization, kao i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i SR Njemačke.

NATO ljetna škola dio je znanstveno-stručnog projekta NATO Science and Technology Organization (STO) u kojem sudjeluju zemlje članice i partnerske države uključene u projekt NATO STO-EN-SAS-197. Projekt je pokrenut 2024. na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu, nastavljen je 2025. na Sveučilištu Atılım u Ankari, a ove godine domaćinstvo je preuzela  Hrvatska. Projekt će se provoditi do 2029. godine.

Foto: HVU/ S. Španić