Predsjednik Republike Zoran Milanović danas je odaslao prema medijima pomalo neobično priopćenje – o tome da je dao prethodn usuglasnost za sudjelovanje pripadnika OS RH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a u 2027. i 2028. godini. Temeljem te suglasnosti pripadnici OS RH sudjelovat će u NATO operacijama KFOR i Sea Guardian, u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga, kao i aktivnostima ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj. Također, Milanović je suglasan i s upućivanjem pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim zapovjedništvima Saveza, a dozvolu je dao i za prelazak granice RH u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a.

Nova operacija – EU NAVFOR ASPIDES

Što se tiče EU operacija i misija, Predsjednik Republike dao je prethodne suglasnosti za nastavak sudjelovanja u operacijama EUNAVFOR – ATALANTA i EUNAVFOR MED IRINI, za početak sudjelovanja u operaciji Europske unije EUNAVFOR – ASPIDES, te za prelazak granice RH u okviru mogućeg angažiranja vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Operacija ASPIDES je započela u veljači 2024., mandat joj je produžen u veljači ove godine, a cilj joj je zaštita trgovačkih brodova od napada Hutija. Hrvatska do sada u ovoj EU-operaciji nije sudjelovala, pa je tim zanimljivije da je Milanović, inače vrlo kritičan prema Europskoj uniji, suglasan sa sudjelovanjem Oružanih snaga RH u ovoj vojnoj pomorskoj operaciji koja se provodi na vrlo širokom geografskom području – od Crvenog mora do sjeverozapadnog dijela Indijskog oceana. Unatoč Milanovićevoj prethodnoj suglasnosti, prijedlog o sudjelovanju OS RH u EUNAVFOR – ASPIDES mora dobiti i odobrenje Hrvatskog sabora.

Od UN-ovih misija, nastavlja se sudjelovanje OS RH u misiji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu, MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNFICYP na Cipru.

Kako se napominje u Milanovićevoj priopćenju, njegovu prethodnu suglasnost za ove misije, operacije i aktivnosti zatražio je ministar obrane Ivan Anušić prije nego će ta tema stići na dnevni red Vlade, da bi potom tek Hrvatski sabor većinom glasova zastupnika potvrdio (ili odbio) hrvatsko sudjelovanje u ovim međunarodnim misijama.

Zašto je to neobično?

Ne pamtimo da je ijedan predsjednik države do sada izdao priopćenje o davanju prethodne suglasnosti za sudjelovanje OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. Ta tema nije ni Milanovića nešto posebno zanimala sve do prije par godina, kada je vrlo žestoko istupio protiv sudjelovanja hrvatskih vojnika u EU-misiji EUMAM Ukraine (studeni 2022.) i NATO aktivnosti NSATU (listopad 2024.) – obje se, naravno, tiču sudjelovanja u obuci i uvježbavanju ukrajinskih vojnika. U oba slučaja iz Ureda predsjednika stiglo je priopćenje kako se u slučaju misije EUMAM nisu stekli uvjeti za davanje prethodne suglasnosti, dok je NSATU bio jedina od 13 aktivnosti za koju je krajem 2024. Milanović odbio dati suglasnost. Zato nije jasno koji su motivi današnjeg priopćenja, osim (možda) da time Milanović pokušava predusresti neko Vladino kukavičje jaje. Milanovićeva prethodna suglasnost sama po sebi ništa ne znači jer, kako i sam napominje u priopćenju, zadnju riječ imaju saborski zastupnici, pa ni njenu važnost za širu javnost ne treba preuveličavati.

*Photo: UPRH/Ana Marija Katić, EEAS, NATO

Hrvatski borbeni lovac Rafale kao dio dežurnog borbenog dvojca u sklopu nadzora i zaštite vlastitog zračnog prostora (Air Policing) danas u 11:02 sati presreo je na području iznad Korenice malteški putnički zrakoplov tipa Boeing 737. Malteški putnički zrakoplov letio je na ruti Grčka – Njemačka (sa Krfa je u 9 sati ujutro poletio prema Nürnbergu), a Združeno zračno zapovjedništvo u Torrejónu (CAOC Torrejón) deklariralo je taj civilni zrakoplov kao moguću prijetnju i pokrenuo zračnu akciju sa zadaćom vizualne identifikacije. Prema informacijama Command Reporting Centera u Italiji, taj je civilni zrakoplov imao postavljen kod na transponderu 7500, što označava otmicu zrakoplova.

Pilot hrvatskog Rafalea vizualno ga je identificirao, uspostavio je s njim radio vezu, te je u 11:18 izvršio borbenu zračnu patrolu na području između Rijeke i Delnica i ispratio malteški zrakoplov iz hrvatskog zračnog prostora. Malteški Boeing u slovenski zračni prostor ušao je u 11:20 sati, o čemu je Slovenska vojska obavijestila i Mađarsku i Italiju koje svojim Zračnim snagama nadziru slovenski zračni prostor. No vremena za djelovanje nije bilo, pa su ubrzo Austrijanci preuzeli praćenje malteškog Boeinga nakon slovensko-austrijske granice. Po ulasku u njemački zračni prostor preuzeli su ga borbeni zrakoplovi Eurofighter iz zrakoplovne baze Neuburg an der Donau njemačkih Zračnih snaga koji su ga pratili prema Nürnbergu, gdje je sigurno sletio u 12:16.

Malteški ministar održivog prometa Chris Bonett izvijestio je da je zrakoplov Boeing 737 tvrtke Corendon Airlines, registriran na Malti kao 9H-CXD , odaslao signal za hitni slučaj tijekom leta iznad Hrvatske.

“Nakon istrage, čini se da je signal za hitnost poslan zbog kvara u radiokomunikacijskom sustavu zrakoplova. Zrakoplovna tvrtka potvrdila je da ni u jednom trenutku nije bila ugrožena sigurnost putnika ili posade na brodu. Sigurnost u zrakoplovstvu ostaje naš najveći prioritet,”,

objavio je Bonett na društvenim mrežama. Sličnu izjavu dao je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić:

“Utvrdilo se kasnije da je došlo do kvara unutar radijskog komunikacijskog sustava te da je i backup također bio u kvaru, što je vrlo rijetko. Vjerojatno je greškom uključen signal na transponderu koji je signalizirao otmicu aviona, no istraga još nije gotova i nemamo potvrdu.”

Tijekom zračne akcije hrvatskog Rafalea u sklopu Air Policinga, budući da je taj civilni zrakoplov bio označen kao moguća prijetnja, potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Tomo Medved, Davor Božinović i Oleg Butković bili su u koordinaciji s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, kao i s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom.

Polaznici 13. naraštaja obuke za razvoj vođa Središta za razvoj vođa “Marko Babić” ovog su tjedna uspješno proveli zahtjevnu planinsku fazu obuke u okolici Udbine. Ovo je naraštaj s najvećim brojem stranih polaznika – od ukupno 35 polaznika, 19 je stranaca.

Na zahtjevnom terenu, uz pomoć instruktora Slovenske vojske polaznici obuke su  morali povezati planinarske i alpinističke tehnike s taktičkim kretanjem, planiranjem i vođenjem ljudi. Polaznici su tijekom tri dana i četiri noći trebali svladati put od približno sedam kilometara i pritom na toj udaljenosti svladati približno 600 metara visinske razlike, nositi težak teret, kretati se po zahtjevnom terenu i pritom izvršavati taktičke zadaće.

Na obuci za razvoj vođa sudjeluju časnici i dočasnici iz oružanih snaga Republike Hrvatske, Slovenije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Slovenski instruktori izrazili su zadovoljstvo provedenom obukom i istaknuli kako je to nastavak suradnje koja je počela tijekom zajedničke obuke u NATO-ovu Centru za planinsko ratovanje. “Zahvaljujući NATO-ovoj obuci, danas smo mi ovdje u ulozi instruktora na obuci koju provodi Središte za razvoj vođa ‘Marko Babić’“, naglasio je prvi dočasnik slovenskog Centra za planinsko ratovanje stožerni narednik Goran Turudić. Vezano za provedbu obuke u Središtu za razvoj vođa „Marko Babić“ stožerni narednik Turudić rekao je: “Polaznici moraju biti sposobni nositi na leđima svu opremu za višednevni boravak na terenu”. Istaknuo je za djelovanja na planinskom terenu nužno iskustvo, koje se stječe godinama.

*Photo: MORH/T.Brandt

Kao što smo jučer najavili, danas je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan sastanak povjerenstava Republike Hrvatske i Crne Gore o pitanju povrata školskog broda Jadran te ostalim otvorenim pitanjima sukcesije vojne imovine.
Hrvatsko povjerenstvo predvodio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a crnogorsko povjerenstvo ministar obrane Dragan Krapović.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman izjavio je tijekom boravka u Crnoj Gori 01. i 02. listopada da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju potražuje od Crne Gore. Riječ je o vojnim brodovima, podmornici te vojnoj bolnici,  a povezujući potraživanja s neriješenom sukcesijom nakon raspada Jugoslavije. To je, prema Grlić Radmanu, jedan od uvjeta ulaska Crne Gore u Europsku uniju.

Jedna od točaka spoticanja – školski brod Jadran

Prije sastanka hrvatskog i crnogorskog povjerenstva o školskom brodu “Jadran” i drugoj vojnoj imovini, zakazanog za petak 9. listopada u Zagrebu, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović poručio je da njegova vlada ne mijenja stav o vlasništvu nad brodom. Odbacio je i postojanje duga prema Hrvatskoj, navodeći da Podgorica nije službeno primila zahtjev o kojem je ranije javno govorio hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Krapović je ocijenio da je Crna Gora spremna na suradnju i zajedničke obuke, ali ne prihvaća rješenje prema kojem bi “Jadran” plovio pod hrvatskom i crnogorskom zastavom, o čemu se razgovara već više od 10 godina. Riječ je o jedrenjaku čije je vlasništvo predmet višedesetljetnog spora, a o čemu smo i pisali na portalu Obris.org. Brod je služio za obuku Jugoslavenske ratne mornarice, a 1990. godine iz Splita je upućen na remont u Tivat. Ondje je ostao i nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska svoj zahtjev uza povrat broda temelji na činjenici da je Split bio njegova matična luka.

Crnogorska strana – zahtjev je nerealan

I crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je danas da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan. Milatović tvrdi kako bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da se dvije države trebaju usredotočiti na zajedničku budućnost u okviru Europske unije. “Hrvatska je naš partner i prijatelj. Usredotočimo se više na ono što nas povezuje, a mnogo manje na ono što nas je razdvajalo u prošlosti. Završimo zajedno ovaj naš europski put i nađimo se zajedno u EU-u“, rekao je Milatović. On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.

Ministar obrane Dragan Krapović i predsjednik CG Jakov Milatović

“O tako ozbiljnim iznosima treba razgovarati uz odgovarajuću dokumentaciju”, rekao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, komentirajući izjavu svog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana. „Drago mi je što pregovori o otvorenim pitanjima s Hrvatskom traju već više od dvije godine. Najvažnije je reći da se pregovori odvijaju prilično dobro. Ako smo prije tri ili četiri godine imali pitanja koja nisu bila ni otvorena, a sada su aktualizirana, mogu reći da smo o tome počeli razgovarati kao država, kao dvije susjedne i savezničke države”, rekao je Ibrahimović.

Inače, vlade dviju država formirale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenog statusu školskog broda “Jadran” i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošlog tjedna u Kotoru rekao da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod “Jadran”, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te je naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, prema njegovim riječima, odnos bio obrnut.

EU put Crne Gore na hrvatskom jeziku?

Na putu Crne Gore u EU nedavno se pojavila i jedna bizarna informacija koja, doduše, pokazuje koliko je Hrvatska potrebna toj zemlji. Naime, Crna Gora možda neće uspjeti točno prevesti sve EU-propise prije ulaska u Uniju. Europska komisija razmatra nekoliko opcija za privremeno izuzeće, uključujući mogućnost da se zemlja u međuvremenu koristi jednim od postojećih jezika Unije, piše Euronews. Crna Gora ima za cilj postati 28. članica EU-a do 2028. godine. No, prije toga mora usvojiti i prevesti takozvanu pravnu stečevinu (acquis) – desetke tisuća propisa EU-a koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu raste zabrinutost da Crna Gora neće dovršiti taj posao na vrijeme. „Crna Gora morat će osigurati prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik prije pristupanja te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja”, navodi se u pregovaračkom okviru te zemlje s EU-om. Podgorica je znatno uložila u svoje administrativne kapacitete i uvjerava da će posao biti dovršen na vrijeme. Ipak, Europska komisija već razmatra rezervne planove, rekli su europski dužnosnici za Euronews.

Danas je u Veneciji na povijesnom jedrenjaku talijanske Ratne mornarice Amerigo Vespucci održan sastanak ministara obrane inicijative ADRION. Domaćin skupa bio je talijanski ministar obrane Guido Crosetto. Ministri su raspravljali o daljnjem razvoju regionalne obrambene suradnje i talijanskom prijedlogu o osnivanju Kontinentalne europske obrambene inicijative (Continental European Defence Initiative – CEDI).

„Danas smo u Veneciji, zajedno s mojim kolegama iz Albanije, Hrvatske, Grčke, Crne Gore i Slovenije, raspravljali o sigurnosti, suradnji i zajedničkoj odgovornosti. Zahvalio sam kolegama na kvaliteti, otvorenosti i konstruktivnom duhu naših rasprava. Za mene je stvar jednostavna: nijedna europska zemlja ne može sama odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo – bilo da je riječ o konvencionalnim, hibridnim ili tehnološkim prijetnjama. Te su prijetnje sve više međusobno povezane i sve ih je teže rješavati pojedinačno. Upravo u tome leži bit iskustva inicijative ADRION: pretvaranje zajedničkog zemljopisnog položaja u zajedničku sposobnost djelovanja. Riječ je o objedinjavanju informacija, iskustava, alata i sposobnosti,”

naglasio je domaćin, talijanski ministar Guido Crosetto.

“Kroz zajedničke vježbe i aktivnosti u sklopu ADRION-a, u kojima sudjeluje i Hrvatska ratna mornarica, Republika Hrvatska zajedno s drugim državama članicama aktivno doprinosi sigurnosti pomorskog prometa i slobodi plovidbe Jadranskim i Jonskim morem”,

istaknuo je ministar Anušić, koji se ujedno osvrnuo i na važnost suradnje sa saveznicima:

“Danas svjedočimo vremenu sve složenijih sigurnosnih i geopolitičkih izazova koji osim na sigurnost, značajno utječu i na pomorski promet te europsko gospodarstvo. Upravo zato važna je snažnija suradnja i zajedničko djelovanje sa saveznicima i partnerima koji dijele isti cilj sigurnost i stabilnost Europe, a posebice naše regije.”

Prema Crosettu,

“Današnji sastanak predstavlja još jedan korak naprijed u kvaliteti našeg zajedničkog puta. ADRION je ostvario, i nastavlja ostvarivati, konkretne rezultate u pomorskom području, poput „Pomorskih snaga na poziv” (On-Call Maritime Force): to je konkretan primjer suradnje i dijeljenja sposobnosti koji može poslužiti kao referenca na europskoj razini, s ciljem obrane Europe u punom opsegu od 360 stupnjeva, uz istodobno posvećivanje potrebne pozornosti južnom krilu. Jer što smo sposobniji nastupati zajedno, to smo snažniji. A što smo snažniji, to više možemo braniti mir.”

Jedrenjaku Amerigo Vespucci

I slovenski ministar Valentin Hajdinjak je kao jedan od najvažnijih rezultata suradnje istaknuo Pomorske snage na poziv (OCMF), koje omogućuju zajedničku obuku i vježbe, razmjenu stručnosti te jačanje interoperabilnosti i povjerenja između sudjelujućih mornarica. Sudjelovanje u inicijativi Adrion također je značajno doprinijelo razvoju slovenskih pomorskih sposobnost, naglasio je Hajdinjak, posebno zato što je stečeno iskustvo omogućilo Slovenskim oružanim snagama, između ostalog, uspješno sudjelovanje u međunarodnim operacijama u Sredozemlju s patrolnim brodom Triglav te planiranje buduće suradnje u misijama NATO-a i Europske unije. Osim toga, Slovenija je dodatno potvrdila svoju aktivnu ulogu u inicijativi ove godine predsjedavanjem Upravnom skupinom Adriona u prvoj polovici 2026. i domaćinstvom ovogodišnje vojne vježbe.

Inicijativa ADRION pokrenuta je 2001. na temeljima Jadransko-jonske inicijative s ciljem intenziviranja suradnje između ratnih mornarica država koje imaju izlaz na Jadransko i Jonsko more, razmjene informacija, razvoja interoperabilnosti, osiguranja sigurnosti pomorskog prometa i stvaranja pomorske situacijske slike.

Članice ADRION inicijative su Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Grčka, Italija i Slovenija.

*Photo: MORH/F. Klen, Ministero della Difesa

Dobivanjem suglasnosti Ministarstva financija za višegodišnje financiranje stvorile su se pretpostavke da MORH tijekom ovog mjeseca potpiše ugovor s izvođačem radova i krene u izgradnju dugo najavljivane nove vojarne u Belom Manastiru. Vlada je, naime, na jučerašnjoj 210. sjednici donijela Odluku o davanju prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2027. godini za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne “Ban Josip Jelačić” u Belom Manastiru u iznosu od 5.164.201,76 eura. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić tom je prilikom istaknuo važnost povratka OS RH u Beli Manastir:

“Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat od 2024. do 2028. godine određeno je da će Vlada vratiti Hrvatsku vojsku u Beli Manastir, obnoviti zapuštenu vojarnu te stvoriti uvjete za smještaj, život i rad do 800 pripadnika Hrvatske vojske. Povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir važan je u sigurnosnom smislu jer na području Baranje trenutačno ne postoji ni jedna perspektivna vojna lokacija. Doprinijet će i gospodarskom razvoju tog dijela Hrvatske.”

Kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, vojarna u Belom Manastiru u studenom 2024. godine vraćena je na upravljanje Ministarstvu obrane te je imenovana u vojarnu “Ban Josip Jelačić”.

Ministar Anušić najavio je da će radovi u vojarni biti provedeni u dvije faze.

“Prva faza odnosi se ostvarivanje uvjeta za život i rad 200 pripadnika Hrvatske vojske te obuhvaća uklanjanje postojećih građevina, oko 50 % izgradnje vanjske infrastrukture i uređenje okoliša te izgradnju građevina u vojarni. Druga faza obuhvaća radove i usluge za dosezanje uvjeta punog planiranog kapaciteta vojarne od 600 do 800 pripadnika te preostali dio izgradnje vanjske infrastrukture, građevina u vojarni i uređenje okoliša”.

Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne. Odabrana je ponuda ponuditelja Gravia d.o.o. iz Osijeka te je izrađen prijedlog ugovora u ukupnom iznosu od 5.664.201,76 eura s PDV-om.

Ukupne obveze Ministarstva obrane iznose, dakle, 5.664.201,76 eura, a prema dinamici izvršenja ugovora planira se plaćanje u 2026. godini u iznosu od 500.000,00 eura i u 2027. godini u iznosu od 5.164.201,76 eura. “Ovom Odlukom daje se prethodna suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2027. godini za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne „Ban Josip Jelačić“ u Belom Manastiru u iznosu od 5.164.201,76 eura. Potrebna sredstva za 2026. i 2027. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2512 Infrastruktura i opskrba, aktivnosti A545076 Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture, izvoru financiranja 11 Opći prihodi i primici, na računu 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine,” napominje se u popratnom Vladinom dokumentu.

Vlada na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Inače, u ljeto 2025. godine započelo je rušenje postojećih uglavnom derutnih objekata u vojarni u Belom Manastiru. Izvođač radova na uklanjanju objekata bila je tvrtka Eurco d.d. iz Vinkovaca, dok je za stručni nadzor zadužen našički Valenčak d.o.o.. Paralelno je pripremljena i kompletna dokumentacija za novu infrastrukturu, koja obuhvaća vodovod, elektroenergetsku mrežu, kanalizaciju, termoenergetske sustave, odvodnju, prometnice i tehničku zaštitu. Plansku i projektnu dokumentaciju izradila je zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.d. Ukupno se očekuje izgradnja 13 novih objekata, što bi trebalo biti gotovo do ljeta 2028. To je kašnjenje povratka vojske u Baranju od čak dvije godine, budući je tada novi ministar obrane Ivan Anušić u siječnju 2024. u Hrvatskom saboru najavio da će do kraja 2026. taj projekt biti završen. Neizvjesno je i koja će postrojba OS RH biti smještena u Belom Manastiru – iako je prvotni plan predviđao smještaj bojne Sokolovi, opremljenu borbenim vozilima pješaštva M2A2 Bradley, no na posljednjoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj 28. rujna ove godine, ministar obrane Anušić naglasio je da je do sada uloženo 7,2 milijuna eura u vojarnu 132. brigade HV-a u Našicama, gdje se planira smještaj vozila Bradley.

Kako je to već postao običaj, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović sastao se s načelnikom Glavnog stožera general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, zapovjednicima grana i zapovjedništava OS RH, te članovima proširenog Kolegija načelnika Glavnog stožera. Na sastanku održanom u sjedištu GS OS RH na Krešimirovom trgu general  Kundid izvijestio je predsjednika Milanovića o glavnim aktivnostima OS RH u zemlji i inozemstvu kao i o stanju popune i spremnosti Oružanih snaga, temeljnom vojnom osposobljavanju i razvoju novih sposobnosti OS RH.

Predsjednik Milanović naglasio je da je primarna zadaća Oružanih snaga zaštita suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, te je ponovio da OS RH neće sudjelovati u koalicijama i vojnim aktivnostima koje nisu u okviru već sklopljenih međunarodnih ugovora Republike Hrvatske. Milanović je podsjetio i da se najvažnija pitanja vezana uz razvoj, opremanje i modernizaciju OS RH moraju razmatrati i usuglašavati na Vijeću za obranu te je podržao sve projekte opremanja i modernizacije koje je Vlada RH prezentirala na sjednici Vijeća za obranu održanoj 01. travnja 2026. godine.

Međutim, Milanović (a valjda i ostali sudionici današnjeg sastanka) nije sa svime zadovoljan. Naime, predsjednik Milanović je još na sjednici Vijeća za obranu ukazao na obvezu Vlade RH da donese provedbeni dokument Dugoročnog plana razvoja OS RH koji bi obuhvatio projekte razvoja ključnih sposobnosti Oružanih snaga i financijske projekcije potrebne za realizaciju tih projekata. Međutim, taj provedbeni dokument još nije donesen, što znači da kasni više od godinu dana – sama Vlada je u DPR-u postavila rok od 90 dana za donošenje provedbenog dokumenta. “Predsjednik Republike stoga upozorava na važnost tog dokumenta koji mora osigurati sveobuhvatno postupanje u planiranju i realizaciji svih nabava naoružanja. Provedbenim dokumentom Dugoročnog plana razvoja OSRH trebala bi se riješiti pitanja poput doktrine uporabe, ustroja i strukture postrojbi Oružanih snaga, obuke i osposobljavanja osoblja, osiguranja prateće i logističke opreme te izgradnja namjenske infrastrukture,” stoji u današnjem priopćenju Ureda predsjednika.

Na sastanku se raspravljalo i o nužnosti popune Oružanih snaga pri čemu je predsjednik Milanović naglasio važnost popune djelatnim vojnicima i mornarima. Ponovo je predložio mjeru koja bi dovela do bolje kadrovske popune Oružanih snaga, a koju je tražio još na sjednici Vijeća za obranu u svibnju 2025. godine: da se prava djelatnih vojnika/mornara na stanovanje i naknadu prijevoznih troškova izjednače s pravima dočasnika i časnika, a što još nije učinjeno. Milanović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Glavnom stožeru OS RH na svim aktivnostima vezanim uz uspješno uvođenje i provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja te je dao potporu GS u sustavnom rješavanju svih organizacijskih, kadrovskih i infrastrukturnih pitanja kako bi se ta obuka uspješno nastavila i povećavala.

Uz načelnika Glavnog stožera, na sastanku su bili direktor GS OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, zapovjednik HKoV-a general-bojnik Blaž Beretin, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Damir Dojkić, zapovjednik HRZ-a brigadni general Krešimir Ražov, zapovjednik Zapovjedništva za potporu brigadni general Mile Vukičević, načelnik Operativne uprave general-bojnik Ivan Raos, načelnik Personalne uprave brigadni general Robert Suntešić, zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta brigadir Damir Stručić, načelnik Uprave za planiranje brigadir Branimir Tojčić, načelnik Uprave za komunikacijske i informacijske sustave brigadir Krešimir Kršinić, te pročelnik Kabineta načelnika GS OSRH brigadir Zoran Lipoščak.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Hrvatska se, kako smo već pisali, 01. ožujka ove godine proglasila zemljom bez minske opasnosti, odnosno završetka razminiranja u skladu s Ottawskom konvencijom. To je bitan korak kako za opću sigurnost građana, tako i za gospodarstvo, prvenstveno turizam. Međutim, unatoč ovoj objavi, ipak nije bilo baš sve u potpunosti razminirano – to prvenstveno vrijedi za razminiranje vojnih objekata, poglavito vojni poligon „EugenKvaternik“ u Slunju.

Vojni poligon na Slunju – poprište mnogih međunarodnih vojnih vježbi

Prema Izvješću o razminiranju perspektivnih vojnih lokacija i građevina u 2025. godini, iz minski sumnjivog područja vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ Slunj u 2024. isključeno je 7.484.379 m2, te je u 2025. preostalo 9.064.754 m2. Tijekom 2025. završeno je razminiranje vojnog poligona u Slunju pri čemu je razminirano 4.116.096 m2, a preostalu minski sumnjivu površinu Hrvatski centar za razminiranje je isključio. Prilikom razminiranja tog područja – koje je provodila inženjerijske postrojba Hrvatske kopnene vojske – pronađeno je i uništeno 66 protupješačkih mina i 162 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS).

Postupak razminiranja provodio se kroz šest zadaća na tri vojne lokacije – u postaji obalnog motrenja „Tovar“, Mali Lošinj, na vojnom poligonu „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac, te na neplaniranoj lokaciji na području radarske postaje „Kozjak“ Split. Izvan plana razminiranja provedeno je razminiranje cjelokupnog pojasa oko radarske postaje „Kozjak“, ukupne površine 10.000 m2. Pored toga proveden je kontrolni pregled na mjestu pronalaska NUS-a na području vojarne „Josip Jović“ u Udbini, ali tijekom pregleda nisu pronađena eksplozivna sredstva te je procijenjeno da predmetna lokacija nije zagađena MES-om (minsko-eksplozivnim sredstvima) i NUS-om. Financijski troškovi nastali provedbom te zadaće iznose 1.174,59 eura, napomenuo je prilikom predstavljanja Izvješća o razminiranju vojnih lokacija na sjednici saborskog Odbora za obranu državni tajnik u MORH-u Drago Matanović. Tijekom 2025. u zadaćama koje je provodila inženjerijska postrojba Hrvatske kopnene vojske ukupno je tretirano 577.741 m2, razminirano je 536.694 m2 što je u odnosu na postavljeni plan od 528.017 m2 bilo čak više za 8.677 m2, a iz minski sumnjivih površina isključeno je 1.315.000 m2. Prilikom razminiranja pronađeno je, uklonjeno i uništeno 74 komada protupješačkih mina i 617 komada drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Na razminiranju vojnih lokacija provedeno je 255 radnih dana tijekom kojih je ostvareno 260 radnih sati. Za provedbu Plana u 2025. planirana financijska sredstva iznosila su 755.927,25 eura, dok ukupni troškovi za Ministarstvo obrane nastali provedbom razminiranja iznose 529.868,12 eura.

Državni tajnik Drago Matanović

Međutim, naknadno se pokazalo da se na razminiranje vojnih objekata ipak ne može staviti završna točka. Kako je rekao državni tajnik Matanović, „na vojnom pligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj na području Bršljenovac radi pronalaska određenih indikatora preostala je još površina od 15.000 metara kvadratnih, koje je bilo potrebno dodatno pregledati.“ Vojni poligon u Slunju posebno je važan za provedbu brojnih vježbi Oružanih snaga RH i niza stranih oružanih snaga, prije svega OS SAD kao najčešćih gostiju na Slunju. Međutim, do sada se u više navrata dogodilo da su na područje ovog vojnog poligona zalutali ilegalni migranti – tako je npr. u veljači 2020. Na području poligona pronađen migrant iz Maroka s teškom ozljedom noge. Iako se u početku sumnjalo da je stao na minu, naknadno se pokazalo da je pao s litice nakon bijega od pripadnika OS RH koji su pokušali zaustaviti grupu od sedam stranaca. Zato je posebno bitno da se vojni poligon „Eugen Kvaternik“ u potpunosti razminira kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjila opasnost po život ljudi.

To je i napravljeno – u prvom tromjesečju ove godine inženjerijska postrojba HKoV-a pregledala je ovo naknadno utvrđeno minski sumnjivo područje te je nakon toga, zaključio je državni tajnik Matanović, i službeno završeno razminiranje, „uključujući i zadaće tehničkog izvida segmenta F na vojnom poligonu 33. Inženjerijske brigade Hrvatske vojske u Karlovcu i na radarskoj postaji Kozjak.“ Proveden je i pregled, čišćenje i uništavanje zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava na području od 10.000 m2. U Državnom proračunu za 2026. godinu za tu su svrhu bila osigurana sredstva u iznosu od 150.000 eura. „Time je razminiranje minski-eksplozivnih sumnjivih područja i na vojnim lokacijama Hrvatske vojske završeno. Koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali u ovim aktivnostima do današnjeg dana,“ ponosno je zaključio državni tajnik u MORH-u Drago Matanović. Saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić nadovezao se na tajnika Matanovića, pohvalivši napore Vlade RH da se ovaj naporni i dugogodišnji postupak razminiranja uspješno završi: „Čestitam vama, kao i svima onima koji su vodili, kao i onima koji su se žrtvovali za ovaj naporan i odgovoran posao u kojem je puno ljudi stradalo, mislim da je za svaku pohvalu da se u rokovima koji su zadani završi ova velika operacija u Republici Hrvatskoj.“

*Photo: L.K./Obris.org

*ovaj tekst je dio projekta „Razminiranje – svjetsko a naše“ koji se provodi uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Od 19. do 25. rujna 2026. na više lokacija na širem području Knina Gardijska mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske provodila je vježbu na zapovjednom mjestu “Kritična faza 26”. Vježba je dio procesa integracije svih elemenata brigade srednjeg pješaštva te provjera dosad dostignutih operativnih sposobnosti njezinog zapovjedništva i sastavnica za provedbu dodijeljenih misija u sastavu NATO-ovih snaga. Uz integraciju, elementi brigade srednjeg pješaštva održavaju i kontinuirano razvijaju sposobnosti u skladu s preuzetim NATO-ovim Ciljevima sposobnosti. Zapovjedništvo Gardijske mehanizirane brigade primarna je obučna skupina vježbe “Kritična faza 26”. Zajedno s elementima iz drugih postrojbi OS RH uključenih u razvoj sposobnosti brigade srednjeg pješaštva, tijekom vježbe provjerava se i demonstrira sposobnosti planiranja i vođenja taktičkih aktivnosti, kao i sudjelovanje u operacijama punog spektra.

Scenarij vježbe “Kritična faza 26” usmjeren je na provedbu taktičkih aktivnosti kopnenih snaga unutar tri faze. Prva obuhvaća kretanje do dodira s protivnikom, druga provedbu ofenzivnih aktivnosti, a treća obranu područja te stvaranje uvjeta za tranziciju prema strukturama civilne vlasti. Tijekom vježbe, poseban naglasak stavljen je na uporabu novih digitalnih alata za razmjenu podataka u stvarnom vremenu, praćenje pozicija vlastitih snaga, te potporu planiranju i vođenju operacija. Jedan je od njih softverska platforma TAK (Tactical Assault Kit), koja zapovjedniku i stožeru omogućuje unaprijeđenu svijest o situaciji i učinkovitije upravljanje snagama. Uporabom različitih inačica TAK-a zapovjedna struktura brigade srednjeg pješaštva može u stvarnom vremenu pratiti raspored i kretanje vlastitih snaga te relevantne aktivnosti na bojištu, čime se unapređuje pravodobnost donošenja odluka i koordinacija svih elemenata operacije.

Zamjenik zapovjednika – načelnik stožera Gardijske mehanizirane brigade i direktor vježbe “Kritična faza 26” pukovnik Robert Budimir-Bekan naglasio je da je provedba vježbe pokazala visoku razinu obučenosti, koordinacije i kohezije pripadnika različitih postrojbi OS RH:

“Zadovoljstvo je vidjeti da djelujemo kao jedan tim, sposoban za kontinuirano i učinkovito zapovijedanje i nadzor taktičkih aktivnosti, uz pravodobno usklađivanje svih borbenih funkcija”.

Okosnicu brigade srednjeg pješaštva čini Gardijska mehanizirana brigada, a s njom se integriraju elementi koji dolaze iz različitih ustrojstvenih cjelina Oružanih snaga RH, među kojima su Zapovjedništvo za potporu, Zapovjedništvo specijalnih snaga, Topničko-raketna pukovnija, Pukovnija Vojne policije i druge postrojbe.

*Photo: MORH/T.Brandt