Na vježbi hrvatskog i francuskog ratnog zrakoplovstva, koja se prošlog tjedna odvijala u Hrvatskoj kao aktivnost MORANE, po prvi put je pod krilom hrvatskog lovca Rafale EC snimljena francuska supermoderna pametna bomba HAMMER.

Pametna bomba HAMMER montirana na lijevom krilu hrvatskog lovca Rafale EC na netom okončanoj hrvatsko-francuskoj vježbi ACE. (Foto: MORH/F.Klen)

Glavna stvar na vježbi francuskog Agilnog borbeno raspoređivanja (ACE) u bazu saveznika, od 19. do 23. listopada, sigurno se odigrala u zraku, pri čemu su hrvatski i francuski piloti lovci ponovno imali prigodu razrađivati različite taktičke postupke zračne borbe. O detaljima možemo samo nagađati, pa smo, za sad, novosti mogli doznati samo na službenim fotografijama sa stajanke i otvorenih parking hangara na Plesu.

Primijeti se da je MORH fotografije pozorno odabrao, pazeći na operativnu sigurnost jedine lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva – 191. eskadrile lovačkih aviona „Vitezovi“, smještene u zrakoplovnoj bazi „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, izravno podređene 91. krilu HRZ-a.

Zaposlena lovačka eskadrila

Eskadrila je prilično zaposlena daljim razvojem svojih sposobnosti, paralelno sa školovanjem i uvježbavanjem novog letačkog i tehničkog sastava. Možemo pretpostaviti da je ljudstvo rastegnuto stalnim angažiranjem na zadaćama podizanja standarda, kao i redovitom trenažom i dežurstvima u zaštiti i nadzoru hrvatskog zračnog prostora. Odgovornost je velika, jer se upravo sada postavljaju temelji daljnjeg djelovanja lovačkog zrakoplovstva Oružanih snaga RH, a sve pod budnim okom zainteresirane međunarodne javnosti.

Maketa hrvatskog Rafalea EC s bombama HAMMER na štandu Dassaulta u Zagrebu 2025. godine. (Foto: Obris.org)

Na fotografijama se tako po prvi put pod krilom hrvatskog Rafalea EC moglo vidjeti modularno oružje zrak-zemlja (AASM), komercijalnog naziva Visokopokretljivi modularni projektil produljenog dometa (HAMMER), kojeg proizvodi tvrtka Safran. To je glavno precizno oružje Rafalea protiv ciljeva na tlu.

Slično kao kod poznate obitelji vođenih bombi Payway, ovdje se radi o modularnim dodacima za vođenje i propulziju sa stabilizatorima, koji klasične aviobombe od 125, 250, 500 ili 1.000 kg pretvaraju u visokoprecizni vođeni projektil.

Projektilima HAMMER istovremeno se može napasti više ciljeva na zemlji, danju ili noću, u svim vremenskim uvjetima, čak i s malih visina. Domet mu, u određenim okolnostima, prelazi i 79 km te se kao takav može koristiti za blisku potporu na zemlji, preciznu izolaciju bojišta, kao i neutralizaciju neprijateljske protuzračne obrane. Pred terminalnu fazu leta, projektil iskoči na veću visinu i cilj pogodi vertikalno odozgora, što pojačava preciznost i umanjuje kolateralnu štetu.

Bombom HAMMER djeluje se sa sigurne udaljenosti. (Foto: Safran)

HAMMER se lansira po principu „ispali-pa-zaboravi“, pri čemu avion nakon odbacivanja bombi može slobodno odletjeti iz zone potencijalne prijetnje protivničke protuzračne obrane, dok se bomba sama navodi na cilj. Tri su paketa modula koji se mogu montirati na tijelo bombe poput Mk-82 ili Mk-84: inercijalni, GPS i laserski, ovisno o zadaći.

Trenutačno je standardno oružje u uobičajenoj upotrebi AASM u inačici SBU-38 s hibridnim inercijalnim navođenjem i GPS praćenjem. Tu je i varijanta SBU-64, koja kombinira inercijalno navođenje (INS) s GPS praćenjem i terminalnom detekcijom infracrvenim snimanjem (IIR), te verzija SBU-54, koja kombinira INS/GPS s laserskim navođenjem u terminalnoj fazi, radi djelovanja po pokretnim ili prolaznim ciljevima.

Inačica s infracrvenim snimanjem eliminira pogreške u koordinatama putem terminalnog preusmjeravanja prije udara. Laserska verzija omogućuje gađanje vrlo pokretnih ciljeva automatskim preusmjeravanjem putanje, što je prvi put za ovu vrstu streljiva.

Bomba dokazana u borbi

Da bi avion mogao djelovati pametnom bombom AASM HAMMER, on ne mora biti opremljen ciljničkim podvjesom kakav je TALIOS. Kod osnovne inačice INS/GPS SBU-38, piloti unose unaprijed zadane GPS koordinate nepokretnog cilja u računalo aviona prije polijetanja ili tijekom leta, a bomba se sama, potpuno autonomno, uz pomoć inercijalne i satelitske navigacije, usmjerava prema cilju u svim vremenskim uvjetima. Primjerice, ukrajinski borbeni avioni poput lovca MiG-29 uspješno koriste HAMMER bez sofisticiranih zapadnih ciljničkih podvjesa.

Glava za navođenje i raketni motor s krilcima montiraju se na tijelo klasične bombe. (Foto: Safran)

Varijanta INS/GPS/IR SBU-64 na vrhu bombe ima ugrađenu infracrvenu kameru, koja u završnoj fazi leta prepoznaje cilj prema memoriranoj slici. Ni ovdje nije potreban ciljnički podvjes na avionu, jer je glava za navođenje integrirana u samu bombu, a pilot može ispaliti projektil i odmah se udaljiti.

Kod inačice INS/GPS/Laser SBU-54 bomba se u završnoj fazi leta upravlja laserskom zrakom kojom se može djelovati i po ciljevima koji se kreću brzinom do 120 kilometara na sat. Budući da ova verzija koristi poluaktivno lasersko navođenje, zrakoplov mora imati laserski obilježivač, poput francuskog TALIOS-a ili Damoclesa, odnosno američkog Snipera, kako bi kontinuirano osvjetljavao cilj laserom sve dok bomba ne pogodi metu. Ovo je jedini slučaj kada je na avionu potreban ciljnički podvjes s laserom, ili alternativno, ciljnu točku mora laserski obilježavati netko drugi – primjerice, specijalne snage na zemlji ili drugi zrakoplov.

AASM HAMMER je odavno dokazan u borbi, a u operativnoj je upotrebi još od 2008. godine. Njegova varijanta INS/GPS ispunila je jaz između laserski vođenih projektila, koji djeluju na manjim udaljenostima i trebaju stalno obilježavanje cilja laserskom zrakom, i krstarećih projektila, koji djeluju na većim udaljenostima, ali su znatno skuplji.

Što se tiče bombe viđene na vježbi, na MORH-ovim fotografijama je očigledno da se radi o inertnoj školskoj bombi, bez eksplozivnog punjenja i raketnog motora. Ovo nije jeftin projektil i sigurno se bojeva varijanta čuva u pozorno klimatiziranim uvjetima, a postavljanje bojevog naoružanja na letjelicu skraćuje njegov resurs. Stoga je logično da se za obuku tehničkog sastava na zemlji koristi inertna bomba.

Što se pilota tiče, iako simulator letenja nije svemoguć, postupci gađanja pametnim bombama HAMMER, lako se uvježbaju na simulatoru. Čitatelji portala Obris.org možda će se sjetiti i da je pisac ovih redaka na Međunarodnoj vojnopomorskoj izložbi u Dohi (DIMDEX 2024) u Katru imao prigodu oprobati se u Dassaultovom simulatoru lovca Rafale, kada mu je ispunjena želja da dio „leta“ obuhvati i gađanje kompletom od šest bombi HAMMER. U tom slučaju, radilo se o varijanti INS/GPS/IR sa IC kamerom s unaprijed odabranim stacionarnim ciljevima, a rad u kokpitu izgledao je po prilici ovako:

Za zadaću zrak-zemlja Rafale se konfigurira jednostavnim dodirom na oznaku A/S na malom pomoćnom touch-screen prikazniku PDS, lijevo od glavnog lijevog prikaznika VTL 55. Tipkom na upravljačkoj palici odabrao sam crno-bijelu sliku s IC senzora. Tipkom na palici mogao sam “scrollati” između prikaza cilja za svaku od bombi koja je bila zaključana na metu. U ovom slučaju to su bili niski objekti poput skladišta ili hangara. Na lijevom prikazniku mogao sam provjeriti unaprijed pohranjene koordinate za svaki od šest ciljeva. Pilot može dodirom odabrati kojom će bombom djelovati ili na koji cilj, a meni je moj domaćin konfigurirao sustav da mogu istovremeno odbaciti svih šest HAMMER-a na šest ciljeva. Pritiskom okidača na upravljačkoj palici bombe su odbačene. Na HUD-u su se pojavile crtice iznad ikona svake bombe, kako je koja nakon odbacivanja krenula ka cilju. Kružići s brojem svake bombe polako su nestajali s HUD-a, jer ih više nisam imao pod krilima. HAMMER-i idu sami na zadatu metu, dok avion može manevrirati i izaći iz opasne zone, ako je uopće i ulazio u nju.

Komercijalna simulacija Rafalea u kompjutorskom simulatoru MSFS 2024 pri djelovanju s jednom od dvije bombe HAMMER. (Screenshot: A. Prlenda)

Ljubiteljima zrakoplovstva može biti zanimljivo da je danas na raspolaganju i komercijalna simulacija lovca Rafale F3-R za kompjuterski Microsoftov simulator letanja 2024 (MSFS 2024), koju je uz Dassaultovu licencu razvio developer AzurPoly. Ova simulacije nije borbena, ali pruža osnovne postupke pri djelovanju bombom HAMMER. Za potrebe ovog članka, odabran je screenshot situacije gađanja Rafalea s dvije bombe HAMMER, pri čemu je bomba pod lijevim krilom spremna za djelovanje, cilj na tlu je odabran te je potrebno samo uključiti glavni prekidač MASTER ARM, lijevo od lijevog prikaznika, i pritisnuti okidač na palici za odbacivanje bombi. Desna bomba će se aktivirati i biti spremna za djelovanje dodirom na njenu ikonicu, na lijevom prikazniku, kada će ona iz bijele promijeniti boju u zelenu.

Bez službene potvrde

Dok ne budemo dobili službenu potvrdu, ne možemo definitivno znati posjeduje li već Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i bojeve bombe HAMMER i koliko njih. Ne znamo ni je li ova školska varijanta u stalnom posjedu HRZ-a ili su je na vježbu donijeli Francuzi.

Maketa HAMMER-a na štandu Safrana u Splitu 2021. godine. (Foto: A. Prlenda)

U tom kontekstu, možemo se posjetiti da je francuski Safran na izložbi ASDA 2021 u Splitu izložio maketu bombe HAMMER na svome štandu. Na sljedećoj, ASDA 2023 u Zadru, glavni Dassaultov štand je bio ukrašen kompjuterskim renderom prikaza hrvatskog Rafalea EC natovarenim raketama MICA i bombama HAMMER, a ove je bombe dobila i izložena maketa Rafalea u hrvatskim bojama. Slično se ponovilo i na izložbi ASDA 2025. godine u Zagrebu.

Kako god, sada znamo da su oružari eskadrile dobro upoznati s ovom bombom. Spremni su pripremiti je za djelovanje te možemo pretpostaviti da se i piloti uvježbavaju gađati njome. Također, treba znati da ovo nije samo pitanje posjedovanja bombe, nego i njenog potkrilnog trostrukog nosača tipa AT730. Upravo ovakav nosač korišten je i prošli put kada su Francuzi na Pleso došli vježbati ACE na Plesu 2024. godine. Tada su domaći oružari, uz nadzor Francuza, na nosač AT730 postavljali laserski vođenju bombu GBU-12 Payway. Vidjet ćemo koliko ćemo čekati i na prvo bojevo gađanjem vježbovnom varijantom neke od bombi. Ove godine, u svibnju nad Žirjem, i u srpnju na Slunju, po površinskim ciljevima djelovalo se topom.

Gost autor: Antonio PRLENDA, vojni komentator

Njemačko Savezno tužiteljstvo uhitilo je u Brandenburgu osumnjičenog ruskog špijuna, izvijestio je 22. listopada njemački Süddeutsche zeitung (SZ). Točnije , muškarac, ukrajinski državljanin, navodno je prikupljao vojno relevantne informacije za rusku obavještajnu službu koristeći, između ostalog, kontakte unutar europske industrije naoružanja. Najviša njemačka tužiteljska vlast stoga ga optužuje za špijunažu. “Optuženik je snažno sumnjičen da je radio za obavještajnu službu strane sile“, navodi se u priopćenju Saveznog tužiteljstva, objavio je SZ.

Pripadnici Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) uhitili su muškarca u četvrtak u okrugu Oder-Spree, prema priopćenju Saveznog tužiteljstva. U petak se trebao pojaviti pred istražnim sucem Saveznog suda u Karlsruheu, koji odlučuje o pritvoru. Uhićenje je provedeno na temelju informacija koje je dostavio Savezni ured za zaštitu ustava (BfV). BKA je zadužen za provođenje daljnjih istraga.

Prema podacima njemačkog Saveznog tužiteljstva, Vadym Y. bio je u kontaktu s ruskom obavještajnom službom putem posrednika najmanje od srpnja 2025. Informacije koje je navodno prikupio uključivale su detalje o proizvodnji tenkova, streljiva i eksploziva, kao i o osoblju i vojnim instalacijama na lokacijama koje osiguravaju istočni bok NATO-a. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, neke od tih informacija bile su javno dostupne. “Što se tiče ostalih informacija, optuženi je posebno ciljao pojedince unutar europske industrije naoružanja“, stoji u izjavi. Prema informacijama koje je dobio Der Spiegel , 53-godišnjak je bio posebno zainteresiran za litvansku brigadu njemačkih oružanih snaga Kancelar Friedrich Merz komentirao je slučaj tijekom posjeta i na summitu u Crnoj Gori. „Ovo me ne iznenađuje“, rekao je kancelar na konferenciji za novinare na Svetom Stefanu u vezi s uhićenjem. „Vjerojatno ćemo vidjeti još takvih slučajeva u nadolazećim mjesecima i godinama.“ Njemačka je „meta intenzivnih špijunskih aktivnosti“. U tom smislu, uhićenje je uspjeh. „Ali nemojmo se zavaravati, aktivnosti ruske tajne službe u Njemačkoj ostaju visoke kao i uvijek.“

Samo ove godine više uhićenih ruskih špijuna

Ruski dom u Berlinu – leglo ruskih špjuna?!

Samo ove godine u Njemačkoj je uhapšeno nekoliko osumnjičenih špijuna, navodno radeći za ruske obavještajne agente. U siječnju je, na primjer, Savezno tužiteljstvo u Berlinu uhitilo ženu optuženu za prikupljanje informacija za obavještajnog časnika u ruskom veleposlanstvu i pomaganje u uspostavljanju kontakata. Njemačko-ukrajinska žena je u međuvremenu optužena na Višem regionalnom sudu u Berlinu.

U prvoj polovici godine uhićeno je još nekoliko osumnjičenih agenata, optuženih da su prvenstveno prikupljali informacije za Rusiju vezane uz rat u Ukrajini. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, Rumunjka i Ukrajinac navodno su špijunirali osobu koja je Ukrajini iz Njemačke isporučivala dronove i komponente. Drugi osumnjičenik optužen je za špijuniranje bivšeg ukrajinskog vojnika koji živi u Njemačkoj. Tako SZ prenosi izjavu Jensa Rommela, glavnog državnog odvjetnika Saveznog suda pravde, koji je kazao da „umjesto toga, takve akcije vjerojatno će općenito poslužiti kao priprema za daljnje obavještajne mjere – naime sabotažu ili čak moguće napade na ciljane pojedince“.

Günter Guillaume

Na stanicama portala Obris.org, više puta smo pisali kako je Njemačka sve više na udaru ruskih hibridnih napada a retorika između Moskve i Berlina sve iviše se zaoštrava, posebice nakon incidenta s dronom na aerodromu u Leipzigu.

Inače, u njemačkoj povijesti Günter Guillaume je najpoznatiji slučaj iz razdoblja Hladnog rata. On je bio tajni agent istočnonjemačke službe Stasi koji se infiltrirao u zapadnonjemačku vladu i postao bliski savjetnik kancelara Willyja Brandta, što je 1974. dovelo do kancelarova ostavke.

NATO pojačava prisutnost u Crnom moru uslijed eskalacije smrtonosnih ruskih napada. Odluka je objavljena u utorak, 20. listopada, nakon što je glavno tijelo NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće, raspravljalo o sigurnosti u Crnom moru u sjedištu Saveza u Bruxellesu. Osim zrakoplova, dronova i radarskih sustava, članice NATO-a poslale su ili će poslati obavještajne agente i timove za forenzičku analizu eksploziva, rekao je pukovnik američke vojske Martin L. O’Donnell, vojni glasnogovornik NATO-a.

Tako NATO raspoređuje dodatne vojne snage u Crno more uslijed nedavne smrtonosne eskalacije ruskih napada na trgovačke brodove. Ruska vojska izvijestila je da je pogodila tri teretna broda u ukrajinskoj luci Reni te još dva teretna broda koja su plovila prema Odesi. Ruski napadi na brodove koji iz ukrajinskih luka, ključnih za gospodarstvo te zemlje, prevoze žitarice i druge poljoprivredne proizvode, doveli su sukob do granica NATO-a. Londonsko tržište osiguranja u pomorstvu sada cijelo područje Crnog mora, izuzev teritorijalnih voda Rumunjske, Bugarske i Turske, klasificira kao zonu visokog rizika, objavio je britanski The Guardian.

Zabrinutost na istočnom krilu Saveza

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarali su o problemima na Crnom moru

Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je da su se veleposlanici NATO-a sastali u Sjevernoatlantskom vijeću kako bi razgovarali o sigurnosti u Crnom moru. NATO je već ojačao svoju prisutnost duž istočnog krila, uključujući i uvođenje sposobnosti za suzbijanje bespilotnih letjelica. NATO će u regiju uputiti dodatne snage i sredstva, uključujući potporu za nadzor, izviđanje i forenziku. To raspoređivanje obuhvatit će zrakoplove za pomorsku ophodnju, radarske sustave, bespilotne letjelice i obavještajno osoblje. Raste zabrinutost zbog sve češćeg prelijevanja posljedica ruskog rata u Ukrajini, kao i zbog mogućnosti daljnjih napetosti s NATO-om. Zabrinutost je porasla nakon ruskih napada koji su sve češće zadirali u teritorijalne vode i isključive gospodarske zone Bugarske i Rumunjske.

I visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas izjavila je 20. listopada 2026. pred Europskim parlamentom da bi EU trebala razmotriti misiju u Crnom moru radi zaštite trgovačkog brodarstva te osiguravanja stabilne opskrbe hranom i gorivom. No malo je vjerojatno da će Europska unija u Crno more uputiti posebnu pomorsku misiju, posebno s obzirom na upozorenja analitičara i stručnjaka za Crnomorsku regiju kako bi operacija u Crnom moru zahtijevala znatno veće vojne resurse od postojeće pomorske misije EU-a u Crvenom moru (operacija Aspides u koju će se uskoro uključiti i Hrvatska), a alternative poput pojačanog nadzora zračnog prostora smatraju se praktičnijima.

Rumunjska je tijekom vikenda podigla borbene zrakoplove kako bi oborila dvije sumnjive ruske bespilotne letjelice iznad svog teritorija. Rumunjski ministar obrane Radu Miruță izjavio je da je vjerojatno riječ o ruskim bespilotnim letjelicama najnovije generacije, koje lete brzinama sličnima onima borbenih zrakoplova. „One od sinoć letjele su brzinom od 450 km/h, što nas navodi na zaključak da je riječ o ruskim bespilotnim letjelicama tipa Geran-4, opremljenim turboprop motorom”, rekao je Miruță. „Ovo je prvi put da smo oborili ovakve bespilotne letjelice.”, dodao je ministar.

Rumunjski F-16 ruši ruskog Gerana iznad kanala Sulina (Photo: rumunjsko Ministarstvo obrane)

Rumunjska je ove godine zabilježila 35 neovlaštenih ulazaka bespilotnih letjelica u svoj zračni prostor, dok ih je prošle godine bilo devet. Rumunjske snage ove su godine oborile šest takvih letjelica, za razliku od prošle godine kada nisu oborile nijednu.

Prošlog tjedna, u blizini rumunjske obale Crnog mora, bespilotne letjelice pogodile su dva kemijska tankera. Riječ je o još jednom incidentu u nizu napada koji su ukazali na rizike kojima je izloženo komercijalno brodarstvo na istočnom krilu NATO-a. Oba plovila bila su usidrena u blizini kanala Sulina, koji povezuje rijeku Dunav s Crnim morem i služi kao izvozni pravac za Ukrajinu. U posljednja dva tjedna, u blizini obala Rumunjske i Bugarske, pogođeno je još najmanje pet teretnih brodova, pri čemu je 23 pomoraca smrtno stradalo ili nestalo. Većina tih incidenata dogodila se izvan teritorijalnih voda NATO-a.

“Wine Trader” na kojem je jedan hrvatski pomorac ozlijeđen, dok je drugi nestao

Među sedmero nestalih članova posade tankera Wine Trader, koji je 15. listopada napadnut dronovima u Crnom moru, hrvatski je časnik palube iz Splita. Tanker pod zastavom San Marina nalazio se oko 13 nautičkih milja jugoistočno od rumunjskog mjesta Sulina, približno jednu nautičku milju izvan rumunjskih teritorijalnih voda. Plovio je prema moldavskoj luci Giurgiulești, gdje je trebao ukrcati biljna ulja. U trenutku napada nije prevozio teret. Rumunjski Sindikat slobodnih pomoraca tvrdi da su tanker pogodili ruski dronovi tipa Geran te da brod nije bio povezan s Ukrajinom, dok je rusko Ministarstvo obrane objavilo da su u napadima pogođena dva broda s vojnom opremom koja su plovila prema Odesi, ne navodeći njihova imena.

Zabrinuta i Bugarska

Incident kod rta Sveti Atanas u Bugarskoj

Usred rastuće zabrinutosti, Bugarska je zatražila od NATO-a raspoređivanje borbenih zrakoplova i sustava protiv dronova na svom teritoriju. Francuska je 18. listopada poslala pomorski izviđački zrakoplov u Rumunjsku. Pomorski osiguravatelj i analitičar rizika Ambrey izjavio je, kako prenosi Guardian, da se ne nazire kraj prijetnjama teretnom brodarstvu na Crnom moru, uključujući žitarice i naftu, te da su cijene osiguranja za prolaz tamošnjih voda naglo porasle. Tomas Alexa, viši analitičar u Ambreyu, prošli je tjedan rekao da je njegova tvrtka primijetila nagli porast tempa napada počevši od srpnja. Procjenjuje se da su ruske snage odgovorne za 80% njih. Nedavni gubitak života, sugerirao je, pogoršan je napadima “dvostrukim udarcem” koji uključuju zračne i površinske dronove, pri čemu potonji često nose i do pola tone eksplozivnog tereta. Manji brodovi koji prvenstveno koriste dunavski kanal brzo su potonuli. “Iako napadi na trgovačke brodove u Crnom moru nisu novi, svjedočimo eskalaciji i u pogledu broja napada i u geografskom opsegu”, rekao je Alexa.

Bugarski premijer Rumen Radev i rumunjski predsjednik Nicusor Dan – različit pristup istoj prijetnji

Inače, ta zemlja  neće sudjelovati u novoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini, objavio je premijer Rumen Radev. Na nedavnom europskom samitu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je zatražio od EU-a dodatnih 70 milijardi eura za obranu od ruske invazije u idućoj godini. “Kako to izgleda u odnosu na sve ono što se događa u Europi? Bugarska ni na koji način ne može sudjelovali u tih 70 milijardi“, rekao je Radev novinarima u gradiću Tvarditsa, prenijela je agencija BTA. Radev je pozvao na okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće, rekavši da on iscrpljuje europska gospodarstva te da izaziva društvene napetosti i političku nestabilnost: “Rezultat se neće postići vojnim sredstvima“.

Proteklih dana nad Zagrebom se itekako čula buka borbenih aviona Rafale. Naime, od ponedjeljka 19. listopada traju zajedničke aktivnosti hrvatskih i francuskih Zračnih snaga pod nazivom MORANE, a poseban naglasak stavljen je na primjenu NATO-ova koncepta ACE (Agile Combat Employment). Fokus NATO-ova koncepta je na brzom razmještaju zrakoplova, djelovanju s različitih lokacija, povećanju sposobnosti preživljavanja zračnih snaga i održavanju kontinuiteta zračnih operacija.

Aktivnost MORANE traje do petka, 23. listopada, a uključuje pilote, zrakoplovne tehničare i drugo osoblje 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te Lovačke eskadrile 1/5 Vendée francuskih Zračnih i svemirskih snaga.  Zapovjednik francuskog kontingenta u RH i pilot Rafalea, bojnik Nicolas, istaknuo je da njegova postrojba prvi put djeluje u Hrvatskoj, i to s ukupno tridesetak pilota, tehničara i specijalista, te tri aviona Rafale. Zahvalio je 91. krilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na dobrodošlici, postrojenjima i resursima koji su im dani na raspolaganje te na izvrsnoj potpori. Vezano uz ključne ciljeve aktivnosti, istaknuo je: “Imamo dobru suradnju s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, koje je naš veliki partner.”

Novi zapovjednik 91. krila HRZ-a, brigadir Davor Turković, pojasnio je da pripadnici dvaju ratnih zrakoplovstava u aktivnosti djeluju u dva sloja. Prvi je u zraku, pri čemu posade Rafalea zajednički lete i uvježbavaju se u zračnoj borbi. Drugi je na zemlji, gdje tehničari uvježbavaju operabilnost u opsluživanju i održavanju zrakoplova. Koncept ACE – koncept disperzije snage – bazira se na tome da se neprijatelju otežava targetiranje ciljeva visoke vrijednosti, objasnio je brigadir Turković.

Pilot Nicolas rekao je kako je po slijetanju hrvatsko zemaljsko osoblje preuzelo brigu o francuska 3 Rafalea, uključujući punjenje gorivom i promjenu konfiguracije, zbog čega su francuski piloti već nakon 2 sata bili spremni za polijetanje i izvršavanje nove zadaće. Zapovjednik Satnije za tehničko održavanje i opsluživanje aviona Rafale 191. eskadrile lovačkih aviona satnik Marko Jozinović rekao je da su ovakve zajedničke aktivnosti vrlo značajne za zrakoplovne tehničare:

“Naši zrakoplovni tehničari mogu u svakom trenutku i u bilo kojem vremenu primiti strani zrakoplov – Rafale i pregledati ga te vratiti nazad u let u što kraćem roku. S ponosom možemo reći da su zrakoplovni tehničari osposobljeni za ovakve aktivnosti.”

Satnik Jozinović naglasio je kako to samo pokazuje da osim odličnih borbenih aviona Hrvatska danas ima i odlične stručnjake “koji i danas dokazuju da sposobnost svakog aviona ovisi o ljudima na zemlji.”

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, prva zajednička hrvatsko-francuska aktivnost MORANE održana je u studenom 2024. godine, kada je naglasak bio na demonstraciji dosegnutih sposobnosti HRZ-a, ali i provjeri sposobnosti unutar ACE koncepta.

*Photo: MORH/F.Klen

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se danas u pograničnom gradu Lentiju u Mađarskoj s Romuluszom Ruszin-Szendijem, mađarskim ministrom obrane. Nakon promjene vlasti u Mađarskoj, ovo je bio prvi bilateralni sastanak ministra Anušića s novim mađarskim ministrom obrane. Upravo zato, ovaj je susret bio prilika da se s hrvatske strane pošalju poruke kada je riječ o sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji na jugoistoku Europe, ali i da se uspostavi nova razina obrambene bilateralne suradnje. Mađarski ministar zahvalio je Oružanim snagama Hrvatske na njihovom radu i doprinosu sigurnosti Europe i Mađarske. „Drago mi je da smo uspjeli obnoviti i ojačati naše odnose s Hrvatskom u obrambenom sektoru“, napisao je dr. Romulusz Ruszin-Szendi na svojoj stranici na društvenim mrežama. Dvojica ministara razgovarala su o većoj mogućnosti suradnje obrambenih industrija, a ministar Anušić predstavio je hrvatske tvrtke s područja obrane i njihove proizvode koji bi mogli biti zanimljivi mađarskoj vojsci.

Dvojica ministara zaključila su da je obrambena bilateralna suradnja između Hrvatske i Mađarske dobra, ali se svakako želi ostvariti dodatni napredak u toj suradnji. Zajednički interes obiju strana je stabilna situacija na jugoistoku Europe. Ministar Anušić pozdravio je političke promjene u Mađarskoj i novom ministru obrane, kada je riječ o jugoistoku Europe, ukazao na činjenicu da se Srbija ozbiljno naoružava ofenzivnim sustavima i da posjeduje hipersonične kineske rakete dometa većeg od 400 kilometara.

Ministar Anušić pozvao je svog mađarskog kolegu na ASDA-u, međunarodnu izložbu naoružanja i vojne opreme koja će se od 27. do 29. travnja 2027. održati u Zagrebu, ali i u posjet Laslovu, većinski mađarskom mjestu na istoku Hrvatske koje se herojski branilo u Domovinskom ratu i koje je pretrpjelo velike ljudske žrtve tijekom velikosrpske agresije.

*Photo: Honvedelem.hu

Hrvatski borbeni lovac Rafale kao dio dežurnog borbenog dvojca u sklopu nadzora i zaštite vlastitog zračnog prostora (Air Policing) danas u 11:02 sati presreo je na području iznad Korenice malteški putnički zrakoplov tipa Boeing 737. Malteški putnički zrakoplov letio je na ruti Grčka – Njemačka (sa Krfa je u 9 sati ujutro poletio prema Nürnbergu), a Združeno zračno zapovjedništvo u Torrejónu (CAOC Torrejón) deklariralo je taj civilni zrakoplov kao moguću prijetnju i pokrenuo zračnu akciju sa zadaćom vizualne identifikacije. Prema informacijama Command Reporting Centera u Italiji, taj je civilni zrakoplov imao postavljen kod na transponderu 7500, što označava otmicu zrakoplova.

Pilot hrvatskog Rafalea vizualno ga je identificirao, uspostavio je s njim radio vezu, te je u 11:18 izvršio borbenu zračnu patrolu na području između Rijeke i Delnica i ispratio malteški zrakoplov iz hrvatskog zračnog prostora. Malteški Boeing u slovenski zračni prostor ušao je u 11:20 sati, o čemu je Slovenska vojska obavijestila i Mađarsku i Italiju koje svojim Zračnim snagama nadziru slovenski zračni prostor. No vremena za djelovanje nije bilo, pa su ubrzo Austrijanci preuzeli praćenje malteškog Boeinga nakon slovensko-austrijske granice. Po ulasku u njemački zračni prostor preuzeli su ga borbeni zrakoplovi Eurofighter iz zrakoplovne baze Neuburg an der Donau njemačkih Zračnih snaga koji su ga pratili prema Nürnbergu, gdje je sigurno sletio u 12:16.

Malteški ministar održivog prometa Chris Bonett izvijestio je da je zrakoplov Boeing 737 tvrtke Corendon Airlines, registriran na Malti kao 9H-CXD , odaslao signal za hitni slučaj tijekom leta iznad Hrvatske.

“Nakon istrage, čini se da je signal za hitnost poslan zbog kvara u radiokomunikacijskom sustavu zrakoplova. Zrakoplovna tvrtka potvrdila je da ni u jednom trenutku nije bila ugrožena sigurnost putnika ili posade na brodu. Sigurnost u zrakoplovstvu ostaje naš najveći prioritet,”,

objavio je Bonett na društvenim mrežama. Sličnu izjavu dao je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić:

“Utvrdilo se kasnije da je došlo do kvara unutar radijskog komunikacijskog sustava te da je i backup također bio u kvaru, što je vrlo rijetko. Vjerojatno je greškom uključen signal na transponderu koji je signalizirao otmicu aviona, no istraga još nije gotova i nemamo potvrdu.”

Tijekom zračne akcije hrvatskog Rafalea u sklopu Air Policinga, budući da je taj civilni zrakoplov bio označen kao moguća prijetnja, potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Tomo Medved, Davor Božinović i Oleg Butković bili su u koordinaciji s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, kao i s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom.

Njemačka je u opasnosti od ulaska u „nasilan sukob” s Rusijom zbog sve agresivnijeg stava Moskve prema europskim državama, upozorio je u ponedjeljak 5. listopada  čelnik njemačke obavještajne službe BND (Bundesnachrichtendienst) Martin Jaeger. On je to izjavio na godišnjem javnom saslušanju obavještajnih čelnika u njemačkom parlamentu kazavši da je pokušaj napada u zračnoj luci u Leipzigu u kolovozu bio primjer kako su napetosti poprimile „opasniju dimenziju”. Jaeger je, među ostalim, izjavio: “Sukob s Rusijom s kojim se suočavamo poprimio je novu, opasniju dimenziju. (…) Njemačkoj prijeti opasnost da bude uvučena u nasilni sukob s Rusijom, pokušaj napada u Leipzigu samo je jedan primjer“, o čemu smo i na stranicama portala Obris.org već pisali. “Nijedna druga zemlja trenutno ne predstavlja tako izravnu, sveobuhvatnu i konkretnu prijetnju Njemačkoj“, upozorio je Jäger. Ruske obavještajne službe djeluju “s visokim stupnjem profesionalnosti i bezobzirnosti”. Stoga opasnost od napada na ciljeve u Njemačkoj „ostaje stvarna i prisutna“. U trenutnoj situaciji, obavještajne službe su “prva linija obrane”, naglasio je predsjednik BND-a, čija je služba odgovorna za strane obavještajne podatke.

Od jučer Njemačku trese prvorazredan špijunski skandal. Bivši predsjednik Njemačke savezne obavještajne službe (BND) August Hanning uhićen je zbog sumnje na špijunažu, pribavljanje državnih tajni, pokušaj veleizdaje i djelovanje za strane obavještajne službe. Istražitelji istodobno terete i jednog dugogodišnjeg djelatnika BND-a, inače bivšeg šefa kabineta Hanningovog kabineta, za pomaganje u pribavljanju i prosljeđivanju povjerljivih informacija. Prema sumnjama istražitelja, Hanning je dio tih informacija koristio je za izradu sigurnosnih analiza za jednu stranu obavještajnu službu. Istražitelji trenutno istražuju i njegove veze prema Rusiji, ali i Saudijskoj Arabiji.

Cilj – prisiliti Njemačku da odustane od potpore Ukrajini

Njemačka je najveći donator Ukrajine, naglašavaju mediji ističući kako je Jaeger rekao da Moskva pokušava prisiliti Njemačku da odustane od pružanja potpore. “Rusija je odlučna baciti Ukrajinu na koljena ove zime“, ocijenio je, dodavši kako “moramo očekivati ​​ruske napade takve žestine i brutalnosti kakve dosad nismo vidjeli.” Podsjetimo, njemačke vlasti opetovano su optuživale Moskvu za hibridnu kampanju napada bespilotnim letjelicama i kibernetičkih napada, no ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je te tvrdnje riječima: “Nikome ne prijetimo.”

Potpora EU povjerenice Kallas Njemačkoj

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas u ponedjeljak je izjavila da Rusija hibridnim napadima ugrožava živote diljem Europe. Dodala je da je “Europa posljednjih tjedana svjedočila porastu ruskih hibridnih napada, pokušaja sabotaže i povreda zračnog prostora”. “Ruski projektili i bespilotne letjelice tijekom vikenda ponovno su povrijedili zračni prostor Moldavije. To je potpuno neprihvatljivo“, ocijenila je Kallas.

Naime, Rusija od 30. rujna pokreće novu zračnu operaciju protiv ukrajinske energetske mreže. U napadu, koji se opisuje kao najteži kombinirani udar na energetske objekte u zadnjih nekoliko mjeseci, pogođena su postrojenja i infrastruktura oko Kijeva i u drugim regijama. Moldavsko Ministarstvo obrane priopćilo je da su istog dana tri drona ušla u njihov zračni prostor. O učestalim ruskim hibridnim napadima prošli je tjedan govorio i njemački kancelar Friedrich Merz. Najavio je nastavak podrške Ukrajini uoči zime, za koju se procjenjuje da bi mogla biti najteža od početka ruske invazije 2022. godine. Njemačke vlasti i ranije su upozoravale da Rusija provodi hibridnu kampanju koja uključuje dronove i kibernetičke napade.

Nismo ni mi pošteđeni

„Postoje različite definicije hibridnih djelovanja, ali ono što EU smatra kao hibridno djelovanje su prvenstveno kibernetički napadi, napadi na slobodu građana, obmanjivanje javnosti, informacijsko ratovanje, ometanje demokratskih procesa,”

rekao je na prošlotjednoj na međunarodnoj konferenciji obrambene industrije “EU 4 Defence Readiness – Road Map to Future” u organizaciji Agencije Alan d.o.o i Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije general-bojnik Denis Tretinjak, direktor Glavnog stožera OS RH.

“Kod nas je kao jedan od oblika hibridnog djelovanja detektirano i podmetanje požara, kao i kibernetičko djelovanje za koje je i SOA u svom izvještaju za prošlu godinu navela da je bilo 38 napada koji su državno sponzorirani, od čega su dvije trećine od strane Rusije”,

ističe Tretinjak.

„Opremanje i modernizacija vojske je u velikom zamahu. Puno se toga nabavlja i kupuje i mi smo u Oružanim snagama sretni zbog toga jer podiže našu razinu sposobnosti. Tu je i čitav niz kompleksnih aktivnosti u pripremi, od obuke osoblja do pripreme infrastrukture. Taj proces se provodi”,

zaključio je general Tretinjak.

I u ponedjeljak , 5. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dogodio se kibernetički napad, a krizni tim radi na procjeni zahvaćene infrastrukture i planu oporavka sustava, izvijestilo je to Ministarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić ranije je novinarima kazao da su u jutarnjim satima dobili obavijest da svi isključe računala, no tada nije bilo poznato je li riječ o hakerskom napadu, tehničkoj poteškoći ili ažuriranju sustava. Napad je potvrdila glasnogovornica Ministarstva Vlatka Polšak Palatinuš, koja je otkrila da su zaposlenici o incidentu obaviješteni u jutarnjim satima. “Istina je, hakerski napad je u tijeku. Obavijest smo dobili jutros te nam je rečeno da svi isključimo računala”, rekla je Polšak Palatinuš.

Danas je u Veneciji na povijesnom jedrenjaku talijanske Ratne mornarice Amerigo Vespucci održan sastanak ministara obrane inicijative ADRION. Domaćin skupa bio je talijanski ministar obrane Guido Crosetto. Ministri su raspravljali o daljnjem razvoju regionalne obrambene suradnje i talijanskom prijedlogu o osnivanju Kontinentalne europske obrambene inicijative (Continental European Defence Initiative – CEDI).

„Danas smo u Veneciji, zajedno s mojim kolegama iz Albanije, Hrvatske, Grčke, Crne Gore i Slovenije, raspravljali o sigurnosti, suradnji i zajedničkoj odgovornosti. Zahvalio sam kolegama na kvaliteti, otvorenosti i konstruktivnom duhu naših rasprava. Za mene je stvar jednostavna: nijedna europska zemlja ne može sama odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo – bilo da je riječ o konvencionalnim, hibridnim ili tehnološkim prijetnjama. Te su prijetnje sve više međusobno povezane i sve ih je teže rješavati pojedinačno. Upravo u tome leži bit iskustva inicijative ADRION: pretvaranje zajedničkog zemljopisnog položaja u zajedničku sposobnost djelovanja. Riječ je o objedinjavanju informacija, iskustava, alata i sposobnosti,”

naglasio je domaćin, talijanski ministar Guido Crosetto.

“Kroz zajedničke vježbe i aktivnosti u sklopu ADRION-a, u kojima sudjeluje i Hrvatska ratna mornarica, Republika Hrvatska zajedno s drugim državama članicama aktivno doprinosi sigurnosti pomorskog prometa i slobodi plovidbe Jadranskim i Jonskim morem”,

istaknuo je ministar Anušić, koji se ujedno osvrnuo i na važnost suradnje sa saveznicima:

“Danas svjedočimo vremenu sve složenijih sigurnosnih i geopolitičkih izazova koji osim na sigurnost, značajno utječu i na pomorski promet te europsko gospodarstvo. Upravo zato važna je snažnija suradnja i zajedničko djelovanje sa saveznicima i partnerima koji dijele isti cilj sigurnost i stabilnost Europe, a posebice naše regije.”

Prema Crosettu,

“Današnji sastanak predstavlja još jedan korak naprijed u kvaliteti našeg zajedničkog puta. ADRION je ostvario, i nastavlja ostvarivati, konkretne rezultate u pomorskom području, poput „Pomorskih snaga na poziv” (On-Call Maritime Force): to je konkretan primjer suradnje i dijeljenja sposobnosti koji može poslužiti kao referenca na europskoj razini, s ciljem obrane Europe u punom opsegu od 360 stupnjeva, uz istodobno posvećivanje potrebne pozornosti južnom krilu. Jer što smo sposobniji nastupati zajedno, to smo snažniji. A što smo snažniji, to više možemo braniti mir.”

Jedrenjaku Amerigo Vespucci

I slovenski ministar Valentin Hajdinjak je kao jedan od najvažnijih rezultata suradnje istaknuo Pomorske snage na poziv (OCMF), koje omogućuju zajedničku obuku i vježbe, razmjenu stručnosti te jačanje interoperabilnosti i povjerenja između sudjelujućih mornarica. Sudjelovanje u inicijativi Adrion također je značajno doprinijelo razvoju slovenskih pomorskih sposobnost, naglasio je Hajdinjak, posebno zato što je stečeno iskustvo omogućilo Slovenskim oružanim snagama, između ostalog, uspješno sudjelovanje u međunarodnim operacijama u Sredozemlju s patrolnim brodom Triglav te planiranje buduće suradnje u misijama NATO-a i Europske unije. Osim toga, Slovenija je dodatno potvrdila svoju aktivnu ulogu u inicijativi ove godine predsjedavanjem Upravnom skupinom Adriona u prvoj polovici 2026. i domaćinstvom ovogodišnje vojne vježbe.

Inicijativa ADRION pokrenuta je 2001. na temeljima Jadransko-jonske inicijative s ciljem intenziviranja suradnje između ratnih mornarica država koje imaju izlaz na Jadransko i Jonsko more, razmjene informacija, razvoja interoperabilnosti, osiguranja sigurnosti pomorskog prometa i stvaranja pomorske situacijske slike.

Članice ADRION inicijative su Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Grčka, Italija i Slovenija.

*Photo: MORH/F. Klen, Ministero della Difesa

Administracija Donalda Trumpa odlučila je isključiti nekoliko važnih saveznika sa skupa članica NATO-a koji će se održati sljedećeg mjeseca – nakon ranijih prijetnji sastavljanjem „popisa dobrih i zločestih” za vlade koje su se ogriješile o prioritete američkog predsjednika, objavio je portal Politico. Naime, prema navodima tog portala, planirani sastanak u Poljskoj, koji je inicirao Elbridge Colby, dužnosnik Pentagona zadužen za kreiranje politika, zapravo je radna skupina usmjerena na budućnost NATO-a, navodi šest diplomata upoznatih s planiranjem skupa. Međutim, mnoge zemlje nisu dobile poziv, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i baltičkih država, a  izdvajaju znatna sredstva za obranu i imaju ključnu ulogu u Savezu, zbog čega se njihovi diplomati pitaju zašto su isključeni. Postavljaju pitanje favorizira li Trumpova administracija određene zemlje na način koji bi mogao dodatno podijeliti Savez koji se već suočava s rastućom ruskom agresijom i iscrpljenim zalihama oružja.

Trump: Nisu „dobri“ iz više razloga

„Činimo sve što se od nas traži”, rekao je dužnosnik jedne od savezničkih zemalja koje nisu uključene: „Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je svrha tih sastanaka. Još nismo dobili mnogo informacija.” Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, a Pentagon je odbio komentirati situaciju.

Jedna od Trumpovih objava protiv dojučerašnjeg saveznika

Predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži suradnici neumorno kritiziraju NATO otkako su se vratili na vlast, zamjerajući im sve i svašta. I to od odbijanja članica da podrže rat protiv Irana do propusta pojedinih zemalja da za obranu izdvoje 5 % svog BDP-a. „NATO – za čiju zaštitu tih istih zemalja godišnje trošimo stotine milijardi dolara – uvijek sam smatrao jednosmjernom ulicom: mi ćemo njih štititi, a oni za nas neće učiniti ništa, osobito ne u trenucima kada nam zatreba pomoć”, žestoko je poručio Trump u objavi na platformi Truth Social ranije ove godine. Prošlog je mjeseca zanemario još jednog saveznika – Južnu Koreju, naglim smanjenjem opsega planirane zajedničke vojne vježbe, pritom negodujući zbog odbijanja Seula da se uključi u rat protiv Irana.

U travnju je, kako je izvijestio POLITICO, Bijela kuća osmislila svojevrsni popis onih koji su „unutra” i onih koji su „vani”, tražeći načine da kazni saveznike koji nisu udovoljili Trumpovim željama. Ministar obrane Pete Hegseth podržao je takav pristup. Poticao je „uzorne saveznike” i upozorio da će oni koji ne podupiru američke interese snositi posljedice. Iako su pojedinosti o novoj radnoj skupini NATO-a još uvijek nejasne, ona se nadovezuje na prijetnju nagrađivanja jednih na štetu drugih.

Colby je inicirao sastanak tzv. Bergenske skupine

Elbridge Colby je pak u međuvremenu održao dva slična sastanka s pozvanim zemljama: Norveškom, Švedskom, Finskom, Poljskom, Njemačkom i Nizozemskom. Zemlje uključene u sastanak, poznat kao format „Bergenske skupine”,  ističu da im cilj nije narušiti Savez, rekao je diplomat jedne od pozvanih zemalja koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama. Umjesto toga, skupina namjerava osmisliti ideje koje bi potom predstavila cijelom Savezu radi daljnjeg testiranja njihove izvedivosti i otpornosti. „To može biti pokretač preobrazbe za cijeli Savez“, rekao je diplomat. Priznao je da su neke saveznice nezadovoljne isključenošću, osobito stoga što su mnoge od njih dosegnule ili premašile ciljeve izdvajanja za obranu koje je zahtijevala Trumpova administracija. SAD bi sljedeći mogao u taj ekskluzivni klub uključiti Dansku, s obzirom na dogovor postignut između dviju zemalja o proširenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu, navodi druga osoba upoznata s planiranjem. Colby, koji je potaknuo tu inicijativu, održao je prvi takav sastanak u Bergenu u Norveškoj u lipnju, na koji je pozvao šest odabranih saveznica. „Saveznice u NATO-u koje ubrzano ispunjavaju svoje obveze iz Haaga vezane uz izdvajanja za obranu, imaju kapacitete za doprinos i spremne su odmah prijeći na konkretan rad”, napisao je na društvenim mrežama nakon sastanka.

Ovog je mjeseca na konferenciji u Washingtonu istaknuo kako je „ideja povući za sobom cijeli Savez”, dodavši da će to rezultirati „boljim, snažnijim i otpornijim NATO-om” te Europi osigurati veće vojne kapacitete. Colby već dugo pokazuje interes za pregovore u užem krugu među članicama NATO-a. Proteklih se godina usredotočio na ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile radi obuzdavanja Rusije te na usmjeravanje američkih snaga na suočavanje s usponom Kine. No, čak i pozvani saveznici propituju zašto su Colby i drugi dužnosnici iz područja obrane selektivno birali sudionike, izostavivši pritom neke od najvećih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije. „Ako pokušaju podijeliti NATO na ‘dobre’ i ‘loše’, to je opasno za SAD”, ​​rekao je još jedan od šestorice diplomata. „No za Europu je to pitanje opstanka”, navodi Politico.

U međuvremenu – velika vježba u Njemačkoj

Civilno-vojna vjržba “Red Storm Charlie” održana je krajem rujna u Hamburgu (Foto: Bundeswehr/Anne Weinrich)

Istodobno, Njemačka je odlučila baviti se jačanjem vlastite vojne sile. Naime, „Red Storm Charlie“ naziv je vježbe koja je tijekom tri dana paralizirala dijelove sjevernonjemačkog lučkog grada. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajednički provjeravaju koliko su dobro pripremljeni za izvanredne situacije. Scenarij: pojačana razina prijetnje na Istočnom krilu saveza. U hamburškoj luci, najvećoj njemačkoj morskoj luci, iskrcavaju se postrojbe NATO-a koje tijekom vježbe predstavljaju vojnici Bundeswehra. Nakon toga kreću kroz grad prema istoku. Sabotaže i prosvjedi, također dio scenarija, otežavaju njihovo napredovanje. S oko 1.700 sudionika, među kojima je 500 vojnikinja i vojnika, ova vježba (24.–26. rujna 2026.) dosad je najveća te vrste. „Red Storm Charlie“ dio je plana Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na područje država članica NATO-a. Operativni plan Njemačka se uklapa u šire obrambene planove NATO-a.

Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Breuer je najviši po rangu njemački vojni časnik, a sljedeće godine preuzima dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a. On je ozbiljno shvatio mogućnost da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje, pogotovo zato što se Njemačka već sada suočava s brojnim ruskim provokacijama,  od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.

Za uspješnu obranu nužna je suradnja vojske i civilnih institucija (Foto: Bundeswehr/Norbert Schramm)

Koliko je Njemačka dobro pripremljena za svoju ulogu vojnog logističkog čvorišta? Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka vidi dijelom dotrajalu infrastukturu, navodi DW. Posebno bi se Njemačka morala „mnogo brže i temeljitije“ baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se odvijao prijevoz vojnih postrojbi: „Jer neki od tih objekata potječu još iz vremena Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme.“ Još jedan izazov predstavlja ravnoteža između tajnosti plana i uključivanja javnosti. Zbog straha od sabotaža osjetljive informacije, primjerice točne tranzitne rute za postrojbe NATO-a, ne bi smjele dospjeti u ruke Rusije. S druge strane, plan može funkcionirati samo kroz suradnju Bundeswehra s civilnim društvom – s odgovornima u gradovima i općinama, policijom i organizacijama za pomoć.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kazala je u ponedjeljak, 28. rujna, da se “Europa mora brže i učinkovitije ponovno naoružati kako bi ostvarila cilj za 2030. godinu” . Kallas je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekla da je Europska unija donijela plan za obrambenu pripravnost do 2030. koji predviđa ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama i uklanjanje nedostataka u obrambenim kapacitetima. Plan uključuje četiri vodeće inicijative: Europsku inicijativu za obranu od bespilotnih letjelica; jačanje nadzora na istočnim granicama; europski nebeski štit i europski svemirski štit. “Europi je potrebna odlučna promjena u opsegu i tempu ulaganja u obranu, razvoju sposobnosti, inovacijama i industrijskim kapacitetima“, rekla je Kallas. Prvo godišnje izvješće o obrambenoj pripravnosti trebao bi biti tema i na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada ove godine.

Jedna od tema ministarskog sastanka bila je daljnja vojna pomoć Ukrajini. Kallas je pozvala države članice koje u svojim zalihama imaju sustave protuzračne i proturaketne obrane Patriot da ih dostave Ukrajini, kojoj su sada prijeko potrebni, a one bi svoje zalihe mogle kasnije popuniti. “Proizvodnja Patriota zahtijeva vrijeme, a Ukrajini su ti sustavi potrebni odmah. Jedna je od opcija da države članice i partneri isporuče projektile iz vlastitih zaliha Ukrajini u zamjenu za kasniju isporuku koja će se financirati iz zajma za potporu Ukrajini“, rekla je Kallas. Sudionicima sastanka putem video-veze obratio se i ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara koji je iznio sigurnosnu situaciju u Ukrajini i situaciju na bojištu, kao i nove izazove i prijetnje od strane ruskog neprijatelja. Ukrajina traži jeftina i učinkovita rješenja za suzbijanje mlaznih bespilotnih letjelica tipa Shahed, istaknuo je Hmara, napominjući da se takve mete već obaraju, posebno raketama presretačima. Ukrajinski proizvođači također nude vlastita rješenja i ona daju pozitivne rezultate, ali potrebno je vrijeme za izgradnju učinkovitog sustava protumjera, pa je Hmara pozvao EU da se pridruži financiranju ovog područja kako bi presretači što prije mogli u dovoljnom broju stići do Obrambenih snaga Ukrajine. Ministar obrane je posebno naglasio EU-partnerima važnost transfera projektila zrak-zrak, MANPADS-a i streljiva za F-16 u Ukrajinu, dok po pitanju suzbijanja balističkih raketa zahtjev Ukrajine ostaje nepromijenjen: prijeko su potrebne rakete za sustav Patriot. Ministar obrane Hmara obratio se državama članicama EU sa zahtjevom da prebace dio raketa iz vlastitih rezervi – u zamjenu za one koje bi Ukrajina trebala dobiti kasnije prema sklopljenim ugovorima.

Države članice EU prošli su tjedan nakon više od tri godine odblokirale 6,6 milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Ukrajinu. Ta sredstva bila su blokirana zbog veta tadašnjeg, u Bruxellesu omraženog mađarskog premijera Viktora Orbana. Europski instrument mirovne pomoći u početku je korišten za nadoknadu državama članicama koje su dostavljale Ukrajini oružje iz svojih zaliha. Od 6,6 milijardi eura, 4,7 milijardi eura bit će iskorišteno u tu svrhu.Neke države članice već su najavile namjeru da svoj udio uplate Ukrajini. Od tih 6,6 milijardi, jedna milijarda je namijenjena za zajedničku nabavu oružja za Ukrajinu, a preostalih 900 milijuna za Misiju EU-a za obuku ukrajinske vojske, objavljeno je nakon sastanka EU ministara. Što se tiče vojne obuke, ministri su se dogovorili o prvom koraku strateške revizije misije EUMAM Ukrajina, čime se mandat misije produljuje za još dvije godine. Kako se ranije najavljivalo, misija EUMAM će također uspostaviti koordinacijsku jedinicu u Kijevu radi jačanja vojne izobrazbe i olakšavanja razmjene iskustava stečenih na bojištu.

Uoči sastanka Visoka predstavnica EU Kaja Kallas izjavila je da obavještajni podaci govore o ruskim pripremama za nove sabotaže i hibridne napade, usmjerene protiv demokracije. Cilj takvih djelovanja je, kaže Kallas, podijeliti društvo, zastrašiti Europljane i uvjeriti ih da prestanu pomagati Ukrajini. Međutim, nije navela gdje bi se napadi mogli  dogoditi, ali je to najavila kao jednu od tema na današnjem sastanku ministara obrane EU. “Predložit ćemo i protokol za izvanredne situacije, odnosno za sve što je ispod praga oružane agresije te kako zajednički djelovati s Europskom komisijom, državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje i kojim se alatima možemo koristiti na različitim razinama“, najavila je Kallas.

Skupina uhićenika iz Fairforda

Ovaj sastanak održan je nakon što je britanska policija u nedjelju, 27. rujna, objavila “veliki incident” u blizini vojne baze RAF Fairford. Policija Gloucestershirea izjavila je da je u nedjelju u 00:45 BST primila poziv o “tri sumnjiva vozila” koja su se kretala prema RAF Fairfordu, bazi koju koriste i američki bombarderi za svoje napade na Iranske i druge ciljeve na Bliskom istoku. Kasnije su policajci uhitili petoricu muškaraca u blizini Whelforda, sela koje se nalazi istočno od baze, pod sumnjom na počinjenje bombaškog napada na bazu britanskog Kraljevskog zrakoplovstva. Američki predsjednik Donald Trump je brže-bolje objavio da je riječ o zajedničkoj američko-britanskoj antiterorističkoj operaciji: “Namjeravali su nanijeti veliku štetu našoj bazi. Surađivali smo s Britancima i posao je odrađen nevjerojatno. Dugo smo ih držali na oku i uhvatili smo ih“, rekao je Trump.Međutim, britanska policija u kasnijim objavama nije potvrdila Trumpove navode, a BBC je objavio da operacija nije bila vođena obavještajnim podacima. Petorica uhićenih su britanski državljani stari 23-25 godina, svi rođeni u Londonu, te su do kraja ponedjeljka na opće iznenađenje pušteni uz policijsku jamčevinu “pod strogim uvjetima kretanja i kontakta s drugima” dok su i dalje pod istragom. Prema britanskim političarima, priča o petorici terorista puna je rupa i traže od policije da izađe s potpunim informacijama.