Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

Danas je u vojarni “132. brigade HV” u Našicama 18. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost Prednjih kopnenih snaga u Poljskoj. Kontingent čine 52 pripadnika, među kojima su i dvije pripadnice, te borbena vozila pješaštva M2A2 Bradley. Ovo je ujedno prvi put da se vod BVP Bradley upućuje u neku NATO-ovu aktivnost van granica Republike Hrvatske. Zapovjednik voda borbenih vozila pješaštva Bradley je poručnik Stjepan Pandžić koji je u ime pripadnika 18. HRVCON-a istaknuo:

“Vojni poziv nikad nije bio lagan, ali ga nosimo ponosno, svjesni smo odgovornosti koju imamo prema domovini, kolegama i obitelji koja nas čeka kod kuće. Upravo u toj odgovornosti leži snaga našeg poziva i dostojanstvo naše službe. (…) Odlazak u Republiku Poljsku nije samo vojna zadaća, već i potvrda naše profesionalnosti i predanosti. Naša zadaća je pokazati visoku razinu odgovornosti, znanja, vještina i obučenosti koje posjeduje hrvatski vojnik. S ponosom ćemo nositi hrvatsku zastavu i beretku Sokolova svjesni naših vrijednosti”,

rekao je poručnik Pandžić.

Pripadnicima 18. HRVCON-a prigodno se obratio i državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Galić te poručio:

“Ponosan sam što u međunarodnom okruženju pokazujemo vlastite sposobnosti i što prvi put upućujemo vod borbenih vozila pješaštva Bradley u NATO-ovu aktivnost.”

Do sada su Oružane snage RH u Poljskoj bile prisutne s višecijevnim lanserima raketa Vulkan i samohodnim panzerhaubicamaPzH 2000, koje su u nekoliko navrata upravo u Poljskoj provele zajedničku vježbu s BVP M2A2 Bradley iz sastava tamošnjim američkih snaga. Ovoga puta hrvatski BVP Bradley odlazi samostalno put obučnog centra Bemowo Piskie.

“Ovaj kontingent, kao i oprema i sposobnosti koje s njim upućujemo u Poljsku, još su jedna potvrda da Hrvatska vojska prati suvremene sigurnosne izazove i da smo spremni preuzeti odgovornost koju članstvo u NATO-u nosi”,

istaknuo je državni tajnik Galić.

Kao i do sada, hrvatski vojnici u Poljskoj bit će smješteni u vojarni Bemowo Piskie Training Area kao sastavni dio borbene skupine pod vodstvom Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država zajedno s pripadnicima oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Rumunjske. Ova borbena skupina ojačava 15. mehaniziranu brigadu Oružanih snaga Poljske, kao zemlju domaćina. Zadaće borbene skupine u Poljskoj odnose se na razvoj borbene spremnosti putem zajedničke obuke i vježbi te kontinuiranim poboljšavanjem obrambenog planiranja.

*Photo: MORH/J.Šeri

Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.

Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.

„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,

zaključila je Kaja Kallas.

Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara

Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.

U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.

Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,

najavila je povjerenica Kallas.

Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.

*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine

Gotovo tri tjedna otkako je na njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen dron s eksplozivom, u javnosti su se pojavili detalji tog incidenta. Prema istrazi, dronom je trebao biti napadnut ukrajinski teretni zrakoplov Antonov An-124 korišten za transport vojne opreme, koji je stigao iz Francuske te bio rastovaren nedavno prije incidenta. Međutim, napad nije uspio zbog toga što je očito bio neispravan detonator, javili su njemački mediji u utorak 25. kolovoza. Njemački kancelar Friedrich Merz je uoči početka sastanka vlade u utorak (25. kolovoza) rekao kako će oni koji stoje iza ove sabotaže „platiti za svoj čin” te je najavio da će vlada u jednom kasnijem trenutku iznijeti detalje. Službenici državne sigurnosti iz Saveznog ureda kriminalističke policije (Bundeskriminalamt – BKA), djelujući u ime saveznog glavnog tužitelja Jensa Rommela, sada istražuju kako je točno napad bio planiran i tko je odgovoran.

Dron napravio nered još početkom kolovoza

Naime, još 4. kolovoza bespilotna letjelica/dron uočena je tijekom noći blizu ukrajinskog zrakoplova u njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle, potvrdio je NATO, nakon što su ondje suspendirani letovi zbog sigurnosnog incidenta. Taj dron je bio opremljen eksplozivom te navodno improviziranim detonatorom i bio je vrlo blizu ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov. Nekoliko zrakoplova, uključujući jedan putnički, preusmjereno je nakon što je uočen neidentificirani leteći objekt i nakon što je u zračnoj luci nađen sumnjiv predmet. Reuters je tada objavio da se teretni zrakoplov njemačke logističke tvrtke DHL u zraku sudario s nepoznatim predmetom nedugo nakon polijetanja s lajpciške zračne luke. Sudar je doveo do trenutačnog izvanrednog slijetanja u Hannoveru, kazao je izvor upućen u incident za Reuters.

Smještena u istočnom dijelu zemlje, zračna luka Leipzig/Halle igra središnju ulogu u prijevozu vojne opreme, posebno njemačke vojske i saveznika NATO-a, a služi i kao baza za flotu ukrajinske teretne zrakoplovne tvrtke Antonov Airlines. Ta zračna luka također je dom europskog sortirnog centra DHL Expressa, podružnice njemačke poštanske službe Deutsche Post.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) rekao je tada da je incident s dronom u zračnoj luci u Leipzigu bio oblik hibridnog napada. „Moramo polaziti od toga da je riječ o vrlo ozbiljnom sigurnosnom incidentu“, rekao je Dobrindt na konferenciji za novinare u zračnoj luci u tom istočnonjemačkom gradu. Inače, razni dronovi već neko vrijeme rade probleme u njemačkom zračnom prostoru, posebice oko vojnih baza.

Treći dron nađen desetak dana nakon incidenta

Policija pretražuje šire područje aerodoma u Leipzigu (Foto: Hendrik Schmidt/dpa)

Prema informacijama NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga (SZ), istražitelji trenutačno polaze od toga da nije korišten samo jedan, već nekoliko dronova. Priopćili su tako da je prvi dron (navodno prilagođen za izbjegavanje tamošnjih sigurnosnih sustava i naoružan s oko 800 grama bilo eksploziva Semtex ili čistog PETN) pronađen na području zračne luke. Za navodnu drugu bespilotnu letjelicu se navodilo kako je možda bila opremljena kamerom za snimanje događanja, te da se malo kasnije na oko 400 m visine sudarila s avionom logističke kompanije DHL. U međuvremenu je ova verzija događanja dovedena u pitanje, te se za avion DHL-a ozbiljno u vidu drži i mogućnost sudara s pticom, budući su na mjestima oštećenja avona navodno bili pronađeni “organski tragovi”. Ipak, tu je i treći dron, za kojeg se desetak dana nije znalo, koji je u večernjim satima 14. kolovoza bio pronađen na polju u Kabelsketalu, području u okrugu Saalekreis u Saskoj-Anhaltu oko 6 km od zapadnog ruba zračne luke Leipzig, kako navode sigurnosni izvori. Glasnogovornik Saveznog tužiteljstva odbio je u ponedjeljak odgovoriti na pitanje o ovoj temi.

Prema informacijama iz sigurnosnih izvora, forenzički tehničari Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) stigli su na mjesto događaja 14. kolovoza, zajedno s dodatnim policijskim snagama. Sljedećeg dana istražitelji su navodno na mjestu događaja otkrili tvar koja je, prema početnim procjenama, mogla biti otprilike 50 grama visokoeksplozivnog vojnog eksploziva heksogena. Moguće je da su počinitelji namjeravali daleko veći napad nego što je do sada bilo javno poznato, ocjenjuje se.

Osim prvog drona, koji je pronađen na zračnoj luci prije ponoći u noći 4. kolovoza, vjeruje se da se drugi dron sudario s teretnim avionom DHL-a ubrzo nakon toga, otprilike u 00:03. Zbog zatvaranja zračne luke koje je odmah uslijedilo nakon otkrića prvog drona, avion je morao prekinuti slijetanje u Leipzigu. Avion se očito sudario s dronom brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat, blizu ograde zračne luke. Nekoliko sekundi prije sudara, piloti su navodno vidjeli objekt veličine otprilike 30 centimetara. Naknadna analiza radarske slike također je ukazala na prisutnost malog letećeg objekta. Avion DHL-a je nakon sudara brzo preusmjeren u Hannover, gdje su ga istražitelji pregledali na zračnoj luci i ispitali posadu. Na repu aviona otkrivena su oštećenja, što vjerojatno ukazuje na sudar. Iako se tada čulo kako je straga zaključila da nije bila riječ o udaru ptice, ta je verzija do 25. kolovoza navodno ipak dovedena u pitanje. Kako god da bilo, taj dron ili njegovi dijelovi nisu bili pronađeni, a čulo se da istražitelji vjeruju da je mogao biti usisan u motore nakon sudara i razbijen u sitne komadiće. Međutim, u Kursdorfu, sjeverno od zračne luke Leipzig, istražitelji su zato pronašli dio tehničke opreme koja je možda korištena za upravljanje dronom: antena i druga elektronika bili su pričvršćeni na drvo ljepljivom trakom. Nedaleko od tog mjesta otkriveni su i spaljena zemlja te metalni fragmenti. Istražitelji vjeruju da bi to moglo biti mjesto detonacije. Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak u 19:20, nekoliko sati prije otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci. Što je tamo eksplodiralo, je li bila riječ o nesreći, probi napada ili su to počinitelji možda namjeravali uništiti dokaze – ostaje predmet istrage.

Prema informacijama koje su dobili WDR, NDR i SZ, policija je otkrila komponente drona, točnije motor i rotor, tijekom još jedne pretrage područja. Iz izvora bliskih istrazi u početku se moglo čuti da tijekom te pretrage ništa nije pronađeno. Ostaje nejasno kako je napad planiran i tko bi mogao stajati iza njega. Sigurnosni izvori pretpostavljaju da su ruske obavještajne službe bile uključene u planiranje. Rusija je, očekivano odbacila svaku odgovornost, dok istražitelji trenutačno prate nekoliko tragova, uključujući neke temeljene na DNK tragovima pronađenim na mjestu događaja, izvijestili su njemački mediji.

Nažalost, ovdje se radi tek o jednoj od više odvojenih istraga pojedinačnih incidenata koje njemački izvori pripisuju ruskoj strani. Među ostalim tu treba spomenuti i 21. kolovoza objavljeno otkrivanje zalihe oružja za “kinetičke operacije” nedaleko Berlina iz listopada prošle godine – gdje se isto sumnjiči Rusku Federaciju, a u tijeku je i postupak izručenja potencijalno sumnjive osobe uhićene krajem jeseni u Rumunjskoj. Riječ je o 24-godišnjaku Vadimu S, podrijetlom iz Ukrajine, za kojeg se tvrdi da je krajem listopada 2025. stigao u Berlin iz Poljske, preuzeo oružje i pohranio sve u šumi kod jezera Müggelsee na jugoistoku Berlina, te svojim nalogodavcima dostavio slike i geolokacije maskiranog tereta prije odlaska iz Njemačke. Nakon toga, on je otputovao u Rumunjsku, gdje je sudjelovao u slanju zapaljivih paketa u međunarodnu dostavnu mrežu ukrajinske “Nove pošte”, te je radi toga bio i uhićen zajedno s još jednim suradnikom. Napomenimo kako je takvo slanje zapaljivih paketa zapravo slično u Njemačkoj i Švicarskoj uspješno spriječenim planovima iz ožujka 2025. godine – koje se spominjalo u kontekstu šire kampanje napada na ukrajinske logističke pravce na prostoru Europske unije.

Ministarstvo obrane Portugala objavilo je 20. srpnja 2026. da je s Italijom potpisalo sporazum o nabavi triju fregata nove generacije za portugalsku Ratnu mornaricu, s rokom isporuke 2029.-2030. godine. Brodove FREMM EVO izgradit će talijansko brodogradilište Fincantieri. Taj ugovor sada je predmet zahtjeva za parlamentarnim nadzorom poslova oko nove flote fregata vrijednu 3,9 milijardi eura, objavio je 12. kolovoza portugalski portal Resident. Svi radovi na održavanju triju novih portugalskih fregata talijanske proizvodnje obavljat će se u Portugalu, objavila je portugalska Vlada nastojeći odgovoriti na sve brojnija pitanja o obrambenom ugovoru vrijednom gotovo 4 milijardi eura. Portugalska Ratna mornarica, kao i neke druge u NATO savezu, trenutno je u procesu modernizacije i obnove flote, a ovaj posao jedan je od najvrijednijih i najskupljih poslova u modernom Portugalu. Ministarstvo obrane kao benefit za Portugal navodi da će brodogradilište Alfeite biti revitalizirano te ističe da će taj proces uključivati ​​„razine revizije bez presedana”, dok će se prema navodima portugalskog Ministarstva obrane potpora tijekom životnog ciklusa fregata FREMM EVO, uključujući njihove sustave i naoružanje, odvijati u Portugalu u razdoblju od najmanje 30 godina.

Korist za Portugal zbog prijenosa tehnologije

Brodogradilište Alfeite ujedno i održava brodove portugalske Ratne mornarice (Photo: Arsenal de Alfeite)

Ti bi radovi mogli činiti više od 85 % ukupne vrijednosti održavanja plovila te će biti dio širih nastojanja za razvojem nacionalnih obrambenih sposobnosti i revitalizacijom brodogradilišta Alfeite, smještenog južno od Lisabona.

Samo radovi koji uključuju zaštićene tehnologije u vlasništvu trećih zemalja mogli bi zahtijevati međunarodna partnerstva – kao što je već slučaj s drugom opremom portugalske Ratne mornarice. Portugalske tvrtke također će sudjelovati u radnim paketima tijekom izgradnje brodova i pratećih plovila, priopćilo je Ministarstvo, iako će njihovo sudjelovanje morati biti usklađeno s vremenskim rokovima programa Europske unije za financiranje obrane SAFE.

Očekuje se da će Portugal imati koristi od prijenosa tehnologije i osposobljavanja u specijaliziranim područjima visoke vrijednosti. Pojedinosti o gospodarskim i financijskim učincima bit će objavljene naknadno, priopćila je Vlada, navodeći kao razlog osjetljivost dijela pregovora koji su još uvijek u tijeku.

Razni stavovi političkih stranaka

Stranka CHEGA optužuje premijera Montenegra da umjesto transparentnosti bira progon onih koji postavljaju pitanja

Do ovog pojašnjenja došlo je nakon upita stranaka CHEGA i Socijalističke stranke u vezi s jednom od najvećih vojnih nabava u Portugalu u posljednjih nekoliko desetljeća. Stranka CHEGA zatražila je informacije o tome što je sve uključeno u cijenu od 3,9 milijardi eura te zašto se čini da je procijenjeni trošak porastao u odnosu na iznos od približno 3 milijarde eura koliko se uz tu nabavu vezalo u prosincu 2025. Također traže pojedinosti o kriterijima korištenim pri odabiru talijanske ponude.

Socijalisti su se usredotočili na obećanu gospodarsku korist za Portugal, uključujući i pitanje koje će to portugalske tvrtke sudjelovati, koje će se tehnologije prenositi, te kakva je točno uloga predviđena za brodogradilište Alfeite. Ministarstvo je navelo da su sporazum i povezani dokumenti „dostupni i bit će stavljeni na raspolaganje” parlamentu te institucijama nadležnim za odobravanje, nadzor i reviziju programa SAFE. Opisali su mehanizme nadzora kao „najveću strukturu za praćenje, kontrolu i reviziju ikad uspostavljenu u demokratskoj povijesti Portugala”. Uz postojeće ovlasti tijela kao što su Revizorski sud i Državno odvjetništvo, na program SAFE i druga ulaganja u obranu primjenjivat će se još tri razine revizije.

Ministar obrane Nuno Melo i dalje je na raspolaganju za istup pred parlamentom kad god se to zatraži, iako će informacije koje se mogu otkriti ovisiti o fazi u kojoj se postupak za program SAFE trenutačno nalazi. Vlada je također navela da će fregate u više od 95 % svoje konfiguracije biti identične onima kojima se koristi talijanska Ratna mornarica, što će Portugalu i Italiji omogućiti zajedničku nabavu rezervnih dijelova i smanjenje dugoročnih troškova. Očekuje se da će pet portugalskih helikoptera Lynx Mk95 djelovati s tih plovila sve do 2035. godine.

Optužbe za pogodovanje Talijanima

Fincantieri gradi fregate FREMM EVO i za talijansku Ratnu mornaricu (Photo: Fincantieri)

Odgovori stižu usred žestokog spora oko tvrdnji da je portugalska tvrtka NTG godinama zastupala talijansko državno brodogradilište Fincantieri, ali je navodno isključena neposredno prije sklapanja sporazuma, čime je izgubila oko 90 milijuna eura na ime provizije. Ministarstvo obrane izjavilo je da nema saznanja o bilo kakvom odnosu između NTG-a i Fincantierija te tvrdi da nijedna portugalska tvrtka ili posrednik nije sudjelovao u postupku nabave, koji je proveden izravno između portugalske i talijanske države. Melo je najavio pravni postupak protiv internetskog portala 24 Horas, koji je objavio te navode, kao i protiv čelnika stranke CHEGA Andréa Venture te zastupnika te stranke Pedra Frazãa, optuživši ih za širenje neistina i narušavanje ugleda Ministarstva i uključenih osoba. Premijer Luís Montenegro najavio je planiranu kupnju triju fregata još u srpnju, nakon razgovora u Rimu s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni.

 „Škola“ i za Hrvatsku

Budući da i Hrvatsku očekuje obnova i modernizacija Hrvatske ratne mornarice, portugalski je primjer dobra „škola“. Nakon sage s obalnim ophodnim brodovima između MORH-a i brodogradilišta „Brodosplit“ , očekuje se i konačna odluka o nabava korveta za HRM. Kako je riječ o vrlo skupim plovilima, po nekima možda i nepotrebima, treba očekivati i u Hrvatskoj brojne političke i stručne rasprave polemike i kritike samog odabira..

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

Oko 1.600 mladih Danaca u ponedjeljak, 3. kolovoza, ušlo je u vojarne danskih Oružanih snaga kako bi odslužili obvezni vojni rok pod novim uvjetima. Naime, novi model uključuje produženu vojnu službu od jedanaest mjeseci i, po prvi put, uključuje i muškarce i žene pod jednakim uvjetima. Prvih 1.600 ročnika su dragovoljci, a raspoređeni su na 14 lokacija za obuku unutar Kopnene vojske, Mornarice i Zrakoplovstva, što čini bitnu razliku u odnosu na hrvatsko temeljno vojno osposobljavanje koje je orijentirano isključivo prema Kopnenoj vojsci. „Zajednička je dužnost nadzirati Kraljevinu i doprinositi našoj kolektivnoj sigurnosti. Kroz regrutaciju mladima se pruža prilika da preuzmu odgovornost i daju doprinos koji jača ne samo dansku obranu već i naše društvo u cjelini“, istaknuo je načelnik Glavnog stožera danskih Oružanih snaga general Michael Hyldgaard, dodavši kako sada mladi dobivaju priliku obavljati naprednije zadaće nego su to imali ranije. Ranije je, naime, vojni rok trajao 4 mjeseca, da bi od proljeća ove godine bio produžen na 11 mjeseci, uz određene iznimke. Iznimke obuhvaćaju služenje obveze u Kraljevskoj gardi (Den Kongelige Livgarde), Husarskoj pukovniji (Gardehusarregementet), kibernetičkim snagama i službu na kraljevskoj jahti Dannebrog – u ova četiri slučaja vojna obveza traje punih godinu dana, odnosno 12 mjeseci.

Nakon osnovne obuke u trajanju od tri do pet mjeseci, ročnici će se moći okušati u operativnim ulogama u velikim dijelovima sustava danske obrane. To može uključivati ​​stražarsku dužnost i zadatke pripravnosti, patrolnu službu u Zapovjedništvu za specijalne operacije (Specialoperationskommandoen), operatere dronova u Kopnenoj vojsci, rad s borbenim informacijama u Mornarici i pomoćne radariste u Zrakoplovstvu. Također, po prvi puta ročnici će moći služiti u novouvedenom vodu operatera dronova u Zapovjedništvu za specijalne operacije. „Produljenje vojne obveze omogućuje korištenje ročnika u novim ulogama unutar naših operativnih sposobnosti, čime se pomaže bržem povećanju operativnih sposobnosti. Istodobno, profesionalni vojnici mogu biti oslobođeni za zadatke koji zahtijevaju viši stupanj specijalizacije“, rekao je Kenneth Strøm, voditelj programa regrutacije.

Po prvi puta u vojarne su ušli i mladići i djevojke, za koje je vojni rok također postao obavezan, za razliku od ranije kada su se mogle prijaviti dobrovoljno, što je činilo oko 20% svih ročnika. Puna ravnopravnost spolova primijenjena na vojnu službu udvostručila je broj pozvanih ročnika – s oko 35.000 na čak 70.000 godišnje. U prvoj generaciji ročnika po novim pravilima je i danska princeza Isabella koja je također u ponedjeljak službeno započela svoju 11-mjesečnu vojnu službu u danskoj Husarskoj pukovniji. Princeza Isabella je odbila plaću i dnevnice koje se obično isplaćuju tijekom vojne službe (oko 90.000 danskih kruna, bez poreza), uz napomenu da će obuku završiti pod istim uvjetima i očekivanjima kao i njezini kolege ročnici i ročnice.

Također, po prvi puta će dio ročnika odslužiti svoju vojnu obvezu i na Grenlandu – do kraja kolovoza očekuje se upućivanje prvih 100 ročnika na ovaj hladni otok kako bi na mjesec dana preuzeli dio operativnih zadaća od tamošnjih profesionalnih jedinica.

*Photo: Forsvaret.dk, Royal World News/FB

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X