Britanski ministar obrane John Healey neočekivano je u četvrtak, 11. lipnja, dao ostavku, rekavši da vlada nije spremna uložiti dovoljno novca u vojsku u vrijeme “rastućih prijetnji”. Novi je to udarac britanskom premijeru Starmeru i politički već uzdrmanoj Vladi, dok se istodobno Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice NATO-a suočavaju s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Healey je u pismu premijeru Starmeru rekao da vladin Plan ulaganja u obranu “nije dovoljno dobar za ono što je potrebno u ovom opasnom vremenu“. Objava Plana odgođena je usred izvješća o neslaganju između Ministarstva obrane i Ministarstva financija. Starmer se obvezao povećati britansku obrambenu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. i 3% do 2034. No mnogi u vojsci kažu da to nije dovoljno brzo. “Niste bili u mogućnosti, a Ministarstvo financija nije bilo voljno, osigurati resurse koji su naciji potrebni za obranu zemlje u ovom vremenu rastućih prijetnji“, napisao je Healey u svojoj ostavci, navodeći da će, prema planu potrošnje koji je predložilo Ministarstvo financija, obrambena potrošnja porasti na samo 2,68% u 2030. nakon što će sljedeće godine dosegnuti 2,6%. Healey je rekao da to nije dovoljno s obzirom na rastuće zahtjeve obrane i britanskih vojnih obveza, navodeći rat u Iranu, rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje Moskve. “Sada mi ne preostaje ništa drugo nego podnijeti ostavku“, ocijenio je dojučerašnji ministar obrane.

Inače, Healeyjeva ostavka na mjesto ministra obrane dolazi na dan koji su mnogi u Westminsteru očekivali objavu dugo očekivanog vladinog Plana ulaganja u obranu. Postalo je sasvim jasno da Plan još dugo neće ugledati svjetlo dana zbog sporova unutar vlade o tome kako ga financirati.

Healey – cijenjen kao ministar

Healey je na društvenim mrežama objavio pismo svoje ostavke

John Healey je bio ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva od izbora vlade Laburističke stranke u srpnju 2024. i smatralo ga se sposobnim i ozbiljnim ministrom. Odigrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške Ukrajini i okupljanju multinacionalne koalicije kako bi se jamčila sigurnost u slučaju prekida vatre. Healey je također pomogao u kreiranju pomorskih sigurnosnih snaga koje bi pomogle u održavanju Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu ako se završi rat s Iranom. Ostavka ministra obrane posebno je jak udarac za Starmera, budući je Healey bio jedan od najlojalnijih članova Vlade. Osim toga, Heaely je trpio dodatna pritisak – u posljednjih mjesec dana, britanske Oružane snage nesretnim su slučajem izgubile čak četiri vojnika, što sigurno nije bilo lako za ministra obrane.

Kao što smo gore naveli, UK i druge zemlje članice NATO-a suočavaju se s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost vojnog saveza i žali se da Sjedinjene Države pružaju sigurnost europskim zemljama koje ne čine ono što mu odgovara. Britanska vojska također nastoji preokrenuti godine pada suočene sa sve agresivnijom Rusijom, koja sve više testira obranu europskih nacija svojim otvorenim, ali i tajnim aktivnostima.

Rutte : Povećanje izdataka za obranu nije lako

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg je Associated Press obavijestio o Healeyjevoj ostavci tijekom konferencije za novinare u Bruxellesu, rekao je da je Healey netko koga “jako poštujem”:

“Ono što vidimo diljem Saveza jest da zemlje povećavaju svoja obrambena ulaganja, a to naravno nije lako, jer na kraju uvijek postoji kompromis s drugim troškovima, koji su također važni”,

rekao je Rutte. Healeyjeva ostavka vjerojatno će dodatno potaknuti razgovore o tome da su Starmerovi dani kao premijera odbrojani. Već pogođen nizom pogrešnih koraka otkako su se laburisti vratili na vlast prije manje od dvije godine, Starmer se suočio s pozivima unutar redova svoje stranke da odstupi. Čini se da nije uspio premostiti jaz između Healeyjevog Ministarstva obrane i šefice financija Rachel Reeves oko obrambenih troškova.

Samo koji sat nakon Healeya, ostavku je podnio i mninistar za oružane snage Al Carns, poručivši Starmeru da Vladin plan ulaganja u obranu “nije ni dovoljno transformativan ni financiran u dovoljnoj mjeri“. Ostavku je podnijela i laburistička zastupnica Pamela Nash i to na mjesto Healeyjeve parlamentarne asistentice u Ministarstvu obrane. U svom pismu premijeru, Nash je rekla da su “kašnjenja i poteškoće u osiguravanju potrebnih sredstava za napredak plana ulaganja u obranu najnoviji problem koji šteti povjerenju javnosti u nas“.

Starmer je reagirao brzinski, imenujući Dana Jarvisa, ministra za sigurnost i bivšeg časnika britanske Kopnene vojske, za novog ministra obrane. Najavljujući Jarvisa kao svog novog ministra obrane, Sir Keir je rekao da će on “dati našim Oružanim snagama sposobnosti koje su im potrebne za obranu Britanije i održavanje sigurnosti naše nacije“.

Dok se iz krugova administracije Donalda Trumpa najavljuje postupno povlačenje američkih snaga iz Europe, europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je u utorak 9. lipnja da Europa može popuniti nastalu prazninu samo suradnjom i “velikim ulaganjima”. “Povlačenje ključne vojne imovine SAD-a iz Europe koštat će 500 milijardi eura“, rekao je  povjerenik Kubilius, upozoravajući da Europa mora surađivati ​​i početi proizvoditi “velike proizvode” potrebne za obranu – ili će snositi posljedice.

Više novca za gradnju strateških resursa

„Trenutno se Europska unija suočava s velikim izazovima u obrambenoj industriji“, rekao je Kubilius na predavanju o europskoj sigurnosnoj arhitekturi u think-tanku Martens Centre u Bruxellesu.

„Njemački stručnjaci nedavno su izračunali da će Europljane koštati oko 500 milijardi eura da izgrade te strateške resurse i zamijene američke strateške resurse koji se sada nalaze na europskom kontinentu. Sada nam je potrebna velika promjena naših politika i praksi u obrani“,

ocijenio je Kubilius.

Kako navodi Euronews, povjerenik za obranu utemeljio je svoj argument radom njemačkog Instituta Kiel za svjetsku ekonomiju koji procjenjuje da će se 500 milijardi eura morati potrošiti u sljedećem desetljeću u 10 ključnih područja.

„Značajan napredak prema suverenitetu može se postići u roku od 3 do 5 godina, a visok stupanj autonomije može se postići u većini područja u roku od 5 do 10 godina – pod uvjetom da se to provodi kao politički prioritet kroz usklađeni europski napor“,

tvrdi se u dokumentu. Kubilius je više puta izjavio da bi EU, kako bi se obranila od strane agresije, trebala brže proizvesti više takvih sposobnosti. Bit će potrebna „velika količina novca“, rekao je u utorak.

Procjena broja američkih snaga u Europi (Izvor: Council on Foreign Relations)

Razne europske sigurnosne agencije upozorile su da bi Rusija mogla biti spremna napasti saveznika NATO-a ili državu članicu EU do 2030. Prijetnju je pogoršao američki predsjednik Donald Trump koji je svoj drugi mandat iskoristio kako bi se dodatno povukao iz obrane Europe. Štoviše, nedavno je najavio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, što je dio veće kampanje povlačenja trupa koja se očekuje tijekom 6-12 mjeseci. Oko 80.000 američkih vojnika stacionirano je diljem Europe pod pokroviteljstvom NATO-a, o čemu smo često pisali na našem portalu.

Napetost između SAD-a i EU-a

Napetosti između SAD-a i ostalih saveznika NATO-a – od kojih su 23 također države članice EU – rasplamsale su se posljednjih tjedana zbog suzdržanosti Europe da podrži Washington u njegovoj vojnoj kampanji protiv Irana. Krajem travnja, njemački kancelar Friederich Merz rekao je da iransko vodstvo “ponižava” pregovarače Bijele kuće, nakon čega je uslijedila objava smanjenja broja američkih trupa u Njemačkoj.

Američki veleposlanik u EU Andrew Puzder nedavno je za Euronews izjavio da je Trump „još uvijek razočaran“ Europom zbog njezina stava o ratu. Sam Trump otišao je dalje i na društvenim mrežama opisao svoje saveznike u NATO-u kao „kukavice“, obećavajući da će se „sjetiti“ kako su odbili zahtjev američke vojske za pomoć na Bliskom istoku. Povjerenju sigurno ne pridonosi i kašnjenje u isporukama američkog visokotehnološkog oružja i streljiva europskim kupcima, o čemu smo također pisali na stranicama portala Obris.org

Može li EU podržati velike projekte?

Unatoč političkoj volji Bruxellesa da se poveća obrambena proizvodnja bloka, ključna pitanja ostaju kako Europa može podržati potrebne ogromne projekte.

Kubiliusovi komentari dolaze dan nakon što su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili da je vodeći europski obrambeni projekt, francusko-njemački program Future Combat Air System (FCAS), napušten. Program je pokrenut 2017. kako bi zamijenio zrakoplove Rafale i Eurofighter. Na pitanje Euronewsa je li paneuropska obrambena suradnja ostvariva i je li neuspjeh FCAS-a loš znak za buduće projekte, glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da izvršna vlast EU neće komentirati konkretne projekte.

SAFE .- ključni projekt EU obrane

Ali Unijine inovativne mogućnosti financiranja, posebno program financiranja nazvan Sigurnosna akcije za Europu (SAFE), pomogle bi, rekao je Regnier, dodavši: „Ovo je glavni prioritet koji je odredio povjerenik Kubilius, kao i sama predsjednica (Europske komisije) Ursula von der Leyen“. Europska komisija je u sklopu programa namijenila otprilike 150 milijardi eura za kredite, s ciljem osiguranja da nacionalne vlade dovoljno troše na svoju obranu. Cilj je osigurati da će Europa biti spremna ako se SAD nastavi povlačiti, a Rusija pokuca na vrata do 2030. godine. „Zajednička nabava je prilično živa i, ponavljam, uspjeh programa SAFE govori sam za sebe“, rekao je Regnier.

Poljska je najveći dobitnik sredstava iz programa SAFE

Komisija je odobrila osamnaest zahtjeva, a pet ugovora o zajmu je finalizirano. Što se nas tiče,  Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca potpisala sporazum o zajmu u sklopu programa SAFE, Sigurnosne mjere za Europu, vrijedan čak milijardu i sedamsto milijuna eura, za jačanje svoje obrane. Taj će novac, među ostalim, biti iskorišten za nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U Banskim dvorima tom prigodom sastali su se premijer Andrej Plenković i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius, dok su ministri Ivan Anušić i Tomislav Ćorić s povjerenikom potpisali Sporazum o zajmu u sklopu Instrumenta SAFE.

Hrvatski i slovački ministar obrane, Ivan Anušić i Robert Kaliňák potpisali su danas u Zagrebu Pismo namjere o jačanju bilateralne obrambene suradnje kojim će se ojačati potpora obrambenoj industriji obiju zemalja i suradnja na području modernizacije oružanih snaga. Ovim Pismom namjere slovačko Ministarstvo obrane može kroz zajedničku nabavu s Ministarstvom obrane RH nabavljati borbeno-zaštitne kacige od hrvatske tvrtke Šestan-Busch. MORH će, naime, u interesu jačanja hrvatske obrambene industrije omogućiti da Slovačka, kao i druge zainteresirane europske zemlje, radi zajedničke nabave pristupi okvirnom sporazumu koji Ministarstvo obrane Republike Hrvatske ima s tvrtkom Šestan-Busch o nabavi borbeno-zaštitnih kaciga.

Ministar Anušić zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Robertu Kaliňáku na dolasku  te je istaknuo:

„Potpisali smo Pismo namjere o jačanju bilateralne suradnje između naših dviju zemalja, naših dvaju ministarstva. U današnje vrijeme nesigurnosti i geopolitičkih izazova moramo s prijateljskim zemljama surađivati i jačati bilateralne odnose, posebno na polju obrane i sigurnosti, a Slovačka jest prijateljska zemlja.“

Kaliňáku je ovo bio prvi radni posjet Zagrebu što je, naglašava, početak nove ere suradnje između dvaju ministarstava. Osim što slovački vojnici nose odore bazirane na tkaninama hrvatskih kompanija Čateks i Galeb, a uskoro bi mogle nositi i Šestan-Buscheve kacige, službena Bratislava zauzvrat nudi glavne adute svoje, slovačke obrambene industrije. Kako je objavilo slovačko Ministarstvo obrane nakon Kaliňákovog sastanka s Anušićem, “Hrvatska je zainteresirana za pridruživanje okvirnim ugovorima iz europskog instrumenta SAFE za kupnju streljiva i drugih proizvoda naše obrambene industrije“. 

Anušić i Kaliňák pred hrvatskim su novinarima istaknuli tek da suradnja slovačke i hrvatske obrambene industrije već postoji te će se dodatno unaprijediti: 

„Ovim Pismom namjere zasigurno ćemo proširiti našu suradnju i na drugim poljima, o čemu ćemo svakako izvijestiti kako hrvatsku tako i slovačku javnost“,

poručio je ministar Anušić.

*Photo: MORH/J.Šeri

Prijetnja zračnom prostoru koja je u ponedjeljak 8. lipnja, ujutro proglašena u Latviji završila je oko 10:30 sati, izjavile su za latvijske medije Nacionalne oružane snage (NBS). Dron koji je ušao u latvijski zračni prostor oborili su NATO-ovi zrakoplovi, točnije francuski Rafalei . Od travnja, četiri francuska borbena zrakoplova Rafale nalaze se u zračnoj bazi Šiauliai u Litvi u sklopu NATO-ove misije Baltičkog zračnog nadzora. Dron je opisan kao “strana bespilotna letjelica koja je uletjela u Latviju kao rezultat ruskog elektromagnetskog ratovanja”. Ovaj incident malo je prošao „ispod radara“, a naročito nakon razmjene vatre između Irana i Izraela te krhkog primirja u Perzijskom zaljevu.

Govoreći na konferenciji za novinare, latvijski ministar obrane Raivis Melnis pohvalio je ulogu Oružanih snaga i NATO partnera u brzom informiranju javnosti o prijetnji i suočavanju s njom. Potraga za fragmentima drona kako bi se on i njegove sposobnosti detaljnije identificirale je u tijeku. Na pitanje koliko je koštalo podizanje NATO-ovih zrakoplova i obaranje drona, Melnis je odgovorio: “Ne bismo trebali brojati novac o tome koliko košta svaki hitac kada govorimo o našoj sigurnosti”, dodavši da trenutno nema naznaka o ozljedama ili šteti uzrokovanoj incidentom. Drugo upozorenje o dronu ostalo je na snazi ​​čak i dok se održavala konferencija za novinare. Nacionalne oružane snage izdale su oko 9:20 upozorenje koje pokriva općine Ludza, Balvi i Alūksne u vezi s potencijalnom prijetnjom zračnom prostoru.

Rezultat ruskog elektroničkog ratovanja

Brigadni general Kaspars Zdanovskis, zamjenik zapovjednika Latvijskih nacionalnih oružanih snaga, održao je zajedničku konferenciju za novinare s ministrom obrane Raivisom Melnisom o jutrošnjem upadu drona. Senzori su pokazali da je upad uzrokovan ruskim elektroničkim ratovanjem, rekao je Zdanovskis, ali nije potvrdio je li riječ o ruskom ili ukrajinskom dronu kojeg su oborili francuski NATO borbeni zrakoplovi malo iza 10 sati po lokalnom vremenu. Ministar obrane Latvije je rekao da dron nije uzrokovao žrtve ili štetu te dodao da NATO zrakoplovi još uvijek patroliraju graničnim zračnim prostorom.

Ukrajina je optužila Rusiju da stoji iza nekoliko drugih incidenata ulaska dronova u zračni prostor njezinih saveznika zbog elektroničkog ometanja. Nakon današnjeg upada dronovau Latviju, sastao se državni vrh, uključujući i predsjednika Latvije, kako bi analizirao još jednu sigurnosnu prijetnju i donio zaključke o jačanju obrambenih kapaciteta.

Samo nastavak udara

Podsjetimo, latvijska premijerka Evika Silina dala je ostavku prošlog mjeseca nakon političke krize koju su izazvala dva zalutala ukrajinska drona, kao i ministar obrane, o čemu smo u svibnju pisali na portalu Obris.org. Tadašnji  ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je ostavku u nedjelju navečer, 10. svibnja, nakon što su dva drona pala na latvijski teritorij u četvrtak te pogodila naftne instalacije. Riječ je bila o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“.

Ukrajinski napad na Sankt Peterburg

I na portalu Obris. org više puta smo pisali da su baltičke zemlje na meti ruskih hibridnih napada, kao i da su brojni dronovi viđeni na tom području, a neki su i pali na području baltičkih država i Poljske. Ovaj posljednji incident dogodio se nakon što su ukrajinski dronovi tijekom prošlotjednog Ekonomskog foruma na kojem je sudjelovao i ruski predsjednik Vladimir Putin napali Sankt Peterburg. Ruski mediji navode kako su snage protuzračne obrane tada oborile 86 ukrajinskih dronova u regiji oko Sankt Peterburga, grada domaćina velikog investicijskog foruma i Putinovog rodnog grada. “Osamdeset šest dronova srušeno je iznad Lenjingradske regije. Borbene operacije se nastavljaju“, napisao je guverner Aleksandar Drozdenko na Telegramu. Agencije su objavile kako je Ukrajina pogodila terminal za izvoz nafte u Sankt Peterburgu nekoliko sati prije početka godišnjeg ekonomskog foruma predsjednika Vladimira Putina u pokušaju da nanese štetu njegovu ugledu i pokaže koliko su ranjivi veliki ruski gradovi.

Poljska je u samo jednom danu potpisala rekordnih 29 obrambenih ugovora vrijednih 18,4 milijarde eura, što je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz opisao kao “apsolutni svjetski rekord”. Varšava tako jača svoje vojno opremanje zahvaljujući sredstvima iz EU mehanizma SAFE. Sporazumi, potpisani u subotu 30. svibnja, s brojnim domaćim proizvođačima, pokrivaju širok raspon sustava naoružanja, uključujući 146 pješačkih borbenih vozila Borsuk, 96 samohodnih haubica Krab kalibra 155 mm, 64 samohodna minobacača Rak kalibra 120 mm na podvozju oklopnog transportera Rosomak i pomoćna vozila za samohodne haubice K9PL. Također, oni uključuju vozila za streljivo, zapovjedna vozila i komunikacijska vozila za raketni topnički sustav Homar-K. Poljska je osigurala najveću alokaciju među zemljama EU-a, dobivši pristup 43,7 milijardi eura. Naime, riječ je u zemlji koja slovi među NATO članicama kako jedna s najjačim oružanim snagama, a koje su u procesu intenzivne modernizacije. Na stranicama ovog portala pisali smo nedavno da poljski zračni prostor štite i novi borbeni zrakoplovi F 35. Zemlja je službeno potpisala sporazum o zajmu iz programa SAFE 8. svibnja i primila prvu tranšu od 6,6 milijardi eura u petak, 29. svibnja. Premijer Donald Tusk rekao je ranije ovog mjeseca da Poljska namjerava do kraja svibnja finalizirati oko 40 ugovora vrijednih oko 100 milijardi zlota (oko 23,6-27 milijardi eura). Poljska, smještena na istočnom krilu NATO-a, prolazi kroz jednu od najbržih vojnih modernizacija u Europi otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.

Najveća poljska izdvajanja za vojsku ikad

Ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, koji je prisustvovao potpisivanju, rekao je da je subota bila „apsolutno najvažniji dan u izgradnji sposobnosti Poljskih oružanih snaga i neovisnosti poljske obrambene industrije“.

„Nikada prije u povijesti modernizacije poljskih oružanih snaga nismo potpisali 29 ugovora za 78 milijardi zlota [18,4 milijarde eura] u jednom danu. Ovo je apsolutni svjetski rekord. Ovo je dan koji mijenja stvarnost“,

dodao je ministar Kosiniak-Kamysz. Ugovori su potpisani s nekoliko poljskih proizvođača, uključujući Huta Stalowa Wola, podružnicu državne Poljske grupe za naoružanje (PGZ), koja će dobiti najveći dio paketa. Rosomak S.A., proizvođač obrambene opreme sa sjedištem u Siemianowicama Śląskie na jugu Poljske, potpisao je odvojene ugovore za 48 vozila, uključujući 30 vozila za medicinsku evakuaciju i 18 zapovjednih vozila. Vrijednost ugovora za vozila za medicinsku evakuaciju prelazi 500 milijuna PLN neto, a vozila će biti isporučena do 2028. godine. Vrijednost ugovora za zapovjedna vozila iznosi približno 400 milijuna zlota neto, s provedbom između 2026. i 2029. godine. Konzorcij PGZ-AMUNICJA potpisao je ugovor vrijedan 13,5 milijardi PLN neto za isporuku nekoliko stotina tisuća komada topničkog streljiva kalibra 155 mm.

No čini se da se Poljska u posljednji trenutak okrenula potpori domaćim kompanijama umjesto nabave oružja iz EU, prvenstveno Njemačke. Naime, u ponedjeljak, 1. lipnja ove godine, potpredsjednik vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, zajedno sa zapovjedništvom Poljskih oružanih snaga, sažeo je provedbu programa EU SAFE:

“Upravo smo završili brifing sa zapovjedništvom poljske vojske o operaciji SAFE, programu SAFE i sažetku njezine prve faze i prijelaza u drugu fazu, na sljedeće zadatke. (…) Program SAFE je poljsko oružje za poljsku vojsku, i to je danas jasno rečeno. Njemačka priča, koja se ponavlja već mnogo tjedana – da će se ta oprema kupiti u Njemačkoj, od njemačkih tvrtki – jednostavno se raspala u posljednja tri dana. To više nije održivo. (…) Očekujem da će oni koji to ponavljaju već mjesecima sada ponoviti nazive poljske opreme kupljene u okviru programa SAFE. Podsjetit ću vas na ta imena kako biste ih pamtili. Ovo je program Rak, ovo je program Baobab, ovo je Krab, ovo je Rosomac, ovo su mine iz programa Jarzębina i Tulipan. Ovo su prsluci i kacige iz programa Tytan. Ovo su Warani, koji će poslužiti za poboljšanje i pojednostavljenje zapovijedanja. Sve su to aktivnosti vezane uz Istočni štit i SAN sustav – sustav protuzračne obrane i obrane od dronova, najvažnija razina danas. To su aktivnosti povezane sa svakim od programa koji utječu na sve grane oružanih snaga.”

Poljski SAFE je program modernizacije i proširenja poljskih oružanih snaga, usvojen rezolucijom Vijeća ministara, i predstavlja najveće ulaganje u sigurnost i vojsku u povijesti zemlje, naglasio je ministar obrane osvrčući se i na kritike ovog opremanja:

“Ne postoji grana oružanih snaga koja je izostavljena iz programa SAFE, i nema grane Oružanih snaga koja nije ojačana novom opremom i vještinama. Zapovjednik odgovoran za obuku istaknuo je da će se ova oprema distribuirati jedinicama u našoj rastućoj vojsci – oprema toliko potrebna za obuku i pripremu vojnika. Ova oprema namijenjena je i za borbenu upotrebu, ali i za logističku i obučnu potporu, što je od najveće važnosti pri izgradnji sposobnosti odvraćanja. Ono što je rekao general Kukuła: naoružavamo se da bismo bili toliko jaki da nas nitko nikada neće htjeti napasti. Izgradnja ovog vojnog potencijala je ulaganje u buduće generacije. I svi oni koji sada izgovaraju te gluposti da će naša djeca i unuci snositi posljedice naših današnjih postupaka, da zadužujemo zemlju i da će netko morati platiti te obveze – to radimo kako naša djeca i unuci ne bi morali plaćati svojom krvlju za sigurnost Poljske. Jer ako danas uložimo u tu sigurnost, naša djeca, unuci i buduće generacije jednostavno će biti sigurni, jer nitko neće napasti Poljsku.”

Prioritet programa je podrška poljskoj industriji oružja – ukupno 11.981 partnera diljem zemlje uključeno je u provedbu programa, što se prevodi u tisuće radnih mjesta u obrambenom sektoru i srodnim industrijama. 

„Oružje u okviru SAFE-a, kojim ćemo opremiti vojne jedinice, prvenstveno će dovesti do dramatičnog povećanja borbenih sposobnosti Kopnenih snaga, Poljske mornarice, Zrakoplovstva, Specijalnih snaga i kibernetičkih snaga. Iz perspektive pojedinih vojnih grana, povećat će vatrenu moć i sposobnost angažmana protiv neprijatelja, ojačati oklopne i mehanizirane snage, a također će poboljšati integraciju bespilotnih sustava na svim razinama, razvoj višeslojne vojne zaštite, a također će dovesti do povećane logističke otpornosti i vojne mobilnosti. Također jača provedbu programa Istočni štit, gdje će se provesti niz ulaganja i kupnji kako bi se mogli kombinirati s opremom i provedbom zadaća na granici“,

rekao je general-pukovnik Sławomir Owczarczyk, prvi zamjenik glavnog zapovjednika Oružanih snaga Poljske.

„Kupnja u okviru programa SAFE predstavlja vrlo opipljivo poboljšanje operativnih sposobnosti Obrambenih snaga u cyber-prostoru u tri ključna područja: kibernetičkom, IT i kripto. Tijekom ove faze potpisano je dvanaest ugovora, koji nisu samo kupnja opreme. Oni grade koherentan ekosustav sposobnosti, od razmjene informacija i moderne kriptologije do umjetne inteligencije, mobilnih serverskih soba i 5G mreža. Prvo, jačamo sigurnost vojnih informacija i komunikacija. Kriptografska rješenja koja nabavljamo, uključujući postkvantne tehnologije, namijenjena su zaštiti oružanih snaga od trenutnih i budućih prijetnji. Drugo, povećavamo operativnu mobilnost. Mobilni laboratoriji za kibernetičku sigurnost, centri za upravljanje mobilnom kriptografijom i modularne kontejnerske serverske sobe omogućuju nam provođenje operacija ne samo na fiksnoj lokaciji, već i gdje god to operativna situacija zahtijeva. Treće, ulažemo u umjetnu inteligenciju i analizu podataka. To nam omogućuje izgradnju kapaciteta za brzo otkrivanje prijetnji, bolje razumijevanje operativne situacije i učinkovitiju podršku u donošenju odluka,”

sažeo je sklopljene sporazume general-bojnik Karol Molenda, zapovjednik Komponente Obrambenih snaga kibernetičkog prostora.

Poticanje obrane iz EU

Ugovori su sklopljeni u okviru programa obrambenih zajmova SAFE Europske unije, koji osigurava dugoročne zajmove s niskim kamatama kako bi se pomoglo državama članicama u kupnji vojne opreme proizvedene u Europi. Program je pokrenut prošle godine kako bi se potaknula europska obrambena proizvodnja usred zabrinutosti oko šireg sukoba s Rusijom, čija je potpuna invazija na Ukrajinu sada ušla u petu godinu.

Inače, Poljaci će, ove godine izdvojiti blizu 4.7% svog BDP-a za obranu, što je najveći postotak među članicama NATO-a i blizu „famoznom cilju od 5 posto“. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Poljska je znatno povećala izdvajanja za obranu. Potpisala je ugovore vrijedne oko 20 milijardi dolara s SAD-om za nabavu 250 tenkova M1A2 Abrams, 32 borbena aviona F-35, 96 helikoptera Apache, Javelin projektila i raketnih sustava. Također je sklopila ugovore s Južnom Korejom za kupnju tenkova K2 i lakih borbenih aviona FA-50.

*Photo: Ministarstvo nacionalne obrane Poljske

Nakon što je u ožujku ove godine španjolska tvrtka Navantia potpisala pismo namjere o suradnji s brodogradilištem Uljanik Brodogradnja i inženjerskom tvrtkom Nortes Blue, danas je ta suradnja podignuta na višu razinu. Predstavnici te tri tvrtke – Juvel Čokić (Nortes Blue), Samir Hadžić (Uljanik Brodogradnja 1856) i Alfonso Valea, direktor prodaje za Europu i Tursku (Navantia) – potpisali su u Veleposlanstvu Republike Španjolske u Zagrebu sporazum o strateškoj suradnji kao dio aktivnosti vezanih uz ponudu višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, španjolska Navantia Hrvatskoj nudi korvetu Avante 2200/ALFA 3000, kakvu upravo gradi za Saudijsku Arabiju.  Ovim Sporazumom uspostavlja se okvir buduće industrijske i tehnološke suradnje s hrvatskim partnerima, s ciljem razvoja konkurentnog i integriranog rješenja za specifične potrebe Hrvatske ratne mornarice.

„Fokus ovih sporazuma temelji se na aktivnom i značajnom sudjelovanju nacionalne industrije, kombinirajući mogućnosti projektiranja, inženjeringa i industrijske koordinacije Nortes Bluea s Uljanikovim građevinskim iskustvom i infrastrukturom, posebno u proizvodnji i opremanju brodova. Na taj način, Navantijin prijedlog ne samo da pruža vrhunsko pomorsko rješenje, već i opipljivo potiče lokalni industrijski razvoj, stvaranje kvalificiranih radnih mjesta i prijenos znanja“,

naglasila je Navantia u izjavi.

Sve tri strane su se kroz ovaj Sporazum obvezale na sudjelovanje u projektu koji nudi izgradnju i potpuno opremanje korveta za HRM, pri čemu bi se dio posla prepustio pulskom Uljaniku, dok bi Nortes Blue osigurala lokalnu inženjersku potporu i prilagodbu brodova specifičnim zahtjevima Jadranskog mora.

Samir Hadžić, Uljanik Brodogradnja

„Ovo potpisivanje je nastavak naših zajedničkih napora – nakon ‘Letter of Intenta’ ovo je nastavak te suradnje kako ne gradnji dvije korvete za hrvatsko Ministarstvo obrane, tako i širenje na druge projekte koje Navantia ima. Najbitniji je prijenos znanja – njihovog na nas i našeg na njih. Naša brodogradnja ima tradiciju, ima znanje, ima kvalitetu… Pošto Europa se okreće ka obrambenom sektoru i svemu tome htjeli bi, naravno, ući u taj segment i ovo potpisivanje je samo korak prema tome,“

rekao je Samir Hadžić iz Uljanika.  Alfonso Valea napominje da je platforma Avante 2200, kakvu Navantia nudi za HRM, već prošla provjeru u realnim borbenim uvjetima na Bliskom istoku, čime bi HRM dobila dokazano i pouzdano rješenje za dugoročnu premoć i sigurnost na Jadranu.

Kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, Navantia osim dva broda Avante 2200/ALFA 300 nudi i paket integrirane logističke potpore sa zamjenskim dijelovima, programe obuke za posade i osoblje za održavanje, simulatore, te potporu Španjolske ratne mornarice. “Nismo prvi koji nude bolje, jeftinije i ljepše brodove, ali možemo obećati da ćemo isporučiti dogovoreno“, naglasio je španjolski veleposlanik Jose Ramon García Hernández, dodavši kako se radi o kompaniji s dugom tradicijom:

 “Navantia Hrvatskoj može pomoći ne samo u izgradnji najboljih brodova koje može dobiti, već, uz ostalo, i u transferu znanja, odnosno najmodernije tehnologije. Brodovi su građeni po svim standardima NATO-a”.

Španjolski Expansion objavio je danas da je projekt vrijedan oko 1,6 milijardi eura.

Za razliku od ne tako davne kupovine borbenog aviona za HRZ, u ovom slučaju kupovine i izgradnje korveta za HRM minimalno tri ponuđača nude industrijsku suradnju i prijenos znanja i tehnologije. Na potezu je Ministarstvo obrane koje bi, prema najavama, trebalo donijeti konačnu odluku najkasnije do kraja ove godine.

Po mnogima jedna od najjačih vojski NATO saveza, Poljska, dodatno je osnažila svoje zračne snage kada su, 22. svibnja prva tri zrakoplova tipa F-35 Lightning II, kupljena za Poljsko ratno zrakoplovstvo, sletjela su u njihovu novu matičnu bazu kod mjesta Łask u središnjoj Poljskoj. Riječ je bila o dovršetku leta koji je započeo u pogonima poduzeća Lockheed Martin u Fort Worthu (savezna država Texas), da bi se preko Atlantika stalo na Azorima, u zrakoplovnoj bazi Lajes. No, treba napomenuti da to nisu ujedno i prvi poljski F-35, budući je početkom prosinca 2024. godine prvih 8 takvih poljskih zrakoplova bilo isporučeno za obuku pilota u američkoj bazi „Ebbing Air National Guard Base“, savezna država Arkansas.

Poljska je u sječnju 2020. kupila 32 zrakoplova F-35A zajedno s logističkim i obučnim paketom za oko 6,5 milijardi USD. Logistički paket uključuje zalihu rezervnih i potrošnih dijelova, IT sustav za upravljanje operacijama i opremu za zemaljsku podršku za zrakoplove. Sporazum će osigurati punu logističku podršku za zrakoplove i ostalu opremu do 2030. Paket obuke uključuje sveobuhvatnu obuku pilota i osoblja za održavanje, kao i sustav zemaljske obuke, uključujući Integrirani centar za obuku i osam simulatora leta.

Na prigodnoj svečanosti u poljskoj zračnoj bazi prisustvovali su, među ostalima, državni tajnik i načelnik ureda predsjednika Republike Poljske Paweł Szefernaker, zamjenici ministara Paweł Bejda i Cezary Tomczyk, kao i visoki zapovjedni dužnosnici Poljske vojske i predstavnici Ureda za nacionalnu sigurnost, objavljeno je na stranicama poljske Vlade.

Pooljski F-16 dočekao nove F-35A

„Ovo je značajan događaj koji će duboko promijeniti operativne sposobnosti cijele Poljske vojske. Godinama su stručnjaci, vojnici i cijela administracija radili kako bi ovaj dan bio moguć. (…) Ovo je proces koji je trajao mnogo godina. Također bih želio zahvaliti svima koji su tome doprinijeli: mojim prethodnicima, svima koji su donijeli odluku i onima s kojima imam čast danas raditi“,

rekao je Władysław Kosiniak-Kamysz, čelnik Ministarstva nacionalne obrane i potpredsjednik vlade Republike Poljske tijekom svog govora, napominjući još da proces implementacije zrakoplova F-35 u poljske zračne snage uključuje i obuku pilota, zemaljskog osoblja, pripremu infrastrukture te kupnju oružja.

„Proširujemo našu infrastrukturu za upravljanje i zaštitu poljskog neba. Obuka je u tijeku i u Sjedinjenim Državama i u Poljskoj. Želio bih zahvaliti zapovjedniku baze, pukovniku Dudi, na pripremi baze, zemaljske posade i pilota. Svi su važni u osiguravanju sigurnosti Poljske. Svatko na poziciji – počevši od najvažnijeg, pilota koji danas slijeće, polijeće i štiti poljsko nebo. Ali ne može funkcionirati bez zemaljske posade, posada za održavanje, kontrolora leta, cijelog navigacijskog sustava, sustava pripreme i svih onih koji obavljaju bilo koju funkciju u bazi ili u poljskom ratnom zrakoplovstvu“,

naglasio je ministar Kosiniak-Kamysz.

Jedan od poljskih F-35 pri polijetanju iz SAD

Inače, Poljska je dio svojih borbenih aviona MIG-29 (koje je „naslijedila nakon Hladnog rata“) 2023. donirala Ukrajini, a svoje zadnje Su-22 je umirovila sredinom rujna 2025. godine. Danas okosnicu Poljskog ratnog zrakoplovstva čine američki F-16, koji su i dočekali nove F-35 na doletu u državu. Općenito, nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska se ubrzano naoružava, a suočena je s brojnim hibridnim i drugim prijetnjama ruske strane. Već smo više puta naglasili da je na prostoru Baltika sve napetija situacija s ruskom „flotom u sjeni“, upadima dronova, te provokacijama i presretanjima ruskih borbenih i izviđačkih zrakoplova.

Prema prošlotjednoj objavi na portalu Europske unije za nabave – Tenders Electronic Daily (TED), talijansko Ministarstvo obrane potpisalo je ugovor s kompanijom Airbus za nabavu 6 zrakoplova A330 MRTT (Multi-Role Tanker Transport). Ugovor, potpisan 16. travnja 2026., vrijedan je 1,39 milijarde eura, i označava završnu fazu u kontroverznom talijanskom izboru za zamjenu postojeće flote od 4 KC-767.

Unatoč potpisivanju ugovora, neki tehnički i industrijski aspekti ostaju otvoreni. Još nije razjašnjeno hoće li odabrana konfiguracija biti standardna verzija A330 MRTT ili novija evolucija MRTT+, temeljena na A330neo i koja nudi veću učinkovitost goriva. Paralelno s tim, razina uključenosti talijanske industrije u program još uvijek se mora definirati, što nije nevažno u ugovoru koji garantira višegodišnju logističku podršku.

Mukotrpan proces zamjene KC-767

Talijansko Ministarstvo obrane je još 2022. planiralo kupiti dva nova tankera KC-46, a postojeća 4 tankera KC-767A nadograditi na isti standard. Namjensko povjerenstvo je ustvrdilo da ovaj plan nije provediv, zbog čega je pala odluka o nabavi 6 novih tankera KC-46 Pegasus američke kompanije Boeing. Međutim, u lipnju 2024. Odluka je stornirana zbog, kako su priopćile talijanske Zračne snage, „promijenjenih i nepredviđenih potreba“. Službeno nije bilo daljnjih objašnjenja, dok se neslužbeno spominjao rast cijene ovog projekta, kašnjenja u isporuci, kao i određene tehničke manjkavosti koje prate ovaj tip zrakoplova, među ostalim i pitanje kompatibilnosti s talijanskim borbenim avionima Eurofighter. U ljeto 2024. Ponovno je pokrenut postupak nabave zamjene za tankere KC-767A, s vrijednosti programa više od 1,41 milijardu eura umjesto dotadašnjih 1,2 milijarde eura. Natječaj je završio u travnju 2025. Bez ponuđača, što je rezultiralo pokretanjem novog natječaja ograničenog na europski gospodarski prostor. Na to se javio samo jedan ponuđač – tvrtka Airbus koja je, evo, u konačnici i dobila posao.

Odabirom A330 MRTT, Italija se priključila drugim europskim korisnicima ovog zrakoplova dvostruke namjene (dopunjavanje gorivom u zraku i transport), dok bi odabirom KC-46 bila jedini europski korisnik. Ovaj odabir, procjenjuju stručnjaci, označava i pomicanje težišta talijanske  protuzračne obrane, koja se unutar NATO-a sve više okreće Europi nauštrb SAD-a. Osim toga, dok bi s Boeingom logističko i potporno težište ostalo više „usredotočeno na SAD“, s Airbusom je ojačan europski eko-sustav održavanja, obuke i lanaca opskrbe.

Vlada je danas na svojoj 171. sjednici prihvatila „Prijedlog zaključka o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva.“  Prijedlog je šturo obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon čega su ministri jednoglasno izglasali ovu točku dnevnoga reda.

„Imajući na umu promjene sigurnosne okolnosti Vlada RH podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu Vlada podupire suradnje u provedbi projekata u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje Memoranduma o razumijevanju kako bi se načelno uredila daljnja suradnja na tom projektu. Pozdravljajući dosadašnje razgovore, ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo obrane da u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima u što kraćem roku poduzmu sve potrebne radnje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju,“

rekao je Anušić u obrazloženju, ne iznoseći nikakve detalje.

O pregovorima s talijanskom Berettom u ožujku ove godine pisao je Jutarnji list, što je tada potvrdio i premijer Plenković:

„Nisu to pregovori koji se sada vode baš pred kamerama, ali mogu potvrditi da se vode razgovori, ako je riječ o Beretti, i s njima. Razmatralo se više lokacija, među kojima je lokacija kod Obrovca.“

Potencijalna lokacija buduće tvornice streljiva

Priču o tvornici streljiva pokrenula je vijećnica Mosta Silvija Mutić koja je od gradonačelnika Obrovca Ante Župana zatražila da potvrdi ili demantira informacije o mogućoj izgradnji takve tvornice u Kruševu kod Obrovca, pisao je Jutarnji list. Tada se kao moguća moguća lokacija spominjalo državno zemljište uz županijsku cestu 6025, koja povezuje Obrovac i Kaštel Žegarski, površine 24,5 hektara, za koje je prema prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Obrovca predviđena uspostava nove gospodarsko-proizvodne zone. Beretta je navodno u ozbiljnije razgovore s Ministarstvom obrane RH ušla prošle godine, a projekt bi se trebao realizirati u roku od najviše 2 godine. Do sada se govorilo da bi u slučaju pokretanja izgradnje tvornice streljiva država osigurala zemljište i infrastrukturu, dok bi investitor financirao izgradnju, opremanje i pokretanje proizvodnje. Vrijednost projekta iznosi oko 100 milijuna eura.

U posljednjih 10-ak godina, otkako se ozbiljnije počela razmatrati potreba za tvornicom streljiva, ovo je do sada najkonkretniji potez u tom smjeru.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je Europsku komisiju da ublaži fiskalna pravila za kućanstva i industrije koje se bore s rastućim troškovima energije, tvrdeći da bi energetsku sigurnost trebalo tretirati s istom hitnošću kao i obrambene izdatke. U pismu poslanom u ponedjeljak, 18. svibnja, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, Meloni poručuje da bi EU trebala pokazati istu „političku hrabrost“ u pogledu energetike kao što je pokazala u pogledu obrane. Ovaj apel dolazi nakon što najave da se Giorgia Meloni u iznenadnom posjetu državama Perzijskog zaljeva želi uvjeriti u sigurnost opskrbe energentima unatoč ratu u Iranu i blokadi Hormuza.

Europski energetski strahovi

„Ako s pravom smatramo da je obrana takav strateški prioritet da opravdava aktiviranje klauzule o nacionalnom izuzeću, onda moramo imati političke hrabrosti prepoznati da je danas energetska sigurnost također europski strateški prioritet“, navodi se u tom pismu.

Naime, u Europi nacionalne vlade i dalje su oprezne zbog mogućnosti ponavljanja energetske krize koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, a koja je izazvala zatvaranje tvornica, vrtoglavu inflaciju i izvanredne državne subvencije. Također, cijene goriva su porasle diljem Europe, pa i kod nas u Hrvatskoj. Meloni je stava da EU ne može tražiti od građana da podrže povećane obrambene izdatke, a istovremeno se činiti ravnodušnim prema financijskom pritisku s kojim se suočavaju kućanstva i poduzeća. Prema talijanskoj premijerki, sigurnost se ne bi trebala mjeriti isključivo u vojnom smislu, već i prema tome mogu li tvornice nastaviti s radom, mogu li obitelji priuštiti račune za energiju i mogu li vlade održati ekonomsku stabilnost.

Italija traži veću fiskalnu fleksibilnost

U središtu talijanskog zahtjeva jest Nacionalna klauzula o izuzeću EU, usvojena 8. srpnja prošle godine, koja državama članicama omogućuje privremenu fiskalnu fleksibilnost za povećanje obrambenih izdataka u iznimnim okolnostima. Meloni tvrdi da je Bruxelles već pokazao spremnost ublažiti proračunska pravila kao odgovor na ruski rat u Ukrajini i rastuću zabrinutost zbog vojne spremnosti Europe. Italija sada traži sličnu fleksibilnost za izvanredne energetske mjere. Njena  stranka „Braća Italije“ predvodi vladajuću koaliciju, i također se suočava s neravnomjernom javnom podrškom za veće obrambene izdatke u vrijeme kada mnogi birači ostaju usredotočeni na troškove života. „Ne možemo opravdati u očima naših građana da EU dopušta financijsku fleksibilnost za sigurnost i obranu strogo shvaćenu, a ne za obranu obitelji, radnika i poduzeća od nove energetske krize koja riskira teško pogoditi realno gospodarstvo“, navodi se u pismu. Ona također sugerira da bi nedostatak veće fleksibilnosti u pogledu troškova energije mogao zakomplicirati talijansku podršku programu EU-a Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), zajedničkom europskom mehanizmu zaduživanja vrijednom 150 milijardi eura usmjerenom na jačanje obrambenih sposobnosti.

Inače, Italija ima drugi najveći omjer duga i BDP-a u EU nakon Grčke, što ograničava prostor Rima za velike subvencije prema postojećim fiskalnim pravilima, ocjenjuju stručnjaci.