Danas je u Zagrebu boravio Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, što je obilježeno nizom događaja. Najprije je Vlada na svojoj 169. sjednici ovlastila ministre financija i obrane, Tomislava Ćorića i Ivana Anušića, da u ime RH potpišu Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE („Sigurnosna inicijativa za Europu). Ovim Sporazumom definiraju se prava i obveze RH i EK vezano uz financijsku pomoć u obliku zajma za financiranje ulaganja u okviru Nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kojeg je Vlada usvojila 27. studenog prošle godine. Sredstva iz Sporazuma o zajmu isplaćuju se u obrocima (tranšama), ovisno o napretku u provedbi Plana te uz uvjet raspoloživosti sredstava na financijskim tržištima, a Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane dužni su Bruxellesu podastrijeti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući izvješća o napretku i izvješća o ispunjenju preuzetih obveza.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, Hrvatska je iz programa SAFE dobila pravo na zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, od čega je iznos od 255 milijuna eura dobila na raspolaganje za plaćanje avansa (pretfinanciranja), a sredstva će iskoristiti za kupovinu njemačkih tenkova Leopard (1,14 milijardi eura), francuskih haubica CAESAR (301,6 milijuna eura), čeških kamiona TATRA (211,7 milijuna eura), te za pojedine vrste streljiva (46 milijuna eura).

Nakon ove Vladine formalnosti, u Banske je dvore stigao europski povjerenik Kubilius, a dočekali su ga već spomenuti ministri Ćorić i Anušić, te glavni domaćin – premijer Andrej Plenković. Nakon razmjene mišljenja o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama rata na Bliskom istoku, povjerenik Kubilius potpisao je s ministrima Ćorićem i Anušićem Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta „Sigurnosna inicijative za Europu“ (SAFE) između Europske unije i Republike Hrvatske. „To je važan financijski instrument koji su brojne države članice iskoristile kako bi uzele povoljan zajam na 45 godina za ulaganje u svoje obrambene sposobnosti“, istaknuo je premijer Plenković. Povjerenik Kubilius istaknuo je da nas „izazovi i prijetnje s kojima smo suočeni u globalnom kontekstu obvezuju na preuzimanje odgovornosti za jačanje europske sigurnosti i obrane“.

„Upravo je to cilj Instrumenta SAFE, koji je utemeljen na europskoj solidarnosti i koji je bez presedana. To je prvi puta da Europska unija osigurava financijske mogućnosti za ulaganje u jačanje naše obrane, pomažući državama članicama u provedbi ciljeva dogovorenih s NATO-om“,

kazao je Kubilius, zaključivši: „Hrvatska pokazuje jasno vodstvo preuzimanjem odgovornosti za vlastitu obranu, ali i za obranu cijele Europe“. „Hrvatska možda jest mala po veličini, ali ima velike obrambene ambicije,“ objavio je Kubilius na društvenim mrežama nakon sastanka u Banskim dvorima.

Za kraj današnjeg posjeta Zagrebu, povjerenik EK za obranu i svemir Andrius Kubilius posjetio je vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je razgledao borbene avione Rafale, helikopter UH-60M Black Hawk, besposadne sustave Bayraktar TB-2, Orbiter 3B i FPV dronova hrvatske proizvodnje. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov upoznao je povjerenika Europske komisije Kubiliusa i ministra Anušića s modernim sposobnostima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok se ministar obrane Anušić pohvalio uspješno pokrenutim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Drugi naraštaj spreman je za ulazak u vojarne već idući tjedan. Priziv savjesti i dalje je između 2 i 3 %. Povećali smo kapacitete s 800 na 900 ročnika po naraštaju, a do kraja kolovoza povećat ćemo kapacitet na 1000 ročnika po naraštaju na temeljnom vojnom osposobljavanju”,

rekao je Anušić, dodavši:

“Zadovoljni smo svime što činimo i generalno možemo podvući crtu i reći da ćemo do 2030. godine imati potpuno popunjenu pričuvu, popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske i potpuno opremljene Oružane snage Republike Hrvatske.”

Do kraja ove godine trebali bi se znati i detalji oko nabave novog sustava protuzračne obrane, dodao je ministar:

“Studije su napravljene, one će se vrlo brzo analizirati. Donijet će se određena odluka o konkretnom sustavu koji ćemo uzimati. Iamo nekoliko opcija – gledamo najbolje opcije, opcije koje su financijski, vremenom isporuke i njihovim operativnim sposobnostima najoptimalnije.”

Povjerenik Kubilius uzvratio je komplimentima na račun sposobnosti HRZ-a i hrvatskih FPV-dronova, te je pohvalio Hrvatsku kao izvrstan primjer drugim zemljama članicama Europske unije kako se ulaže u obranu.

*Photo: Vlada RH, MORH/J.Šeri

Ujedinjeno Kraljevstvo priprema novu verziju velikog plana za pripremu cijele nacije – od vojske i policije do bolnica i industrije, za prijelaz u ratno stanje, rekao je za Sky News načelnik Oružanih snaga UK,  Sir Richard Knighton. Najavio je da će ažurirana verzija onoga što se naziva Vladina “ratna knjiga” zahtijevati od ljudi da drugačije razmišljaju o otpornosti, crpeći pouke iz Hladnog rata, ali “u modernom kontekstu, s modernim društvom, s modernom infrastrukturom”. U intervjuu u petak, 10 travnja, na Londonskoj obrambenoj konferenciji, također je otkrio da prijetnja Ujedinjenog Kraljevstva da će zaplijeniti brodove koji su dio ruske “flote u sjeni” već ima učinak. Iako se britanske snage još nisu ukrcale ni na jedan brod, načelnik OS tvrdi da sama spoznaja da je London spreman ciljati sankcionirani tanker prisiljava Moskvu da ih otprati ili skrene s britanskih voda. Međutim, brodovi “flote u sjeni” i dalje su uočeni uz obalu, a da nisu zaustavljeni. Na pitanje je li stvarna operacija ukrcavanja neizbježna, načelnik Knighton je rekao: “Nemojte sumnjati. Spremni smo.” Možda najveći izazov za vojnog zapovjednika je poticaj da se Kraljevska mornarica, Vojska i Kraljevsko zrakoplovstvo vrate u ratno stanje nakon desetljeća nedovoljnog financiranja pod prethodnim konzervativnim i laburističkim vladama od vremena raspada Sovjetskog Saveza.

Britanska izdvajanja za obranu

John Healey i Richard Knighton s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim

Britanski premijer Keir Starmer i njegov ministar obrane John Healey obećali su povećati obrambene izdatke od postojećih nešto više od 2% na 3,5% BDP-a – ali ne prije 2035. godine. Također, navodi Sky News,  još nisu objavili ključni 10-godišnji investicijski plan za Oružane snage – koji određuje koje će oružje i sposobnosti Ministarstvo obrane nabaviti i razvijati.

Plan ulaganja u obranu trebao je biti objavljen prošle jeseni – ali ministar Healey, u zasebnom intervjuu za Sky News, nije htio čak ni reći hoće li biti objavljen do ovog ljeta. Kašnjenje znači da je velik dio britanske obrambene industrije u limbu, čekajući obećanje o novom novcu koji će postati stvarnost, ocjenjuje Sky News. Sir Knighton stava je da do zastoja dolazi jer Ministarstvo obrane čeka da se što brže iz riznice na raspolaganje stavi više novca: “Ono što želim je investicijski plan za obranu koja je pravilno financirana i isporučuje ono što želimo. (…) Ako to i traje malo duže, radije bih imao nešto što funkcionira i što možemo isporučiti.”

Nova „Ratna knjiga“ priprema Britaniju za rat

Izradu tzv. ratnog plana predvodi Vlada, a uključeni su svi Vladini odjeli ne bi li doprinijeli izradi nove verzije stare i zastarjele “ratne knjige”.

“Ratna soba” Winstona Churchila

Zamišljena tijekom Prvog svjetskog rata, vladina prethodna knjiga strogo povjerljivih, redovito uvježbanih i ažuriranih ratnih planova učinila je Ujedinjeno Kraljevstvo jednom od najbolje pripremljenih i najotpornijih nacija za ratni sukob. Primjerak iz 1976. je veliki snop ručno tipkanih stranica, povezanih špagom – sadržavao je detaljne popise i označavao put do komplementarnih planova o tome kako mobilizirati ne samo vojsku već i civile i industriju u krizi, kao i zatvaranje škola, čišćenje bolnica, racioniranje hrane, pa čak i skladištenje nacionalnog blaga, navodi Sky News.

Sve se to promijenilo nakon završetka Hladnog rata, a početkom 2000-ih cijeli britanski sustav ratnih knjiga, čije je održavanje puno koštalo, tiho je napušteno. Na pitanje oživljava li Britanija staru vladinu ratnu knjigu, Knighton rekao je: “Mislim da je to točno.” Objasnio je i kako bi to izgledalo: “NATO opisuje prijelaz u sukob kao vojnu komponentu, ali ima i civilnu komponentu“. To uključuje osiguravanje da je kritična nacionalna infrastruktura, poput elektrana i vodoopskrbe, otporna ne samo na prirodne katastrofe poput poplava, već i na ratne prijetnje. „Prije Božića govorio sam o potrebi da kada razmišljamo o obnovi naše vodne ili električne ili prometne infrastrukture, razmislimo o prijetnji djelovanja protivnika koji je iznad praga rata, a ne samo o hibridnoj prijetnji“, rekao je Sir Knighton. „I razmislite o tome kako gradimo tu otpornost dok je obnavljamo, a to zahtijeva donošenje nekih drugačijih izbora i drugačijih prioriteta. Taj rad koji obavlja Vlada je nešto što zaista pozdravljam”, zaključio je taj visoki vojni dužnosnik za Sky News.

U Njemačkoj je 1. siječnja 2026. stupio na snagu novi Zakon o vojnoj službi, čime je označena prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici. Kako navodi portal Deusche Welle, ponovno se uvodi vojna evidencija, a mladići rođeni 2008. godine ili kasnije bit će podvrgnuti obveznim pregledima za regrutaciju. Dodatna regulativa stupit će na snagu tek kasnije. Međutim, jedna druga promjena koja je već stupila na snagu  uglavnom je prošla nezapaženo. Posljedice ove izmjene Zakona o vojnoj službi potencijalno pogađaju velik broj muškaraca rođenih između 1981. i 2009. godine, tvrdi DW, a mogla bi i zanimati i naše državljane s njemačko-hrvatskim državljanstvom. Naime, u njemačkom  Zakonu o vojnoj službi stoji: „Muške osobe nakon navršenih 17 godina moraju dobiti odobrenje nadležnog regrutnog centra Bundeswehra ako žele napustiti Njemačku na razdoblje dulje od tri mjeseca.“ Bez obzira na to planiraju li semestar studija ili posao u inozemstvu ili putovanje oko svijeta, obvezan je prethodni odlazak u nadležni regrutni centar njemačkih Oružanih snaga.

Frankfurter Rundschau je o tome prvi izvijestio na Veliki petak, 3. travnja, a potom su uslijedili brojni drugi mediji. DW ističe kako se digla „velika prašina tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj“. O ovoj se temi žestoko raspravljalo i na društvenim mrežama. Kako će se točno ova odredba provoditi u praksi nije jasno, osobito zato što većina muškaraca mlađih od 45 godina vjerojatno nije bila upoznata s ovim propisom.

.

U međuvremenu je glasnogovornik Ministarstva obrane za agenciju DPA izjavio da se teži pojednostavljenom postupku dobivanja dozvole za napuštanje zemlje: „Administrativnim propisima razjasnit ćemo da se dozvola smatra izdanom sve dok je vojna služba dobrovoljna.“ Međutim, ti propisi još nisu doneseni. Stoga i dalje vrijedi trenutačno pravilo, barem teoretski, da se „dozvola mora dobiti od nadležnog centra Bundeswehra“ ako netko želi napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca. Glasnogovornik Ministarstva još je jednom naglasio: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu temelji isključivo na dobrovoljnom sudjelovanju, takve se dozvole u pravilu moraju izdavati.“

Tako primjerice Desirée Becker i stranke Ljevice napominje da „činjenica da čl. 3. Zakona o vojnoj službi sada izaziva toliku uzbunu prije svega pokazuje koliko je ovaj zakon loše sastavljen.“ Izrazila je iznenađenje „što se zakon sada retroaktivno razjašnjava. Upravo kod tako dalekosežnih zahvata jasan i pravno ispravan okvir trebao je biti na snazi od samog početka“. Stručnjak za ustavno pravo Volker Boehme‑Neßler ovu mjeru smatra „nerazmjernim zadiranjem u temeljna prava“. Njegov argument je da takva odredba ima smisla samo ako zaista postoji vojna obveza. „Dok je vojna obveza postojala, pravilo je služilo tome da nitko ne bi mogao izbjeći služenje vojnog roka“, kaže Boehme‑Neßler. Danas je, međutim, situacija drukčija: „Mi zapravo više nemamo pravu vojnu obvezu, nego neku vrstu ‘dobrovoljne vojne obveze’”. Prema njegovu mišljenju, iza ove mjere stoje dva razloga. S jedne strane, država želi radi boljeg planiranja znati tko iole duže boravi u inozemstvu kako bi u slučaju potrebe mogla računati na potencijalne regrute. S druge strane, ova odredba trebala bi poslati jasan signal. „Želi se pokazati: ozbiljno nam je stalo do Bundeswehra. Vijci se zatežu“, kaže Boehme‑Neßler.

Koliko je ovo pitanje uznemirilo njemačku javnost, najbolje pokazuje jučerašnji uzmak Ministarstva obrane. Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius je jučer, u utorak 07. travnja, rekao da je pravilo o obaveznom prijavljivanju muškaraca između 17 i 45 godina vojnim vlastima za odlazak u inozemstvo pogrešno protumačeno, te da će još ovog tjedna biti unesene dopune tog dijela zakona. „Trenutačno se za muškarce na mijenja ništa, svi smiju napustiti zemlju i za to ne trebaju dozvolu“, naglasio je Pistorius, najavivši pritom da će još ovog tjedna biti dopunjena ova stavka novog Zakona o vojnoj obvezi koja bi isključila obvezu prijave za one koji se ne odluče za obvezu služenja vojnog roka. „Nova vojna obveza se temelji na dobrovoljnoj bazi. Nitko neće biti unovačen protiv svoje volje“, rekao je Pistorius.

*Photo: Bundeswehr, B.Pistorius/Facebook

U Zagrebu je nedavno održan jedan od ključnih sastanaka međunarodnog konzorcija u okviru projekta LODESTAR II, financiranog sredstvima Europskog obrambenog fonda (EDF). Riječ je o projektu usmjerenom na razvoj naprednih tehnoloških rješenja za povećanje situacijske svjesnosti i operativne učinkovitosti vojnika na terenu, a među partnerima sudjeluje i hrvatski Alfatec Group. Iako je Alfatec tek u prosincu prošle godine postao član ovog međunarodnog konzorcija, sastanak održan u Zagrebu dodatno potvrđuje sve vidljiviju ulogu Hrvatske u europskim obrambenim i tehnološkim projektima.

Projekt LODESTAR II razvija i testira napredne prototipove koji integriraju umjetnu inteligenciju i proširenu stvarnost u operativne vojne sustave, s ciljem ubrzavanja donošenja odluka, povećanja sigurnosti i bolje koordinacije na terenu. U tom kontekstu, proširena stvarnost (AR) ne koristi se kao vizualni dodatak, već kao ključni alat za prikaz relevantnih informacija u stvarnom vremenu – od položaja vlastitih i savezničkih snaga, preko identifikacije prijetnji, do navigacijskih i taktičkih podataka koji se projiciraju izravno u vidno polje vojnika, bez potrebe za odvajanjem pogleda s okoline, stoji u priopćenju Alfatec Grupe. Takav pristup omogućuje da vojnik u svakom trenutku ima pristup kontekstualnim informacijama koje su ranije bile dostupne tek kroz odvojene sustave ili komunikacijske kanale, čime se značajno smanjuje vrijeme reakcije i povećava preciznost djelovanja i sam fokus vojnika na okruženje. Sustav koji nastaje kroz projekt pritom nije jedan uređaj, već integrirana tehnološka platforma koja povezuje više komponenti – od AR vizualnih i audio sustava u tzv. “head” zoni, preko hardverskih procesorskih i komunikacijskih jedinica u “torso” zoni, do naprednih senzora i optičkih rješenja u “weapon” zoni, uz povezivanje s besposadnim i vanjskim sustavima koji dodatno proširuju operativnu sliku na terenu. Upravo u toj integraciji leži ključna vrijednost projekta – povezivanje različitih izvora podataka i tehnologija u jedinstveni sustav koji omogućuje brže i preciznije reakcije u stvarnim operativnim uvjetima. Projekt ima za cilj postići visoku razinu tehnološke spremnosti (Technology Readiness Level – TRL 7) dok je trenutačno na razini TRL 5, što znači da će rješenje biti razvijeno do kraja realizacije projekta (2028. godina).

Osim Alfatec Grupe, u konzorciju za razvoj projekta LODESTAR II sudjeluju i tvrtke Embedded (Nizozemska), Nexvision (Francuska), ADOS Tech (Litva), E&Q Engineering (Španjolska), Pole CM (Belgija) i Teleplan Globe (Norveška).

Fokus Alfateca je na povezivanju kompleksnih sustava u funkcionalnu cjelinu – od prikupljanja i analize podataka do njihove primjene u operativnom kontekstu.

„Sudjelovanje u projektu LODESTAR II nastavak je našeg dugogodišnjeg rada na razvoju sustava koji omogućuju donošenje odluka temeljenih na podacima. U ovom slučaju, riječ je o okruženju u kojem brzina i točnost informacija imaju izravan utjecaj na operativnu učinkovitost, Što dodatno naglašava važnost korištenja umjetne inteligencije koja doprinosi razvitku cijelog sustava i njegovoj integraciji“,

izjavio je Marko Kornfeld, direktor Alfatec Grupe.

*Photo: Alfatec Grupa

Čelnici EU trebali su četvrtak, 19. ožujka, provesti planirajući kako potaknuti europsko gospodarstvo. Umjesto toga, bore se s dva rata, produbljivanjem transatlantskog raskola i zastojem oko Ukrajine. Cijeli show, prema izviješćima medijskih kuća, „ukrao „ je mađarski premijer Viktor Orban koji i dalje inzistira na ruskoj nafti i blokira Ukrajini vitalno važan zajam od 90 milijardi eura.

Orban protiv svih

Čelnici su se nadali da će deblokirati zajam EU od 90 milijardi eura koji se smatra ključnim za financijski opstanak Kijeva – ali Mađarska ga i dalje koči zbog naftnog spora, kao i 20. paket sankcija Rusiji. Predsjednik Europskog vijeća António Costa oštro je kritizirao ponašanje mađarskog premijera Orbána kao “neprihvatljivo” i kršenje uvjeta suradnje koji podupiru EU. Čelnici EU-a dogovorili su financiranje Ukrajine još u prosincu. Međutim,  mađarski premijer Viktor Orbán kasnije je povukao podršku i blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda Družba koji prenosi rusku naftu u srednju Europu.

Budimpešta sada optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuke ruske nafte te tvrdi da neće odobriti isplatu dok se opskrba ne obnovi. Ukrajini je taj novac prijeko potreban kako bi mogla financirati obranu od ruske agresije u ovoj i idućoj godini. Orbán je zauzeo prkosan stav u objavljenom videu: „Ako nema nafte, nema ni novca.”

Time ostaje izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, osim slovačkog premijera Roberta Fica. „Ponašanje Mađarske je novo dno”, rekla je švedska ministrica za Europu Jessica Rosencrantz uoči sastanka. Stav Mađarske je vrlo jednostavan: pomoći ćemo Ukrajini kad budemo imali naftu, koju oni blokiraju, rekao je mađarski premijer Viktor Orban novinarima po dolasku na europski summit u Bruxellesu. “Dotad ne možemo podržati nijedan prijedlog u korist Ukrajine”. Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je pak Orbánu kako se “ljudi u vrijeme izbora ne ponašaju racionalno”. Dodala je i kako je vrijeme za jaču potporu Ukrajini.  Čelnici 25 zemalja EU pak pozivaju na prvu isplatu predviđenih 90 milijardi već početkom travnja. Međutim, diplomatski izvori umanjuju očekivanja da bi uskoro moglo doći do kompromisa. Velika očekivanja su i od predstojećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Kako Viktoru Orbanu prijeti mogući poraz na tim izborima, europski čelnici nadaju se i promjeni stava službene Budimpešte. Slovačka je naravno podržala Mađarsku u vetu EU i kako se ne bi Ukrajini isplatio prijeko potreban zajam. Navodno je i talijanska premijerka Giorgia Meloni odstupila od većine čelnika Unije govoreći sa simpatijama o mađarskom premijeru Viktoru Orbánu zbog njegovog stava o Ukrajini tijekom zatvorene sjednice europskog summita u četvrtak. Meloni je svojim kolegama rekla da razumije razloge zašto je mađarski čelnik razljutio Uniju time što je prekršio svoju riječ i odbio zajam od 90 milijardi eura Ukrajini nakon što ga je odobrio u prosincu, reklo je za POLITICO pet diplomata upoznatih s povjerljivim razgovorima – od kojih nijedan nije bio iz Italije.

Europskim čelnicima obratio se i ukrajinski predsjednik Zelenski

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da “to je ono što je Hrvatska tvrdila već nekoliko puta. MOL naručuje tankere koji dolaze u Omišalj, njih je 13 naručeno. Svi su s neruskom naftom, od toga ih je 4-5 već iskrcano putem Janafa i transportirano prema rafinerijama u San Sanalbati i Bratislavi“. “Ukupna količina nafte koja je u mjesec dana otišla iznosi otprilike milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12 puta, onda ćete vidjeti da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu“, kazao je Plenković.

Iran- druga vruća tema za Europu

Još jedno aktualna tema na dnevnom redu Europskog vijeća bili su američko-izraelski napadi na Iran i sve veće posljedice za Bliski istok i globalno gospodarstvo. „Svi bi se trebali smiriti, a borbe bi trebale prestati, barem na nekoliko dana, kako bi se pokušala dati prilika pregovorima“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Svoj stav da je ovaj sukob ilegalan ponovio je i španjolski premijer Pedro Sanchez.

Iako se 27 šefova država i vlada složilo da se plovidba kroz Hormuški tjesnac hitno obnovi, suzdržali su se od obveze osiguranja prolaza vojnim sredstvima kako je prethodno zatražio američki predsjednik Donald Trump. Rast cijena nafte i plina očito imaju jak utjecaj na ekonomije europskih zemalja tako da se traži rješenje za sadašnje stanje u Perzijskom zaljevu. Iako su se u početku opirale bilo kakvoj intervenciji u sukob Irana i SAD-a te Izraela, vodeće države Europe i Japan objavile su u četvrtak kako “najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane komercijalne brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja, te de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane iranskih snaga”, kaže se u u zajedničkoj izjavi Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana. Zemlje su ujedno pozvale i na “trenutni i opći moratorij na napade na civilnu infrastrukturu, posebno naftna i plinska postrojenja” i izjavile da su “spremne doprinijeti potrebnim naporima kako bismo jamčili siguran prolaz kroz tjesnac”.

Macron: “Mi nismo strana u konfliktu”

Naglasile su i da je sloboda plovidbe temeljno načelo međunarodnog prava, dodajući da će posljedice iranskih postupaka osjetiti ljudi u svim dijelovima svijeta, posebno najranjiviji. “Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe koriste svim zemljama. Pozivamo sve države da poštuju međunarodno pravo i podupiru temeljna načela međunarodnog prosperiteta i sigurnosti”, stoji u zajedničkoj izjavi. Iranska gotovo potpuna paraliza Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte, kao i ukapljenog prirodnog plina, dovela je do naglog porasta cijena, s globalnim ekonomskim utjecajem.

U svojoj izjavi, šest zemalja potvrdilo je da će poduzeti “daljnje mjere za stabilizaciju energetskih tržišta, uključujući suradnju s određenim zemljama proizvođačima radi povećanja njihove proizvodnje”, bez navođenja drugih detalja. Posljednjih dana Iran je dopustio prolaz nekolicini brodova iz zemalja koje smatra saveznicima, dok je upozorio da će blokirati one iz zemalja koje smatra neprijateljskima. Ostaje nam pratiti što će se događati u predstojećim danima.

I dok rat ne Bliskom istoku traje nesmanjenom žestinom i sve se više širi na susjedne države Zaljeva, oko Cipra se gomilaju  ratni brodovi europskih zemalja. Broj im svakodnevno raste nakon što su napadnute britanske baze u toj otočnoj državi.  Naime, na Cipar, koji trenutno predsjeda Europskom unijom, doletjeli su iranski dronovi gađajući bazu Akrotiri  britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) koju trenutno barem djelomično koristi američko Ratno zrakoplovstvo za baziranje aviona U-2. Iako je riječ o britanskom teritoriju, ta baza je blizu naseljenih područja u kojima žive građani Cipra koji su tako uvučeni u sukobe nakon američkih i izraelskih napada na Iran i odmazde Teherana širom regije. Nekoliko iranskih dronova je oboreno u blizini Cipra a jedan dron u četvrtak oboren je i iznad ciparskog susjeda – Turske.

HMS Dragon štititi će Cipar

Healey sa svojim ciparskim kolegom Palmasom

Kao odgovor britanska vlada je odmah poslala ministra obrane Johna Healeya u posjet Cipru kako bi smirio napetosti s ciparskim vlastima nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo ranije kritizirano zbog napada dronom na bazu. Štoviše, na Cipru je proteklih dana došlo i do omanjih prosvjeda stanovništva koje je tražilo zatvaranje britanskih vojnih baza. S druge strane, Starmer je potvrdio kako je njihov moderni razarač HMS Dragon trebao isploviti prema Cipru tek sljedeći tjedan, te izjavio da je odluka o njegovu slanju donesena “tjednima” prije početka sukoba s Iranom. Na pitanje zašto brod u tom slučaju nije poslan ranije, odgovorio je: “U ovoj regiji već imamo druge razarače. Oni pružaju velik dio iste zaštite koju će osigurati i naš razarač protuzračne obrane kada stigne.” Na pitanje zašto se HMS Dragon onda ipak šalje, Healey je zaključio: “Zato što smo sada u poziciji da bolje procijenimo prirodu iranskog odgovora na udare. Vidimo da su sve neselektivniji, da eskaliraju, da su rašireni i da su nekontrolirani.” Nešto kasnije, premijer Keir Starmer je objavio kako je britanska vlada odlučila poslati HMS Dragon, moderni razarač za protuzračnu obranu Kraljevske ratne mornarice. Naveo je i kako u regiju šalju helikoptere s protudronskim sustavima, dok će borbeni avioni Eurofighter Typhoon pomoći Kataru u odbijanju iranskih napada.

I drugi saveznici šalju pomoć

Grčka je već poslala četiri borbena zrakoplova F-16. “Ona je  prisutna i nastavit će biti prisutna da bi na bilo koji način pomogla u obrani Republike Cipar“, rekao je grčki ministar obrane Nikos Dendias u utorak za vrijeme posjeta Nikoziji. Dvije fregate, jedna opremljena sustavom za ometanje protiv dronova Centauros, također su zaplovile prema Cipru.

I Španjolska će poslati svoju “tehnološki najnapredniju” fregatu na Cipar kako bi branila EU i njene istočne granice, zajedno s brodovima Francuske, Italije i Nizozemske, izvijestilo je u četvrtak španjolsko Ministarstvo obrane. Iako je španjolski premijer Pedro Sanchez otvoreno osudio napada na Iran, fregata “Kristofor Kolumbo“, koja od 3. ožujka u Baltičkom moru provodi zadatke “pratnje, zaštite i obuke”, bit će poslana u istočni Mediteran gdje se kod otoka Krete očekuje 10. ožujka. „Španjolska time pokazuje svoju predanost obrani Europske unije i njezine istočne granice“, priopćilo je Ministarstvo iz Madrida.

Također, i Francuska će poslati proturaketne i sustave protiv dronova, kao i fregatu, najavio je glasnogovornik ciparske vlade Konstantinos Letymbiotis, potvrdivši informacije koje je ranije objavila državna novinska agencija CNA. Francuski predsjednik Emmanuel Macron svoju je namjeru priopćio ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu rano u utorak.- francuske Oružane snage djeluju u koordinaciji s našim regionalnim partnerima kako bi pridonijele stabilnosti regije, posebno u sklopu postojećih obrambenih sporazuma, odgovorio je Macron na zahtjev Reutersa da prokomentira situaciju. I francuski jedini nosač zrakoplova Charles de Gaulle dobio je zapovijed da se iz švedskih voda otputi u Sredozemlje kako bi pratio situaciju.

Iranci prijete Europi

Iran je u utorak, 3. ožujka, uputio oštro upozorenje europskim zemljama da se ne uključuju u rat, poručivši da će se svaki takav potez smatrati “činom rata” i izazvati osvetničke udare na europske gradove. Ovo upozorenje dolazi nakon što je više zemalja najavilo moguće “obrambene akcije” kao odgovor na iranske raketne sposobnosti.  Prijetnja je je uslijedila u vrijeme dok europske države nastoje ojačati svoju obranu zbog prijetnje širenja iranskog rata izvan Bliskog istoka..

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio je da vojni savez “nije izravno uključen” u događaje na Bliskom istoku, ali da će “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a” ako to bude potrebno. Tijekom posjeta Sjevernoj Makedoniji, Rutte je rekao da Iran predstavlja prijetnju široj regiji, “egzistencijalnu prijetnju” Izraelu te “veliku prijetnju i nama ovdje u Europi“.

Zahuktava se utrka za izbor nove korvete za potrebe Hrvatske ratne mornarice. Od danas je izvjesno da u utrku ulazi i Španjolska, odnosno njena brodograđevna i obrambena kompanija Navantia koja HRM-u nudi dugoročnu industrijsku suradnju u području pomorske obrane. Naime, Navantia predlaže Hrvatskoj ratnoj mornarici brod Avante 2200/ALFA 3000 u okviru programa višenamjenske korvete – riječ je o modernoj, već operativnoj i dokazano pouzdanoj platformi usklađenoj s NATO standardima, navodi se u priopćenju tvrtke Navantia. Brod je, kažu, osmišljen kako bi od prvog dana maksimalno povećao operativnu raspoloživost ratne mornarice, smanjio rizike, skratio rokove realizacije te olakšao logističku i tehničku potporu tijekom cijelog životnog vijeka.

Navantia ne nudi samo brod koji je već u operativnoj uporabi, već i jasnu obvezu uključivanja hrvatskog industrijskog ekosustava. Tvrtka je zato organizirala Dan industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu kako bi predstavila svoju strategiju razvoja tehnoloških partnerstava i suradnje u opskrbnom lancu s hrvatskim kompanijama, s ciljem maksimalnog uključivanja domaće industrije u projekt. Događanju je prisustvovalo više od 50 predstavnika hrvatskih tvrtki, uključujući najvažnija domaća brodogradilišta. Tom prilikom Navantia je potpisala pisma namjere (Letter of Intent) s brodogradilištem ULJANIK Brodogradnja i s inženjerskom i obrambenom tvrtkom – NORTES BLUE.

Jose Ramón García Hernandez, veleposlanik Španjolske (Photo: HGK)

Dan industrije u HGK otvorio je veleposlanik Španjolske u RH Jose Ramón García Hernández, koji je istaknuo potporu španjolske vlade ovom programu te pouzdanost Navantijine ponude. Zatim je Navantia predstavila svoju predanost uključivanju lokalne industrije u projekt budućih višenamjenskih korveta za HRM, uključujući isporuku dviju jedinica, paket integrirane logističke potpore sa zamjenskim dijelovima, programe obuke za posade i osoblje za održavanje, simulatore te potporu Španjolske ratne mornarice. Posebno je istaknut plan industrijskog sudjelovanja koji uključuje brodogradilišta, pomorski inženjering i hrvatske tvrtke.

“Velike obrambene platforme nikada nisu rezultat rada samo jedne tvrtke – one se oslanjaju na snažnu i pouzdanu mrežu partnera i specijaliziranih dobavljača. Industrijska suradnja pritom ne završava izgradnjom, jednako je važna dugoročna perspektiva održavanja, nadogradnji i potpore tijekom cijelog životnog ciklusa projekta”,

poručila je glavna tajnica HGK Marina Rožić i istaknula da postoji snažan potencijal za suradnju, a da je cilj HGK povezivati tvrtke, olakšavati dijalog i stvarati konkretne prilike za razvoj dugoročnih partnerstava.

“Hrvatska industrija raspolaže raznolikom i sposobnom bazom proizvođača, sa specijaliziranim tehnologijama, komponentama i uslugama, koji se mogu pozicionirati kao pouzdani partneri unutar međunarodnih dobavnih lanaca”, 

naglašava Rožić.

Predstavnici hrvatskih kompanija su imali priliku sudjelovati i u B2B sastancima s Navantia timom, kako bi razmijenili iskustva i mogućnosti buduće suradnje te uskladili potrebe i kapacitete.

“Dan industrije prilika je za maksimalnu integraciju hrvatske industrije u našu ponudu višenamjenske korvete – provjerenog i operativnog plovila. Naš je cilj dijeliti znanje, iskustvo i tehnologiju, otvoriti stvarne prilike u opskrbnom lancu i osigurati operativnu vrijednost Hrvatskoj ratnoj mornarici od prvog dana”,

izjavio je Alfonso Valea,  komercijalni direktor Navantije za Europu, pritom napominjući:

“Naša ponuda smanjuje rizike u pogledu rokova i proračuna te nas pozicionira kao najprikladnijeg partnera za Hrvatsku ratnu mornaricu.”

Što je Navantia?

S poviješću duljom od 300 godina u gradnji brodova za mornaricu, Navantia je državna i strateška tehnološka tvrtka za obranu Španjolske. Područja njezine specijalizacije obuhvaćaju brodogradnju (površinsku i podmorničku), projektiranje i integraciju sustava visoke tehnološke složenosti te potporu tijekom životnog ciklusa i usluge visoke dodane vrijednosti. Kroz svoj brend Navantia Seanergies, tvrtka je također globalni dobavljač za razvoj pučinskih vjetroelektrana i drugih zelenih izvora energije, uključujući vodik. Navantia u Španjolskoj izravno zapošljava gotovo 4.000 ljudi, uglavnom u Ferrolu i Feneu (A Coruña), Puerto Realu, San Fernandu, Cádizu i Roti (Cádiz), Cartageni (regija Murcia) te Madridu.

Predana izgradnji sigurne i održive budućnosti kroz tehnološku izvrsnost i industrijsku suradnju, Navantia surađuje s vladama i kompanijama diljem svijeta te ima razvijenu suradnju sa sveučilištima i tehnološkim i akademskim centrima. Tvrtka doprinosi održivosti i inovacijama kroz odgovorne prakse u području rada, zaštite okoliša te gospodarskog i tehnološkog razvoja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Navantia je u stopostotnom vlasništvu Sociedad Española de Participaciones Industriales (SEPI), državnog holdinga koji djeluje u okviru španjolskog Ministarstva financija i javne uprave, navodi se u priopćenju kompanije.

*Photo: Navantia, HGK

Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura što je veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, objavio je Deutsche Welle (DW). Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim, i to što je brže moguće jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a. Ova najava je i u skladu s ambicijama njemačkog kancelara Fridricha Merza koji je otvoreno izjavio da želi da Bundeswehr postane najveća konvencionalna vojska u Europi.

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr

Novi izviđački dron MQ-9B za Bundeswehr

Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova. Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru. S druge strane, pitanje je i što će biti s Helsingom budući je nedavno ukrajinska vojska objavila da do daljnjeg neće naručivati Helsingove dronove koji su se na prvoj crti bojišta ponašali nepredvidivo – često nisu uspjeli poletjeti, a pokazali su i neotpornost na sredstva elektroničkog ometanja. Budućim kamikaza-dronovima trebala bi biti opremljena i brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protudronska obrana i lasersko oružje

Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova, o čemu je bilo govora kada su se misteriozni dronovi prošle godine počeli pojavljivati iznad njemačkih i europski vojnih i civilnih aerodroma. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog sustava Skyranger 30, koji može suzbijati i rojeve dronova. No Skyranger, kojeg proizvodi koncern Rheinmetall, može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novo formirane protuzračne postrojbe njemačke Kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna, izvijestio je DW.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za Mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u Mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura, o čemu smo također pisali na ovom portalu. Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali zrakoplovi Tornado iz sastava Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.

Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Cijena: 7,3 milijarde eura. Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, čiji je prvi primjerak u jesen prošle godine isporučen njemačkoj Mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.

Novost za Bundeswehr: projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti opet njemačka brigada u Litvi. Ovaj bi sustav na istočnom krilu NATO-a trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima što bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta njemačko Ministarstvo obrane drži u tajnosti.

Fregata F126: od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda Mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati „grob za milijarde“, strahuju oporbeni političari, a prenosi DW.

Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da Mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove odore za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu za čak 460.000 vojnikinja i vojnika Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos. Kritičari su pitali nije li to pretjerano budući da Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti – uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena. To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak, 26. siječnja, odbacio je ideje nekih vodećih europskih političara o formiranju zasebne europske vojske, potaknute sumnjama u predanost Donalda Trumpa sigurnosti europskog kontinenta, ali i budućnosti NATO-saveza. Rutte je na sjednici Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) i Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta zagovornicima europskih snaga odvojenih od NATO-a poručio da “nastave sanjati” te je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin “obožavao” tu ideju jer bi rastegnula europske vojske i oslabila ih. Obrativši se euro-parlamentarcima, Rutte je rekao da bi europske nacije trebale nastaviti preuzimati veću odgovornost za vlastitu sigurnost, kao što je Trump zahtijevao – ali unutar transatlantskog saveza.

Glavni tajnik rekao je da saveznici NATO-a odgovaraju na sigurnosne izazove povećanjem obrambenih ulaganja, inovacija i proizvodnje: „Pošteno je i primjereno da Europa i Kanada preuzmu više odgovornosti za vlastitu sigurnost, a dobra je vijest da to i čine“. U tom je smislu potvrdio da je „sposobnija europska obrana ključna“, pozdravljajući napore EU-a da podrži značajno povećanje potrebnih ulaganja i industrije. Rad NATO-a i EU-a na obrani mora biti komplementaran, naglasio je Rutte, podsjećajući da su doprinosi i sposobnosti saveznika NATO-a koji nisu članice EU-a neophodni za kolektivnu obranu.

Ideja o europskoj vojsci nije nimalo nova. O njo je vrlo često govorio bivši europski povjerenik za vanjski politiku Josep Borrel, nastavio je njegov nasljednik – povjerenik za obranu Andrius Kubilius, a posljednjih tjedana tu je ideju promovirao i  španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Prema Reutersu, Rutte je kratko kritizirao opću ideju, inzistirajući da Trump i SAD ostaju snažno predani NATO-u, unatoč neizvjesnosti i povećanim tenzijama uzrokovanima Trumpovim zahtjevima da članica NATO-a i EU – Danska – odustane od kontrole nad Grenlandom. „Mislim da će biti puno dupliciranja i želim vam sreću ako to želite učiniti, jer morate pronaći muškarce i žene u uniformama – oni će već biti upoznati s onim što se događa“, rekao je Rutte, nastavivši: “To će stvari dodatno zakomplicirati. Mislim da će se Putinu to svidjeti. Zato razmislite ponovno.” Ocijenio je da bi Europa, ako to zaista želi, u tom slučaju izdvajala daleko više od 5% BDP-a koliko su zemlje NATO-a pod Trumpovim pritiskom pristale potrošiti na ulaganja u obranu i sigurnost. „Morate izgraditi vlastite nuklearne kapacitete, a to košta milijarde i milijarde eura. U tom scenariju ćete izgubiti američki nuklearni kišobran. Dakle, sretno!“.

Odgovarajući na pitanje francuskog zastupnika krajnje desnice Pierre-Romaina Thionneta, Rutte je izjavio da se europski kontinent ne može obraniti bez američke podrške, dok je za koncept europske vojske rekao da je taj “europski stup NATO-a pomalo šuplja fraza“. Rutteove izjave nisu dobro sjele Europljanima. Tako je francuska vlada oštro reagirala na izjavu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da se Europa ne može obraniti bez Sjedinjenih Američkih Država.

“Ne, dragi Mark Rutte. Europljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Države slažu. To je europski stup NATO-a”,

poručio mu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot na platformi X. Francuska ministrica oružanih snaga Catherine Vautrin izjavila je pak da je “ono što danas vidimo nužnost europskog stupa unutar NATO-a“. Ideju o kolektivnom jačanju Europe unutar NATO saveza, koju je Francuska prva predložila prije nekoliko godina, sada podržavaju i druge zemlje, uključujući Njemačku i Finsku. Finsku predsjednik Alexander Stubb je na Svjetskom forumu u Davosu pozvao svoje europske kolege da  stvari u i oko Ukrajine počinju procjenjivati realno.

“NATO još nije ni ušao u sukob, a oni u četiri godine nisu uspjeli napredovati koliko se očekivalo. Ovaj rat je bio potpuni strateški neuspjeh predsjednika Putina. Povećao je NATO. Učinio je Ukrajinu europskom. Povećao je obrambene proračune europskih država. A mi se tu pitamo dok se tresemo od straha: ‘Možemo li se obraniti?’ Moj odgovor je: da, možemo!”

Ove izjave Glavnog tajnika NATO- a na tragu je njegovih stavova iznijetih u Davosu prilikom njegovog sastanka s američkim predsjednikom. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je po ocijeni promatrača bio pun kontroverzi zbog Trumpovih ambicija za preuzimanje Grenlanda, mnogi su ocijenili da je Rutte rekao ono što Trump želi čuti, što nije prvi puta, ali je učestalo u zadnje vrijeme. Reuters je 23. siječnja objavio da su se glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Trump u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između SAD-a, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku. No kao što za Europu još uvijek vrijedi “o Ukrajini ništa bez Ukrajine”, jednako tako vrijedi i za Grenland – “ništa o Grenlandu bez Danske”, pa tako Rutteovi dogovori s Trumpom malo vrijede bez premijera Danske i Grenlanda.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je rekao da bi mogao postojati dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za postavljanjem sustava raketne obrane “Zlatna kupola” (što je novi razlog zašto bi Grenland trebao postati američki) i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirao ono što on naziva ruskim i kineskim ambicijama na Arktiku. Rutte je pak rekao da se tada na sastanku s Trumpom nije raspravljalo o iskorištavanju minerala. Dodao je da će se specifični pregovori o tom arktičkom otoku nastaviti između Sjedinjenih Država, Danske i samog Grenlanda.

*Photo: NATO, EP, M.Rutte/X

U sjeni dnevnih napetosti i kriza gotovo nevidljivo prolazi činjenica da je Europska komisija u četvrtak 15. siječnja odobrila nacionalne obrambene planove osam država članica, što označava prekretnicu u europskim nastojanjima za jačanje sigurnosti čitave EU. Komisija je Vijeću podnijela prijedlog za odobrenje financijske pomoći za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, tada je izjavila:

„Prošle godine EU je ostvario veći napredak u obrani nego u desetljećima prije. Bijela knjiga i Plan spremnosti 2030. omogućili su državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za obranu. To uključuje 150 milijardi eura za zajedničku nabavu – SAFE. Sada smo odobrili početnu seriju SAFE planova za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku. Ostali će uslijediti ubrzo nakon toga. Sada je hitno da Vijeće odobri ove planove kako bi se omogućila brza isplata“.

Ova odluka slijedi nakon rigorozne procjene „Nacionalnih obrambenih investicijskih planova“ zemalja u okviru inicijative Sigurnosna akcija za Europu (SAFE). Odobrenje otvara put za prvi val jeftinih, dugoročnih zajmova, omogućujući tim zemljama da hitno povećaju svoju vojnu spremnost i nabave potrebnu modernu obrambenu opremu. Također integrira Ukrajinu u sigurnosni ekosustav EU-a i osigurava da je naša podrška brza i održiva.

Razine financiranja za svaku zemlju privremeno su utvrđene u rujnu, na temelju načela solidarnosti i transparentnosti. Na primjer, 1,18 milijardi eura namijenjeno je Cipru, dok je 16,68 milijardi eura okvirno dodijeljeno Rumunjskoj. Ova skupina od 8 država članica ima pravo na oko 38 milijardi eura nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Ova sredstva pružit će vitalni poticaj strateškim sposobnostima tamo gdje su najpotrebnije. Što se Republike Hrvatske tiče, tu je riječ o ukupno pet projekata u okviru „Nacionalnog plana obrambenih ulaganja“ koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE – nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6*6 i 8*8, te još dva projekta nabave ubojnih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH. Ukupna vrijednost ovih poslova procjenjuje se na oko 1,7 milijardi eura.

Nakon što je procjena Komisije završena, Vijeće sada ima četiri tjedna za donošenje provedbenih odluka. Nakon odobrenja, Komisija će finalizirati ugovore o zajmu, a prve isplate očekuju se u ožujku 2026.