Poljska je u samo jednom danu potpisala rekordnih 29 obrambenih ugovora vrijednih 18,4 milijarde eura, što je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz opisao kao “apsolutni svjetski rekord”. Varšava tako jača svoje vojno opremanje zahvaljujući sredstvima iz EU mehanizma SAFE. Sporazumi, potpisani u subotu 30. svibnja, s brojnim domaćim proizvođačima, pokrivaju širok raspon sustava naoružanja, uključujući 146 pješačkih borbenih vozila Borsuk, 96 samohodnih haubica Krab kalibra 155 mm, 64 samohodna minobacača Rak kalibra 120 mm na podvozju oklopnog transportera Rosomak i pomoćna vozila za samohodne haubice K9PL. Također, oni uključuju vozila za streljivo, zapovjedna vozila i komunikacijska vozila za raketni topnički sustav Homar-K. Poljska je osigurala najveću alokaciju među zemljama EU-a, dobivši pristup 43,7 milijardi eura. Naime, riječ je u zemlji koja slovi među NATO članicama kako jedna s najjačim oružanim snagama, a koje su u procesu intenzivne modernizacije. Na stranicama ovog portala pisali smo nedavno da poljski zračni prostor štite i novi borbeni zrakoplovi F 35. Zemlja je službeno potpisala sporazum o zajmu iz programa SAFE 8. svibnja i primila prvu tranšu od 6,6 milijardi eura u petak, 29. svibnja. Premijer Donald Tusk rekao je ranije ovog mjeseca da Poljska namjerava do kraja svibnja finalizirati oko 40 ugovora vrijednih oko 100 milijardi zlota (oko 23,6-27 milijardi eura). Poljska, smještena na istočnom krilu NATO-a, prolazi kroz jednu od najbržih vojnih modernizacija u Europi otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.

Najveća poljska izdvajanja za vojsku ikad

Ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, koji je prisustvovao potpisivanju, rekao je da je subota bila „apsolutno najvažniji dan u izgradnji sposobnosti Poljskih oružanih snaga i neovisnosti poljske obrambene industrije“.

„Nikada prije u povijesti modernizacije poljskih oružanih snaga nismo potpisali 29 ugovora za 78 milijardi zlota [18,4 milijarde eura] u jednom danu. Ovo je apsolutni svjetski rekord. Ovo je dan koji mijenja stvarnost“,

dodao je ministar Kosiniak-Kamysz. Ugovori su potpisani s nekoliko poljskih proizvođača, uključujući Huta Stalowa Wola, podružnicu državne Poljske grupe za naoružanje (PGZ), koja će dobiti najveći dio paketa. Rosomak S.A., proizvođač obrambene opreme sa sjedištem u Siemianowicama Śląskie na jugu Poljske, potpisao je odvojene ugovore za 48 vozila, uključujući 30 vozila za medicinsku evakuaciju i 18 zapovjednih vozila. Vrijednost ugovora za vozila za medicinsku evakuaciju prelazi 500 milijuna PLN neto, a vozila će biti isporučena do 2028. godine. Vrijednost ugovora za zapovjedna vozila iznosi približno 400 milijuna zlota neto, s provedbom između 2026. i 2029. godine. Konzorcij PGZ-AMUNICJA potpisao je ugovor vrijedan 13,5 milijardi PLN neto za isporuku nekoliko stotina tisuća komada topničkog streljiva kalibra 155 mm.

No čini se da se Poljska u posljednji trenutak okrenula potpori domaćim kompanijama umjesto nabave oružja iz EU, prvenstveno Njemačke. Naime, u ponedjeljak, 1. lipnja ove godine, potpredsjednik vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, zajedno sa zapovjedništvom Poljskih oružanih snaga, sažeo je provedbu programa EU SAFE:

“Upravo smo završili brifing sa zapovjedništvom poljske vojske o operaciji SAFE, programu SAFE i sažetku njezine prve faze i prijelaza u drugu fazu, na sljedeće zadatke. (…) Program SAFE je poljsko oružje za poljsku vojsku, i to je danas jasno rečeno. Njemačka priča, koja se ponavlja već mnogo tjedana – da će se ta oprema kupiti u Njemačkoj, od njemačkih tvrtki – jednostavno se raspala u posljednja tri dana. To više nije održivo. (…) Očekujem da će oni koji to ponavljaju već mjesecima sada ponoviti nazive poljske opreme kupljene u okviru programa SAFE. Podsjetit ću vas na ta imena kako biste ih pamtili. Ovo je program Rak, ovo je program Baobab, ovo je Krab, ovo je Rosomac, ovo su mine iz programa Jarzębina i Tulipan. Ovo su prsluci i kacige iz programa Tytan. Ovo su Warani, koji će poslužiti za poboljšanje i pojednostavljenje zapovijedanja. Sve su to aktivnosti vezane uz Istočni štit i SAN sustav – sustav protuzračne obrane i obrane od dronova, najvažnija razina danas. To su aktivnosti povezane sa svakim od programa koji utječu na sve grane oružanih snaga.”

Poljski SAFE je program modernizacije i proširenja poljskih oružanih snaga, usvojen rezolucijom Vijeća ministara, i predstavlja najveće ulaganje u sigurnost i vojsku u povijesti zemlje, naglasio je ministar obrane osvrčući se i na kritike ovog opremanja:

“Ne postoji grana oružanih snaga koja je izostavljena iz programa SAFE, i nema grane Oružanih snaga koja nije ojačana novom opremom i vještinama. Zapovjednik odgovoran za obuku istaknuo je da će se ova oprema distribuirati jedinicama u našoj rastućoj vojsci – oprema toliko potrebna za obuku i pripremu vojnika. Ova oprema namijenjena je i za borbenu upotrebu, ali i za logističku i obučnu potporu, što je od najveće važnosti pri izgradnji sposobnosti odvraćanja. Ono što je rekao general Kukuła: naoružavamo se da bismo bili toliko jaki da nas nitko nikada neće htjeti napasti. Izgradnja ovog vojnog potencijala je ulaganje u buduće generacije. I svi oni koji sada izgovaraju te gluposti da će naša djeca i unuci snositi posljedice naših današnjih postupaka, da zadužujemo zemlju i da će netko morati platiti te obveze – to radimo kako naša djeca i unuci ne bi morali plaćati svojom krvlju za sigurnost Poljske. Jer ako danas uložimo u tu sigurnost, naša djeca, unuci i buduće generacije jednostavno će biti sigurni, jer nitko neće napasti Poljsku.”

Prioritet programa je podrška poljskoj industriji oružja – ukupno 11.981 partnera diljem zemlje uključeno je u provedbu programa, što se prevodi u tisuće radnih mjesta u obrambenom sektoru i srodnim industrijama. 

„Oružje u okviru SAFE-a, kojim ćemo opremiti vojne jedinice, prvenstveno će dovesti do dramatičnog povećanja borbenih sposobnosti Kopnenih snaga, Poljske mornarice, Zrakoplovstva, Specijalnih snaga i kibernetičkih snaga. Iz perspektive pojedinih vojnih grana, povećat će vatrenu moć i sposobnost angažmana protiv neprijatelja, ojačati oklopne i mehanizirane snage, a također će poboljšati integraciju bespilotnih sustava na svim razinama, razvoj višeslojne vojne zaštite, a također će dovesti do povećane logističke otpornosti i vojne mobilnosti. Također jača provedbu programa Istočni štit, gdje će se provesti niz ulaganja i kupnji kako bi se mogli kombinirati s opremom i provedbom zadaća na granici“,

rekao je general-pukovnik Sławomir Owczarczyk, prvi zamjenik glavnog zapovjednika Oružanih snaga Poljske.

„Kupnja u okviru programa SAFE predstavlja vrlo opipljivo poboljšanje operativnih sposobnosti Obrambenih snaga u cyber-prostoru u tri ključna područja: kibernetičkom, IT i kripto. Tijekom ove faze potpisano je dvanaest ugovora, koji nisu samo kupnja opreme. Oni grade koherentan ekosustav sposobnosti, od razmjene informacija i moderne kriptologije do umjetne inteligencije, mobilnih serverskih soba i 5G mreža. Prvo, jačamo sigurnost vojnih informacija i komunikacija. Kriptografska rješenja koja nabavljamo, uključujući postkvantne tehnologije, namijenjena su zaštiti oružanih snaga od trenutnih i budućih prijetnji. Drugo, povećavamo operativnu mobilnost. Mobilni laboratoriji za kibernetičku sigurnost, centri za upravljanje mobilnom kriptografijom i modularne kontejnerske serverske sobe omogućuju nam provođenje operacija ne samo na fiksnoj lokaciji, već i gdje god to operativna situacija zahtijeva. Treće, ulažemo u umjetnu inteligenciju i analizu podataka. To nam omogućuje izgradnju kapaciteta za brzo otkrivanje prijetnji, bolje razumijevanje operativne situacije i učinkovitiju podršku u donošenju odluka,”

sažeo je sklopljene sporazume general-bojnik Karol Molenda, zapovjednik Komponente Obrambenih snaga kibernetičkog prostora.

Poticanje obrane iz EU

Ugovori su sklopljeni u okviru programa obrambenih zajmova SAFE Europske unije, koji osigurava dugoročne zajmove s niskim kamatama kako bi se pomoglo državama članicama u kupnji vojne opreme proizvedene u Europi. Program je pokrenut prošle godine kako bi se potaknula europska obrambena proizvodnja usred zabrinutosti oko šireg sukoba s Rusijom, čija je potpuna invazija na Ukrajinu sada ušla u petu godinu.

Inače, Poljaci će, ove godine izdvojiti blizu 4.7% svog BDP-a za obranu, što je najveći postotak među članicama NATO-a i blizu „famoznom cilju od 5 posto“. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Poljska je znatno povećala izdvajanja za obranu. Potpisala je ugovore vrijedne oko 20 milijardi dolara s SAD-om za nabavu 250 tenkova M1A2 Abrams, 32 borbena aviona F-35, 96 helikoptera Apache, Javelin projektila i raketnih sustava. Također je sklopila ugovore s Južnom Korejom za kupnju tenkova K2 i lakih borbenih aviona FA-50.

*Photo: Ministarstvo nacionalne obrane Poljske

Po mnogima jedna od najjačih vojski NATO saveza, Poljska, dodatno je osnažila svoje zračne snage kada su, 22. svibnja prva tri zrakoplova tipa F-35 Lightning II, kupljena za Poljsko ratno zrakoplovstvo, sletjela su u njihovu novu matičnu bazu kod mjesta Łask u središnjoj Poljskoj. Riječ je bila o dovršetku leta koji je započeo u pogonima poduzeća Lockheed Martin u Fort Worthu (savezna država Texas), da bi se preko Atlantika stalo na Azorima, u zrakoplovnoj bazi Lajes. No, treba napomenuti da to nisu ujedno i prvi poljski F-35, budući je početkom prosinca 2024. godine prvih 8 takvih poljskih zrakoplova bilo isporučeno za obuku pilota u američkoj bazi „Ebbing Air National Guard Base“, savezna država Arkansas.

Poljska je u sječnju 2020. kupila 32 zrakoplova F-35A zajedno s logističkim i obučnim paketom za oko 6,5 milijardi USD. Logistički paket uključuje zalihu rezervnih i potrošnih dijelova, IT sustav za upravljanje operacijama i opremu za zemaljsku podršku za zrakoplove. Sporazum će osigurati punu logističku podršku za zrakoplove i ostalu opremu do 2030. Paket obuke uključuje sveobuhvatnu obuku pilota i osoblja za održavanje, kao i sustav zemaljske obuke, uključujući Integrirani centar za obuku i osam simulatora leta.

Na prigodnoj svečanosti u poljskoj zračnoj bazi prisustvovali su, među ostalima, državni tajnik i načelnik ureda predsjednika Republike Poljske Paweł Szefernaker, zamjenici ministara Paweł Bejda i Cezary Tomczyk, kao i visoki zapovjedni dužnosnici Poljske vojske i predstavnici Ureda za nacionalnu sigurnost, objavljeno je na stranicama poljske Vlade.

Pooljski F-16 dočekao nove F-35A

„Ovo je značajan događaj koji će duboko promijeniti operativne sposobnosti cijele Poljske vojske. Godinama su stručnjaci, vojnici i cijela administracija radili kako bi ovaj dan bio moguć. (…) Ovo je proces koji je trajao mnogo godina. Također bih želio zahvaliti svima koji su tome doprinijeli: mojim prethodnicima, svima koji su donijeli odluku i onima s kojima imam čast danas raditi“,

rekao je Władysław Kosiniak-Kamysz, čelnik Ministarstva nacionalne obrane i potpredsjednik vlade Republike Poljske tijekom svog govora, napominjući još da proces implementacije zrakoplova F-35 u poljske zračne snage uključuje i obuku pilota, zemaljskog osoblja, pripremu infrastrukture te kupnju oružja.

„Proširujemo našu infrastrukturu za upravljanje i zaštitu poljskog neba. Obuka je u tijeku i u Sjedinjenim Državama i u Poljskoj. Želio bih zahvaliti zapovjedniku baze, pukovniku Dudi, na pripremi baze, zemaljske posade i pilota. Svi su važni u osiguravanju sigurnosti Poljske. Svatko na poziciji – počevši od najvažnijeg, pilota koji danas slijeće, polijeće i štiti poljsko nebo. Ali ne može funkcionirati bez zemaljske posade, posada za održavanje, kontrolora leta, cijelog navigacijskog sustava, sustava pripreme i svih onih koji obavljaju bilo koju funkciju u bazi ili u poljskom ratnom zrakoplovstvu“,

naglasio je ministar Kosiniak-Kamysz.

Jedan od poljskih F-35 pri polijetanju iz SAD

Inače, Poljska je dio svojih borbenih aviona MIG-29 (koje je „naslijedila nakon Hladnog rata“) 2023. donirala Ukrajini, a svoje zadnje Su-22 je umirovila sredinom rujna 2025. godine. Danas okosnicu Poljskog ratnog zrakoplovstva čine američki F-16, koji su i dočekali nove F-35 na doletu u državu. Općenito, nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska se ubrzano naoružava, a suočena je s brojnim hibridnim i drugim prijetnjama ruske strane. Već smo više puta naglasili da je na prostoru Baltika sve napetija situacija s ruskom „flotom u sjeni“, upadima dronova, te provokacijama i presretanjima ruskih borbenih i izviđačkih zrakoplova.

Prema prošlotjednoj objavi na portalu Europske unije za nabave – Tenders Electronic Daily (TED), talijansko Ministarstvo obrane potpisalo je ugovor s kompanijom Airbus za nabavu 6 zrakoplova A330 MRTT (Multi-Role Tanker Transport). Ugovor, potpisan 16. travnja 2026., vrijedan je 1,39 milijarde eura, i označava završnu fazu u kontroverznom talijanskom izboru za zamjenu postojeće flote od 4 KC-767.

Unatoč potpisivanju ugovora, neki tehnički i industrijski aspekti ostaju otvoreni. Još nije razjašnjeno hoće li odabrana konfiguracija biti standardna verzija A330 MRTT ili novija evolucija MRTT+, temeljena na A330neo i koja nudi veću učinkovitost goriva. Paralelno s tim, razina uključenosti talijanske industrije u program još uvijek se mora definirati, što nije nevažno u ugovoru koji garantira višegodišnju logističku podršku.

Mukotrpan proces zamjene KC-767

Talijansko Ministarstvo obrane je još 2022. planiralo kupiti dva nova tankera KC-46, a postojeća 4 tankera KC-767A nadograditi na isti standard. Namjensko povjerenstvo je ustvrdilo da ovaj plan nije provediv, zbog čega je pala odluka o nabavi 6 novih tankera KC-46 Pegasus američke kompanije Boeing. Međutim, u lipnju 2024. Odluka je stornirana zbog, kako su priopćile talijanske Zračne snage, „promijenjenih i nepredviđenih potreba“. Službeno nije bilo daljnjih objašnjenja, dok se neslužbeno spominjao rast cijene ovog projekta, kašnjenja u isporuci, kao i određene tehničke manjkavosti koje prate ovaj tip zrakoplova, među ostalim i pitanje kompatibilnosti s talijanskim borbenim avionima Eurofighter. U ljeto 2024. Ponovno je pokrenut postupak nabave zamjene za tankere KC-767A, s vrijednosti programa više od 1,41 milijardu eura umjesto dotadašnjih 1,2 milijarde eura. Natječaj je završio u travnju 2025. Bez ponuđača, što je rezultiralo pokretanjem novog natječaja ograničenog na europski gospodarski prostor. Na to se javio samo jedan ponuđač – tvrtka Airbus koja je, evo, u konačnici i dobila posao.

Odabirom A330 MRTT, Italija se priključila drugim europskim korisnicima ovog zrakoplova dvostruke namjene (dopunjavanje gorivom u zraku i transport), dok bi odabirom KC-46 bila jedini europski korisnik. Ovaj odabir, procjenjuju stručnjaci, označava i pomicanje težišta talijanske  protuzračne obrane, koja se unutar NATO-a sve više okreće Europi nauštrb SAD-a. Osim toga, dok bi s Boeingom logističko i potporno težište ostalo više „usredotočeno na SAD“, s Airbusom je ojačan europski eko-sustav održavanja, obuke i lanaca opskrbe.

Vlada je danas na svojoj 171. sjednici prihvatila „Prijedlog zaključka o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva.“  Prijedlog je šturo obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon čega su ministri jednoglasno izglasali ovu točku dnevnoga reda.

„Imajući na umu promjene sigurnosne okolnosti Vlada RH podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu Vlada podupire suradnje u provedbi projekata u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje Memoranduma o razumijevanju kako bi se načelno uredila daljnja suradnja na tom projektu. Pozdravljajući dosadašnje razgovore, ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo obrane da u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima u što kraćem roku poduzmu sve potrebne radnje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju,“

rekao je Anušić u obrazloženju, ne iznoseći nikakve detalje.

O pregovorima s talijanskom Berettom u ožujku ove godine pisao je Jutarnji list, što je tada potvrdio i premijer Plenković:

„Nisu to pregovori koji se sada vode baš pred kamerama, ali mogu potvrditi da se vode razgovori, ako je riječ o Beretti, i s njima. Razmatralo se više lokacija, među kojima je lokacija kod Obrovca.“

Potencijalna lokacija buduće tvornice streljiva

Priču o tvornici streljiva pokrenula je vijećnica Mosta Silvija Mutić koja je od gradonačelnika Obrovca Ante Župana zatražila da potvrdi ili demantira informacije o mogućoj izgradnji takve tvornice u Kruševu kod Obrovca, pisao je Jutarnji list. Tada se kao moguća moguća lokacija spominjalo državno zemljište uz županijsku cestu 6025, koja povezuje Obrovac i Kaštel Žegarski, površine 24,5 hektara, za koje je prema prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Obrovca predviđena uspostava nove gospodarsko-proizvodne zone. Beretta je navodno u ozbiljnije razgovore s Ministarstvom obrane RH ušla prošle godine, a projekt bi se trebao realizirati u roku od najviše 2 godine. Do sada se govorilo da bi u slučaju pokretanja izgradnje tvornice streljiva država osigurala zemljište i infrastrukturu, dok bi investitor financirao izgradnju, opremanje i pokretanje proizvodnje. Vrijednost projekta iznosi oko 100 milijuna eura.

U posljednjih 10-ak godina, otkako se ozbiljnije počela razmatrati potreba za tvornicom streljiva, ovo je do sada najkonkretniji potez u tom smjeru.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je Europsku komisiju da ublaži fiskalna pravila za kućanstva i industrije koje se bore s rastućim troškovima energije, tvrdeći da bi energetsku sigurnost trebalo tretirati s istom hitnošću kao i obrambene izdatke. U pismu poslanom u ponedjeljak, 18. svibnja, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, Meloni poručuje da bi EU trebala pokazati istu „političku hrabrost“ u pogledu energetike kao što je pokazala u pogledu obrane. Ovaj apel dolazi nakon što najave da se Giorgia Meloni u iznenadnom posjetu državama Perzijskog zaljeva želi uvjeriti u sigurnost opskrbe energentima unatoč ratu u Iranu i blokadi Hormuza.

Europski energetski strahovi

„Ako s pravom smatramo da je obrana takav strateški prioritet da opravdava aktiviranje klauzule o nacionalnom izuzeću, onda moramo imati političke hrabrosti prepoznati da je danas energetska sigurnost također europski strateški prioritet“, navodi se u tom pismu.

Naime, u Europi nacionalne vlade i dalje su oprezne zbog mogućnosti ponavljanja energetske krize koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, a koja je izazvala zatvaranje tvornica, vrtoglavu inflaciju i izvanredne državne subvencije. Također, cijene goriva su porasle diljem Europe, pa i kod nas u Hrvatskoj. Meloni je stava da EU ne može tražiti od građana da podrže povećane obrambene izdatke, a istovremeno se činiti ravnodušnim prema financijskom pritisku s kojim se suočavaju kućanstva i poduzeća. Prema talijanskoj premijerki, sigurnost se ne bi trebala mjeriti isključivo u vojnom smislu, već i prema tome mogu li tvornice nastaviti s radom, mogu li obitelji priuštiti račune za energiju i mogu li vlade održati ekonomsku stabilnost.

Italija traži veću fiskalnu fleksibilnost

U središtu talijanskog zahtjeva jest Nacionalna klauzula o izuzeću EU, usvojena 8. srpnja prošle godine, koja državama članicama omogućuje privremenu fiskalnu fleksibilnost za povećanje obrambenih izdataka u iznimnim okolnostima. Meloni tvrdi da je Bruxelles već pokazao spremnost ublažiti proračunska pravila kao odgovor na ruski rat u Ukrajini i rastuću zabrinutost zbog vojne spremnosti Europe. Italija sada traži sličnu fleksibilnost za izvanredne energetske mjere. Njena  stranka „Braća Italije“ predvodi vladajuću koaliciju, i također se suočava s neravnomjernom javnom podrškom za veće obrambene izdatke u vrijeme kada mnogi birači ostaju usredotočeni na troškove života. „Ne možemo opravdati u očima naših građana da EU dopušta financijsku fleksibilnost za sigurnost i obranu strogo shvaćenu, a ne za obranu obitelji, radnika i poduzeća od nove energetske krize koja riskira teško pogoditi realno gospodarstvo“, navodi se u pismu. Ona također sugerira da bi nedostatak veće fleksibilnosti u pogledu troškova energije mogao zakomplicirati talijansku podršku programu EU-a Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), zajedničkom europskom mehanizmu zaduživanja vrijednom 150 milijardi eura usmjerenom na jačanje obrambenih sposobnosti.

Inače, Italija ima drugi najveći omjer duga i BDP-a u EU nakon Grčke, što ograničava prostor Rima za velike subvencije prema postojećim fiskalnim pravilima, ocjenjuju stručnjaci.

Danas je u Zagrebu boravio Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, što je obilježeno nizom događaja. Najprije je Vlada na svojoj 169. sjednici ovlastila ministre financija i obrane, Tomislava Ćorića i Ivana Anušića, da u ime RH potpišu Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE („Sigurnosna inicijativa za Europu). Ovim Sporazumom definiraju se prava i obveze RH i EK vezano uz financijsku pomoć u obliku zajma za financiranje ulaganja u okviru Nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kojeg je Vlada usvojila 27. studenog prošle godine. Sredstva iz Sporazuma o zajmu isplaćuju se u obrocima (tranšama), ovisno o napretku u provedbi Plana te uz uvjet raspoloživosti sredstava na financijskim tržištima, a Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane dužni su Bruxellesu podastrijeti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući izvješća o napretku i izvješća o ispunjenju preuzetih obveza.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, Hrvatska je iz programa SAFE dobila pravo na zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, od čega je iznos od 255 milijuna eura dobila na raspolaganje za plaćanje avansa (pretfinanciranja), a sredstva će iskoristiti za kupovinu njemačkih tenkova Leopard (1,14 milijardi eura), francuskih haubica CAESAR (301,6 milijuna eura), čeških kamiona TATRA (211,7 milijuna eura), te za pojedine vrste streljiva (46 milijuna eura).

Nakon ove Vladine formalnosti, u Banske je dvore stigao europski povjerenik Kubilius, a dočekali su ga već spomenuti ministri Ćorić i Anušić, te glavni domaćin – premijer Andrej Plenković. Nakon razmjene mišljenja o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama rata na Bliskom istoku, povjerenik Kubilius potpisao je s ministrima Ćorićem i Anušićem Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta „Sigurnosna inicijative za Europu“ (SAFE) između Europske unije i Republike Hrvatske. „To je važan financijski instrument koji su brojne države članice iskoristile kako bi uzele povoljan zajam na 45 godina za ulaganje u svoje obrambene sposobnosti“, istaknuo je premijer Plenković. Povjerenik Kubilius istaknuo je da nas „izazovi i prijetnje s kojima smo suočeni u globalnom kontekstu obvezuju na preuzimanje odgovornosti za jačanje europske sigurnosti i obrane“.

„Upravo je to cilj Instrumenta SAFE, koji je utemeljen na europskoj solidarnosti i koji je bez presedana. To je prvi puta da Europska unija osigurava financijske mogućnosti za ulaganje u jačanje naše obrane, pomažući državama članicama u provedbi ciljeva dogovorenih s NATO-om“,

kazao je Kubilius, zaključivši: „Hrvatska pokazuje jasno vodstvo preuzimanjem odgovornosti za vlastitu obranu, ali i za obranu cijele Europe“. „Hrvatska možda jest mala po veličini, ali ima velike obrambene ambicije,“ objavio je Kubilius na društvenim mrežama nakon sastanka u Banskim dvorima.

Za kraj današnjeg posjeta Zagrebu, povjerenik EK za obranu i svemir Andrius Kubilius posjetio je vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je razgledao borbene avione Rafale, helikopter UH-60M Black Hawk, besposadne sustave Bayraktar TB-2, Orbiter 3B i FPV dronova hrvatske proizvodnje. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov upoznao je povjerenika Europske komisije Kubiliusa i ministra Anušića s modernim sposobnostima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok se ministar obrane Anušić pohvalio uspješno pokrenutim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Drugi naraštaj spreman je za ulazak u vojarne već idući tjedan. Priziv savjesti i dalje je između 2 i 3 %. Povećali smo kapacitete s 800 na 900 ročnika po naraštaju, a do kraja kolovoza povećat ćemo kapacitet na 1000 ročnika po naraštaju na temeljnom vojnom osposobljavanju”,

rekao je Anušić, dodavši:

“Zadovoljni smo svime što činimo i generalno možemo podvući crtu i reći da ćemo do 2030. godine imati potpuno popunjenu pričuvu, popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske i potpuno opremljene Oružane snage Republike Hrvatske.”

Do kraja ove godine trebali bi se znati i detalji oko nabave novog sustava protuzračne obrane, dodao je ministar:

“Studije su napravljene, one će se vrlo brzo analizirati. Donijet će se određena odluka o konkretnom sustavu koji ćemo uzimati. Iamo nekoliko opcija – gledamo najbolje opcije, opcije koje su financijski, vremenom isporuke i njihovim operativnim sposobnostima najoptimalnije.”

Povjerenik Kubilius uzvratio je komplimentima na račun sposobnosti HRZ-a i hrvatskih FPV-dronova, te je pohvalio Hrvatsku kao izvrstan primjer drugim zemljama članicama Europske unije kako se ulaže u obranu.

*Photo: Vlada RH, MORH/J.Šeri

Latvijski ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je u nedjelju navečer, 10. svibnja na konferenciji za novinare, da podnosi ostavku nakon što su u četvrtak dva drona pala na teritorij Latvije te pogodila prazne spremnike u skladištu nafte u gradu Rezekneu. U ranim jutarnjim satima četvrtka, 07. svibnja, proglašena je zračna opasnost u okruzima Balva, Ludza i Rēzekne zbog dviju bespilotnih letjelica koje su narušile zračni prostor Latvije. Prema policiji, jedan od dronova, vjerojatno tip An-196 Liutyi, kasnije se srušio na teritorij skladišta nafte u Rezekneu, podružnice tvrtke East-West Transit LLC. Sprūds se našao na meti oštrih kritika zbog neuspjeha snaga protuzračne obrane u presretanju dronova koji su narušili zračni prostor Latvije. Riječ je o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“. I ranije je Sibiha izjavljivao da Rusi sredstvima elektroničkog ratovanja namjerno skreću ukrajinske dronove prema baltičkim državama.

Sada već bivši ministar obrane Latvije

„Danas sam donio odluku i želim javno objaviti da ću dati ostavku na mjesto ministra obrane kako bih zaštitio latvijsku vojsku od razdornih političkih kampanja“, rekao je jučer ministar obrane Sprūds. Inzistirao je na tome da je učinjeno mnogo na poboljšanju latvijske obrane, uključujući i zračnu obranu, te je rekao da su „latvijske Oružane snage i nacionalna obrambena sposobnost važniji od bilo koje ministarske pozicije i interesa bilo koje stranke“. „Ne mogu dopustiti da se politička kampanja protiv mene ili naše političke snage pretvori u kampanju protiv latvijskih oružanih snaga i obrambenih agencija“, rekao je Sprūds, sugerirajući da je protiv njegove političke stranke Progresivci pokrenuta „sustavna kampanja“ jer je odbila slijediti pravila i dovodila je u pitanje dugo utvrđene norme. Također je sugerirao da je premijerkina stranka “Novo jedinstvo” posustala pod pritiskom raznih drugih stranaka te da je zabrinuta zbog svog rejtinga uoči listopadskih izbora za Saeimu. „’Novo jedinstvo’ trebalo bi odvojiti malo vremena i preispitati sebe“, rekao je Sprūds, optužujući Novo jedinstvo da za probleme krivi sve osim sebe, unatoč činjenici da je dugo bila glavna stranka na vlasti.

Latvijska premijerka : „Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca”

Objava Sprūdsove ostavke uslijedila je ubrzo nakon što je premijerka Evika Siliņa (Novo jedinstvo) objavila da je Sprūds izgubio njezino i povjerenje javnosti te da stoga zahtijeva ostavku ministra. „Donijela sam odluku – ministar obrane Andris Sprūds izgubio je moje i povjerenje javnosti, te sam zatražila njegovu ostavku. Danas sam o toj odluci obavijestila ministra i koalicijske partnere“, rekla je Siliņa. Premijerka je istaknula da je odluku donijela procjenjujući ne samo rješavanje nedavnih incidenata s upadom dronovima, već i širu situaciju u obrambenom sektoru koji nije ispunio obećanje o sigurnom nebu unatoč rekordnom financiranju od gotovo 5% BDP-a. Napomenula je da sustavi protiv dronova nisu dovoljno brzo raspoređeni, što je konačan razlog za Sprūdsov odlazak.

Evika Silina u posjetu Ukrajini 2025. godine

Siliņa je rekla i da je pozvala pukovnika Raivisa Melnisa ​​da preuzme dužnost ministra obrane – što bi značilo da će pripadnik vojske preuzeti civilnu dužnost, čija je jedna od odgovornosti nadzor nad vojskom. To bi također ukinulo ministarski mandat Progresivnoj stranci bez dogovora – što će vjerojatno imati posljedice na postojeći koalicijski sporazum. „Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca. Sigurnost naših ljudi je iznad stranaka, iznad političkih ambicija i predizborne retorike“, rekla je Siliņa. Melnis trenutno obnaša dužnost predstavnika Ministarstva obrane u Ukrajini, a od veljače djeluje i kao Siliņin savjetnik.

Tijekom današnjeg dana na društvenim se mrežama oglasio i šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov koji se zahvalio dosadašnjem ministru Andrisu Sprūdsu na produktivnoj suradnji i “jasnom razumijevanju onoga što je ovdje u našem dijelu Europe i u ovom ratu na kocki“. Budanov je istodobno pozdravio i izbor novog ministra obrane, pukovnika Melnisa: “Pukovnika dobro poznajemo iz njegovog rada u Ukrajini – iz prve ruke je vidio rat u Donjeckoj, Harkovskoj i Zaporiškoj regiji. Nadamo se daljnjem proširenju strateške suradnje između naših zemalja, posebno u razmjeni vojnih iskustava u obrambenoj industriji, razvoju dronova i sustava za elektroničko ratovanje.”

Ukrajina nudi pomoć

Ministar Sibiha i glavni tajnik NATO-a Rutte

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je na društvenim mrežama da je razgovarao s latvijskom ministricom vanjskih poslova Baibom Braže i potvrdio da su nedavni dronovi koji su ušli u latvijski zračni prostor iz Rusije – i koji su neizravno doveli do ostavke Sprūdsa – doista ukrajinskog podrijetla. „Istrage su dokazale da je to rezultat ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjeravalo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“, rekao je Sybiha, dodajući: „Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine da surađuje s baltičkim zemljama i Finskom kako bi se spriječili takvi incidenti, uključujući i izravno sudjelovanje naših stručnjaka.“

Pad drona u Zagrebu – zaboravljen

Hrvatska javnost kao da je zaboravila da je na samom početku rata u Ukrajini na Zagreb pao jedan stari sovjetski dron. 10. ožujka 2022. godine u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma Stjepan Radić grubo je sletio sovjetski Striž, srećom bez žrtava. Riječ je bila o letjelici Tu-141 sovjetske proizvodnje koja je preletjela Rumunjsku i Mađarsku, bez ikakvog odgovora tamošnje protuzračne obrane. Bespilotna letjelica bila je navodno naoružana aviobombom koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je nekoliko dana nakon incidenta na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.

U Hrvatskoj nema političke odgovornosti za ulet Striža

Sam zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge, govoreći na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora 30. listopada 2024., kazao je da je situacija s padom drona pomno analizirana. “Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, ali podaci su klasificirani i ne mogu ih podijeliti s vama. No, mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku“. Unatoč brojnim pitanjima, ni premijer Plenković ni ministri obrane nisu do danas otkrili čiji je bio dron koji je greškom završio na zagrebačkom Jarunu, iako je bilo dosta naznaka da je mogao biti ukrajinski. Bilo kako bilo, do danas se nije u javnosti pojavila službena informacija, a bilo kakva ostavka ministra obrane ili nekog iz sustava je, naravno – izostala.

Krajem prošloga tjedna, njemački KNDS i RITEK, norveška tvrtka za servis i održavanje vozila, otvorili su novi proizvodni pogon za proizvodnju tenkova LEOPARD 2 NO u Levangeru u Norveškoj. Početak proizvodnje planiran je za jesen 2026.

„Zajedno s našim partnerom RITEK-om izgradili smo bez kašnjenja proizvodnu liniju s koje će se sustavi LEOPARD 2 A8 NO isporučivati ​​norveškoj vojsci. Time ne samo da ispunjavamo naš ugovor s ključnim kupcem, već nam je lokacija u Levangeru od velike važnosti i u pogledu skaliranja naših proizvodnih kapaciteta“,

rekao je tom prilikom Florian Hohenwarter, izvršni direktor KNDS Njemačka.

U Levangeru je za samo 18 mjeseci izgrađena najsuvremenije, integrirano postrojenje za proizvodnju i testiranje, što je dio ugovora iz 2023. vrijednog više od 2 milijarde dolara. Objekt uključuje specijalizirane testne staze, strme padine i bazena za ronjenje, a ima kapacitet proizvodnje do 36 tenkova godišnje. Održivost igra središnju ulogu: Energija se osigurava geotermalnim izvorima, čime se jamči održivi rad, priopćio je KNDS. 

Novi Leopard 2 A8 NO (Foto: Synne Nilsson/Forsvaret)

Ukupno 37 od 54 glavna borbena tenka LEOPARD 2 A8 NO za norvešku vojsku proizvedit će se u novoj tvornici u Levangeru, što značajno povećava i nacionalne i europske obrambene sposobnosti. Samo dan kasnije, u četvrtak 30. travnja, prva dva tenka Leopard 2 A8 NO isporučena su norveškoj vojsci. Ukupno 17 od 54 sustava proizvodi KNDS u svojoj tvornici u Njemačkoj.

Vrlo sličan ugovor sklopila je i Litva – uz kupovinu 44 tenka Leopard 2 A8, u Kaunasu će se izgraditi nova tvornica za lokaliziranu proizvodnju ovih oklopnih vozila. Litavsko Ministarstvo obrane i KNDS Njemačka ovaj su ugovor potpisali u prosincu prošle godine, uz obvezu KNDS-a da u Njemačkoj proizvede 3 tenka, dok će preostalih 41 biti proizvedeno u novoj tvornici u Litvi.  Rok isporuke tenkova Leopard 2 A8 litavslkoj vojsci je između 2028. i 2030. godine.

Iako je i Hrvatska dio zajedničke nabave tenkova Leopard 2 A8, Hrvatska je, nažalost, ponovno propustila priliku i umjesto da teži uspostavi lokalizirane proizvodnje, dogovorila je sudjelovanje u tzv. “kružnoj razmjeni” i korištenje zajma iz EU mehanizma SAFE za kupovinu ovih skupih njemačkih tenkova.

Baš kao što je sredinom travnja rumunjski ministar obrane Radu-Dinel Miruță najavio, parlament je od Vlade početkom ovoga tjedna dobio popis tvrtki odabranih za opremanje rumunjske vojske putem europskog mehanizma SAFE. Najveći ugovor koji će se financirati zajmom iz programa SAFE pripao je njemačkom divu Rheinmetallu za borbena vozila Lynx. Rumunjska planira iz sredstava SAFE-a kupiti 232 vozila Lynx, a ne 298 kako je prvobitno planirano. Preostalih 66 borbenih vozila bit će kupljeno kroz naknadne ugovore, i to najvjerojatnije iz državnog proračuna, uz trenutno procijenjenu vrijednost od 738,6 milijuna eura. Vrijednost IFV-programa iznosi približno 2,6 milijardi eura, dok je u početku za 298 borbenih vozila procjena bila oko 3 milijarde eura. Činjenica je da unatoč tome IFV ostaje najskuplji program u rumunjskom planu za mehanizam SAFE. Lynx će u rumunjskim Oružanim snagama zamijeniti stari BVP MLI-84 Jderul (do 2024. godine žestoko modernizirani sovjetski BMP-1).

Rumunjski ministar obrane morat će pred parlament

No izbor Lynxa za rumunjsku vojsku pratile su brojne optužbe o netransparentnosti posla, nepravednom tretmanu mogućih drugih ponuđača i male ili nikakve industrijske koristi za Rumunjsku. Naime, u bližem susjedstvu je Mađarska, koja je također izabrala Lynx za potrebe svojih Oružanih snaga, a zauzvrat Rheinmetall je u Mađarskoj otvorio tvornicu. Malo je vjerojatno da će isto napraviti i u Rumunjskoj – potaknuti lokalnu proizvodnju, prijenos tehnologije i dugoročnu integraciju u rumunjsku obrambenu industrijsku bazu. Međutim, glavni prigovor rumunjskom Ministarstvu obrane ide zbog favoriziranja Rheinmetalla u postupku koji bi se mogao nazvati svakako, ali ne i kao pošteno tržišno natjecanje. Za program IFV-a, Rheinmetall je bila jedina tvrtka koja je primila Zahtjev za informacijama (RFI) od rumunjske Vlade, dok drugi potencijalni konkurenti uopće nisu pozvani da sudjeluju u tom procesu. Razni izvori tvrde da je Rheinmetall pod tim uvjetima navodno nastojao smanjiti broj vozila u programu umjesto da ponudi značajno smanjenje cijene – a cijena je, tvrde isti ti izvori, navodno čak za 30% veća nego kod drugih. Pritom se navodi da je takav odabir najviše išao na štetu južnokorejskog vozila AS-21 Redback (proizvođač Hanwha) koje bi se, makar nije europsko, ipak moglo financirati europskim novcima iz programa SAFE. 

Unatoč kritičarima, Rheimetall je u posljednje vrijeme dosta uložio u Rumunjsku. Kako je rekao Nick Știrban, predstavnik Rheinmetalla u Rumunjskoj, namjera kompanije je izgraditi “obrambeni eko-sustav u zemlji”, te masivno proširiti svoju prisutnost u Rumunjskoj proizvodnjom vozila, vojnih brodova, streljiva, sustava protuzračne obrane i eksploziva, što bi trebalo donijeti više od 2.500 novih radnih mjesta. U tvornici u mjestu Mediaș Rheinmetall već proizvodi komponente za razna vozila poput Caracala i Lynxa, a u Satu Mareu je uspostavio remontni centar za njemačku opremu poslanu u Ukrajinu. Osim toga, izgradit će tvornicu baruta za streljivo u gradu Victoria, okrug Brasov.

Očekuje se da će se sva sporna pitanja oko nabave Lynxa raspraviti u parlamentu, kada tema opremanja rumunjske vojske putem EU mehanizma SAFE dođe na dnevni red. Osim programa opremanja borbenim vozilima pješaštva, pod lupom bi navodno trebala biti i nabava osobnog naoružanja za Oružane snage, gdje se sumnja da je opet preferiran samo jedan ponuđač.

Rumunjska je od Europske unije dobila drugi najveći iznos za obrambeno opremanje putem mehanizma SAFE – čak 16,68 milijardi eura koje će raspodijeliti za projekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Civilne zaštite.

Najveća svjetska vježba kibernetičke obrane Locked Shields 2026, koju je organizirao NATO-ov Centar izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (CCDCOE) u Estoniji, završila je u petak, 24. travnja. Vježba je okupila više od 4000 sudionika iz 41 zemlje kako bi vježbali zaštitu kritične infrastrukture i vojnih sustava od kibernetičkih napada u stvarnom vremenu.

„U ‘Locked Shieldsu’ timovi moraju testirati svoje vještine, štiteći IT sustave koji održavaju naš svakodnevni život – uključujući kritičnu infrastrukturu, protuzračnu obranu i elektroničko glasanje. Timovi su pokazali snažne sposobnosti u otkrivanju i reagiranju na zlonamjerne kibernetičke aktivnosti. Ključno je sada izvući pouke iz vježbe i prevesti ih u stvarnu spremnost, posebno jer sposobnosti umjetne inteligencije nastavljaju transformirati i obrambenu i napadačku stranu kibernetičke domene“,

rekao je Tõnis Saar, direktor NATO CCDCOE.

Na vježbi je prvi put od svog formiranja 2019. godine sudjelovalo i Zapovjedništvo za kibernetički prostor OS RH, kao nositelj aktivnosti uime Republike Hrvatske, zajedno s djelatnicima SOA-e, VSOA-e, nacionalnog CERT-a i privatnih IT tvrtki, koji su iz vojarne “Petar Zrinski” u Zagrebu pristupili kibernetičkom poligonu u Estoniji, priopćio je MORH. Za razliku od klasičnih vojnih vježbi, ‘Locked Shields’ odvija se u virtualnom okruženju, ali uz vrlo stvarne scenarije. Sudionici su bili podijeljeni u timove koji su preuzeli obranu izmišljene zemlje Berylije izložene koordiniranim kibernetičkim napadima na ključne sustave: od elektroenergetskih mreža i vodovoda do vojnih komunikacijskih sustava. Tijekom dva dana, timovi su morali braniti simuliranu nacionalnu infrastrukturu od otprilike 8000 kibernetičkih napada u stvarnom vremenu – usmjerenih na sustave uključujući električne mreže, 5G mreže, satelitske i sustave za upravljanje bitkama. Osim tehničke obrane, timovi su se morali snalaziti u složenim izazovima u strateškim komunikacijama, međunarodnom pravu, digitalnoj forenzici i donošenju odluka na nacionalnoj razini. Ovaj holistički pristup osigurava da su sudionici dobro pripremljeni za rješavanje svih ovih složenosti i u stvarnom životu.

Obrana se sastojala od 16 plavih multinacionalnih timova. Republika Hrvatska sa 135 članova te Republika Sjeverna Makedonija s pet članova činile su Plavi Tim 15. Tri zajednička tima s najviše bodova na vježbi Locked Shields 2026 bila su: Latvija i Singapur, potom Njemačka, Austrija, Luksemburg i Švicarska, te Francuska i Švedska.

NATO-ov tim stručnjaka za kibernetičku sigurnost udružio je snage sa saveznicama NATO-a Norveškom i Islandom kako bi se obučavali u Norveškom kibernetičkom zapovjedništvu u Lillehammeru u Norveškoj, pri čemu je NATO-ov tim kombinirao  stručnost u obavještajnim podacima o kibernetičkim prijetnjama i odgovoru na incidente, pravnom savjetovanju, forenzici i analizi zlonamjernog softvera. Tim, predvođen NATO-ovom agencijom za komunikacije i informacije (NCIA) putem svog NATO-ovog Centra za kibernetičku sigurnost (NCSC), okupio je tehničke i netehničke stručnjake iz više NATO-ovih tijela, uključujući NATO-ovu agenciju za potporu i nabavu (NSPA) i NATO-ove zračne snage za rano upozoravanje i kontrolu (NAEW&CF).

„Naš krajnji cilj u vježbi ‘Locked Shields’ jest poboljšati suradnju među narodima te izgraditi povjerenje i zajedničko razumijevanje o tome kako ojačati otpornost u kibernetičkom prostoru“, rekao je Dan Ungureanu, direktor vježbe Locked Shields 2026. „Zahvaljujem svim sudionicima, organizatorima i partnerima – gotovo 5000 ljudi diljem svijeta – na doprinosu ovom zajedničkom cilju.“

U Hrvatskoj je vježba okončana Danom uvaženih gostiju na HVU, kojem su prisustvovali zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor pukovnik Davor Stanković, zamjenik načelnika Uprave za KIS brigadir Tihomir Tomac, načelnik Sektora za komunikacijske sustave i digitalnu transformaciju MORH-a brigadir Eduard Špoljarić, ravnatelj Nacionalnog centra za kiberentičku sigurnost Ivan Matić, inspektor Inspektorata obrane brigadir Daor Dabo, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić te drugi predstavnici MORH-a, Oružanih snaga RH, tijela državne uprave i privatnog sektora. Tom je prilikom nacionalni voditelj vježbe i voditelj Plavog Tima 15 bojnik Dubravko Jerković prikazao tijek vježbe, dok je zapovjednik ZzKP-a rekao da je vježba pokazala kako je kibernetički prostor danas jednako važno operativno okruženje kao kopno, more, zrak i svemir.

“Ovih dana naši su timovi bili suočeni s kompleksnim i zahtjevnim scenarijima. No jednako važan rezultat vježbe nisu samo operativni odgovori već i brojna zapažanja i naučene lekcije koje smo prikupili. One su iznimno vrijedan temelj za daljnji razvoj naših sposobnosti. Na nama je odgovornost da ta iskustva ne ostanu samo zabilježena već da ih pretočimo u konkretne mjere, poboljšanja procedura i daljnju izgradnju kapaciteta. Već danas moramo razmišljati o sljedećem koraku: o pripremama za vježbu iduće godine kako bismo bili još spremniji, učinkovitiji i otporniji”,

poručio je je pukovnik Stanković.