
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>EU &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/category/europa/eu/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 20 Jul 2026 11:28:34 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Prvi let novog njemačkog Eurofightera</title>
		<link>https://obris.org/europa/eu/prvi-let-novog-njemackog-eurofightera/</link>
		<pubDate>Fri, 17 Jul 2026 15:53:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[Airbus]]></category>
		<category><![CDATA[borbeni zrakoplov]]></category>
		<category><![CDATA[Eurofighter]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[ratno zrakoplovstvo]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97193</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Prvi zrakoplov Eurofighter EF-2000 (Tranche 4) njemačkog Ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe), nabavljen u sklopu projekta Quadriga, obavio je svoj prvi let u Airbusovom centru za vojne zrakoplove u Manchingu u Njemačkoj. Berlin je u studenome 2020. naručio ukupno 38 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 4. Flota se sastoji od 30 jednosjeda i osam dvosjeda za obuku, a namijenjena je zamjeni zrakoplova Eurofighter [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97195" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/EF-Quadriga-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Prvi zrakoplov Eurofighter EF-2000 (Tranche 4) njemačkog Ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe), nabavljen u sklopu projekta Quadriga, obavio je svoj prvi let u Airbusovom centru za vojne zrakoplove u Manchingu u Njemačkoj. Berlin je u studenome 2020. naručio ukupno 38 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 4. Flota se sastoji od 30 jednosjeda i osam dvosjeda za obuku, a namijenjena je zamjeni zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 1 koji se povlače iz službe u Luftwaffeu, izvijestio je u petak, 17. srpnja portal Defence post. Iz Airbusa su poručili da se isporuka prvog zrakoplova Luftwaffeu i dalje očekuje kasnije ove godine, dok bi isporuka cjelokupne flote od 38 zrakoplova trebala biti dovršena do 2030. godine.</p>
<p><strong>Novi zrakoplov za Njemačku nakon otkazivanja FCAS projekta</strong></p>
<p>Ova važna etapa, uz njemačku narudžbu dodatnih 20 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 5, učvršćuje dugoročne planove Luftwaffea za modernizaciju lovačke flote u trenutku kada je otkazivanje francusko-njemačkog projekta budućeg zračnog borbenog sustava (FCAS) unijelo neizvjesnost u europske ambicije vezane uz borbene zrakoplove nove generacije. Zbroj ovih narudžbi znači da će Njemačka ukupno nabaviti 58 novoproizvedenih zrakoplova Eurofighter. Ova nabava samo je još jedan dio modernizacije i restrukturiranje njemačkih oružanih snaga. Uostalom, njemački kancelar Mertz ne krije ambicija da njemačka ima najsnažniju konvencionalnu vojnu siu u Europi</p>
<p><strong>Eurofighteri serije Tranche 4</strong></p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97198" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNTvdIUaAAIWyBe-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Quadriga Eurofighteri  Tranche 4 donose ključno unapređenje u vidu integracije sustava ECRS (European Common Radar System) Mark 1, radarskog sustava AESA. Ta sposobnost značajno poboljšava otkrivanje ciljeva, mogućnost istovremenog praćenja više ciljeva te otpornost na djelovanje elektroničkog ratovanja u usporedbi sa starijim modelima. Prema navodima portala Defence Blog, očekuje se da će ti lovci s vremenom nositi krstareće rakete dugog dometa Taurus KEPD 350, koji se već koriste na njemačkim lovcima-bombarderima Panavia Tornado IDS.</p>
<p>Inače, Eurofighter Typhoon zajednički su razvile i koriste ga Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Italija i Španjolska i operativnoj uporabi je okosnicu ratnih zrakoplovstava više država. Ovaj najnoviji primjerak posebno je važan za kompaniju Airbus, koja je na društvenim mrežama kratko objavila: &#8220;<span class="HwtZe" lang="hr"><em><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Ovo nije samo prekretnica za program &#8211; dizanje ovog novo izgrađenog standarda u nebo ogroman je korak naprijed za europsku obranu i suverenitet.</span></span> </em><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb"><em>S ESCAN mogućnostima, ovaj mlažnjak izgrađen je kako bi nebo bilo spremno za budućnost</em>.&#8221;</span></span></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>*Photo: <span class="css-1jxf684 r-bcqeeo r-1ttztb7 r-qvutc0 r-poiln3">Bundeswehr/Airbus</span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Završio je show u Parizu &#8211; Hrvatska se nije osramotila</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/zavrsio-je-show-u-parizu-hrvatska-se-nije-osramotila/</link>
		<pubDate>Tue, 14 Jul 2026 13:20:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Unutarnji poslovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[Emmanuel Macron]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Oružane snage]]></category>
		<category><![CDATA[specijalne snage]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[vojni mimohod]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97139</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Velikim vojnim mimohodom Francuska je obilježila svoj nacionalni praznik 14. srpnja, te tijekom i uoči nje okupila „Koaliciju voljnih“ , skup država koje podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije. Završni čin francuskog praznika na simboličan način održat će se večeras, nastupom francuske nogometne reprezentacije u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva. Koalicija voljnih za jačanje PZO Ukrajine Uoči današnjeg mimohoda [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Velikim vojnim mimohodom Francuska je obilježila svoj nacionalni praznik 14. srpnja, te tijekom i uoči nje okupila „Koaliciju voljnih“ , skup država koje podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije. Završni čin francuskog praznika na simboličan način održat će se večeras, nastupom francuske nogometne reprezentacije u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.</p>
<h3>Koalicija voljnih za jačanje PZO Ukrajine</h3>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97141" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4596-1.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Uoči današnjeg mimohoda u Parizu, francuski predsjednik Emanuel Macron jučer je okupio čelnike 25 zemalja koje se zalažu za sigurnosna i politička jamstva Ukrajini. Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković, napominjući da Lijepa naša sudjeluje u političkom ali ne i vojnom dijelu Koalicije voljnih. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će Pariz dopustiti Kijevu proizvodnju francuskih krstarećih raketa, precizno vođenih bombi i presretačkih raketa za protuzračnu obranu nakon što je Ukrajina naručila francusko-talijanske sustave protuzračne obrane nove generacije SAMP/T i borbene zrakoplove Rafale:</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Ranije danas predsjednik Volodimir Zelenski i ja dogovorili smo akcijski plan naših dviju zemalja, provedbom onog što je načelno dogovoreno prošlog studenog u vezi s našom bilateralnom obrambenom suradnjom. (&#8230;) Pokrećemo projekt kupnje 16 borbenih zrakoplova Rafale zajedno s odgovarajućim sustavima naoružanja. Prvi zrakoplovi trebali bi se pojaviti na ukrajinskom nebu 2028.-2029., a obuka ukrajinskih pilota započet će u nadolazećim mjesecima&#8221;,</em></p></blockquote>
<p>rekao je Macron u ponedjeljak, 13. srpnja, na konferenciji za novinare. U medijskim izviješćima naglašeno je kako članice  Koalicije voljnih planiraju početak zajedničkih vojnih vježbi, koje bi se održavale u blizini Pariza, gdje je smješten operativni stožer vojnog dijela koalicije. Najavljeno je i nešto što bi se nazvalo Koalicija za protubalističke rakete, čiji je cilj izgradnja europskih protubalističkih raketnih kapaciteta. U njoj bi sudjelovalo deset zemalja &#8211; devet europskih država i Ukrajina, a koje bi surađivale u razmjeni tehnologija i razvoju sustava za zaštitu Europe od balističkih projektila.</p>
<p>Hrvatski premijer  Plenković izvijestio je da je na sastanku Koalicije voljnih u Parizu izražena daljnja snažna potpora Ukrajini, &#8220;<em>i politička i vojna i financijska</em>&#8220;, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije. Izvijestio je da su one zemlje koje sudjeluju i u vojnom segmentu Koalicije voljnih najavile vježbe s Ukrajini susjednim zemljama kako bi pokazali zajedničke sposobnosti koje su se razvijale u posljednjih godinu i pol dana na kopnu, u zraku i na moru.</p>
<blockquote><p><em><img class="alignright size-medium wp-image-97143" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_4405-1.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />&#8220;Što se tiče hrvatske pozicije&#8221;, dodao je Plenković, &#8220;još jednom smo ponovili snažnu i principijelnu političku, financijsku, vojnu i humanitarnu potporu hrvatske Vlade Ukrajini, kao i posebna znanja i iskustva koje Hrvatska ima iz vremena Domovinskog rata, poput ekspertize u procesuiranju ratnih zločina, razminiranja i skrbi o ratnim veteranima. Založili smo se i za daljnju dinamiku pregovora o pristupanju Ukrajine u Europsku uniju&#8221;,</em></p></blockquote>
<p>kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da je to osobito važno sada kada je pozicija Mađarske bitno fleksibilnija nego je bila ranije. Sastanak je ocijenio vrlo korisnim i informativnim naglasivši da je dobro što je i Hrvatska na njemu sudjelovala. Upitan kako gleda na najavljenu &#8220;protubalističku koaliciju&#8221; unutar Koalicije, premijer je pojasnio da je cijela Koalicija voljnih, kao i uopće sigurnosna jamstva, koncipirana kao obrambeni mehanizam koji bi nastupio tek kada se jednom dogovori prekid vatre i postigne mirovni sporazum. „<em>Dakle, nije to nikakva ofenzivna operacija niti uvlačenje svih ovih zemalja u ratna zbivanja</em>“, ustvrdio je Plenković, dodavši da su dva pitanja koja predstavljaju problem Ukrajini &#8211; prvo da nemaju odgovor na eventualno korištenje nuklearnog oružna, a drugi su dalekometni balistički sustavi koje Rusija posjeduje i koristi. Zbog toga im je potrebna protubalistička obrana i zato su te zemlje koje imaju te sposobnosti u sastavu svojih oružanih snaga dio užeg tima koji će to podupirati. Plenković je iskoristio priliku kako bi ponovno kritizirao stavove predsjednika Milanovića koji je kritičan prema Koaliciji voljnih, a posebice zbog činjenice da nije dozvolio nazočnost pripadnika Počasno-zaštine bojne na mimohodu u Parizu, te su umjesto njih tamo stupali pripadnici ATJ Lučko.</p>
<h3>Mimohod za francuski Nacionalni praznik</h3>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97146" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-300x300.jpg" alt="" width="300" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-300x300.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-155x155.jpg 155w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-768x768.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-55x55.jpg 55w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-310x310.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0-65x65.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNLo5P8WsAAYzB0.jpg 1024w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Na mimohodu od Slavoluka pobjede do Trga Concorde, francuske ali i savezničke postrojbe, kao i borbeni zrakoplovi iz cijele Europe pridružili su se raskošnoj proslavi održanoj u Parizu. U kontekstu prijetnji na Istočnom krilu NATO-a i najavljenom američkom povlačenju snaga iz Europe, moto ovogodišnjeg mimohoda bio je &#8220;Strateško buđenje Europe&#8221; kako bi se demonstrirala europska vojna snaga, ali i dodatno iskazala potpora Ukrajini.  Upravo zato su kao počasni gosti u mimohodu sudjelovali i pripadnici ukrajinskih Oružanih snaga, a u preletu uz akro-skupinu Patrouille de France letjela su i dva aviona Mirage 2000B s mješovitim francusko-ukrajinskim posadama, odnosno s ukrajinskim kopilotima koji su se obučavali u Francuskoj.</p>
<p>U postroju saveznika sudjelovali su i pripadnici specijalne policije, Antiterorističke jedinice Lučko, čiji je zapovjednik Mate Bilobrk istaknuo:</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Mi smo sretni i ponosni u zajedništvu, u ime svih, da možemo predstaviti domovinu u inozemstvu, u bilo kojem obliku, a pogotovo u ovome, gdje se nalazi svjetska elita. Mi smo sretni i ponosni.&#8221;</em></p></blockquote>
<p>Dodao je da su ih Francuzi prebacili iz osmog u drugi red, a cjelokupni saveznički postroj je prošao ispred glavne pozornice.</p>
<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">
<p dir="ltr" lang="fr">Bienvenue à nos partenaires de la Coalition des volontaires. Honneur et fierté de vous avoir à nos côtés. <a href="https://t.co/gGBWA1cpFO">pic.twitter.com/gGBWA1cpFO</a></p>
<p>— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) <a href="https://x.com/EmmanuelMacron/status/2076976895896260727?ref_src=twsrc%5Etfw">July 14, 2026</a></p></blockquote>
<p><script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script></p>
<div id="attachment_97148" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-97148" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/UKR-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ukrajinski vojnici bili su prvi puta na francuskom mimohodu</p></div>
<p>Poseban gost bio je ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je dočekan s ovacijama, a Emmanuel Macron opisao je ukrajinsku prisutnost kao &#8220;<em>simbol bratstva, hrabrosti i zajedničke sudbine</em>&#8220;. Hrvatsku je, kako rekosmo, predstavljao premijer Plenković, unatoč <a href="https://obris.org/hrvatska/besmislen-inat-na-stetu-pzb-i-rh/" target="_blank" rel="noopener">teškim riječima koje je protiv ovog okupljanja  proteklih dana izrekao predsjednik RH Zoran Milanović</a>. Bez obzira što Milanović o tome mislio, Hrvatskoj je mjesto među zapadnim saveznicima, što je jasno danas demonstrirano. Velika je šteta da u mimohodu nisu sudjelovali pripadnici OS RH, kojima bi to bilo prirodno mjesto, no i zamjena &#8211; ATJ Lučko &#8211; odradila je posao na visini. Mediji su primijetili i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić &#8211; pozvan kao jedini ne-NATO i ne-EU čelnik &#8211; sjedio u prvom redu, ali nekoliko mjesta dalje od francuskog predsjednika Macrona, koji broji zadnje mjesece na ovoj funkciji. Unatoč nekim najavama, vojske Republike Srbije nije sudjelovala na pariškom mimohodu.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97153" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNMLOgYWkAAwB8h-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Za svoj posljednji mimohod u svojstvu vrhovnog zapovjednika, Emmanuel Macron imao je za cilj pokazati preporod francuskih oružanih snaga tijekom svojih deset godina na dužnosti, razdoblja u kojem se francuski obrambeni proračun udvostručio, pa su tako oklopna vozila Griffon i Jaguar, zajedno s dronovima postavljenim na kamionima, ilustrirali modernizaciju opreme posljednjih godina. Macron je u svojih 10 godina imao prilično napete odnose s Oružanim snagama, često obilježene nepovjerenjem i međusobnim napetostima, no za kraj mandata Macron ipak želi ostaviti vojsku na boljoj razini nego ju je dočekao.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Odrađene zadnje pripreme za mimohod u Parizu</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/odradene-zadnje-pripreme-za-mimohod-u-parizu/</link>
		<pubDate>Mon, 13 Jul 2026 21:52:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Unutarnji poslovi]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[Emmanuel Macron]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[MUP RH]]></category>
		<category><![CDATA[specijalna policija]]></category>
		<category><![CDATA[vojni mimohod]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97125</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Nakon što je u nedjelju, 12. srpnja, na Champs-Élyséesu održana generalna proba vojnog mimohoda povodom francuske proslave La fête nationale, postrojbu specijalne policije ATJ Lučko iz sastava MUP-a RH u ponedjeljak, 13. srpnja, obišao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Plenković u Parizu boravi dva dana, gdje je ponedjeljak prošao posjetom &#8220;specijalcima&#8221; i sudjelovanjem na sastanku Koalicije voljnih, dok je utorak [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97126" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3718.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Nakon što je u nedjelju, 12. srpnja, na Champs-Élyséesu održana generalna proba vojnog mimohoda povodom francuske proslave La fête nationale, postrojbu specijalne policije ATJ Lučko iz sastava MUP-a RH u ponedjeljak, 13. srpnja, obišao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Plenković u Parizu boravi dva dana, gdje je ponedjeljak prošao posjetom &#8220;specijalcima&#8221; i sudjelovanjem na sastanku Koalicije voljnih, dok je utorak rezerviran za praćenje vojnog mimohoda na kojoj će sudjelovati i 22 pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.</p>
<p>Specijalci iz Lučkog rekli su premijeru Plenkoviću da je <a href="https://obris.org/hrvatska/pripadnici-atj-lucko-otisli-u-pariz/" target="_blank" rel="noopener">pripremni tjedan</a> prošao &#8220;sjajno&#8221;, te su uvjereni da će kvalitetno predstaviti Hrvatsku.</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Meni je posebno drago da će pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, koji su zajedno s pripadnicima iz Rakitja bili dio hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu, sutra defilirati po Champs-Élyséesu za francuski Nacionalni dan&#8221;,</em></p></blockquote>
<p>istaknuo je Plenković, dodavši:</p>
<blockquote><p><em><img class="alignright size-medium wp-image-97128" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Z63_3711.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />&#8220;Sutra ćemo vas s ponosom gledati među pripadnicima više od 30 oružanih snaga koji će zajedno s francuskim postrojbama imati prigodu sudjelovati u tradicionalnom defileu, 10. u mandatu predsjednika Macrona, kojim na neki način zaokružuje svoj projekt jačanja europskih obrambenih sposobnosti i strateške autonomije Europe u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima diljem svijeta.&#8221;</em></p></blockquote>
<p>Upravo bi zbog toga, upozorio je, izostanak Hrvatske s francuskog mimohoda zasigurno bio velika pogreška:</p>
<blockquote><p><em> &#8220;Vlada je tu da sprečava pogreške, a vi ste tu da dostojno predstavljate Hrvatsku, kao što to činite svakodnevno u svim vašim zadaćama štiteći zakon i red i dajući ogroman doprinos sigurnosti cijele zemlje“,</em></p></blockquote>
<p>poručio je premijer Plenković, ujedno prenijevši pozdrave potpredsjednika Vlade Božinovića, Medveda i Anušića.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97130" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-1024x768.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HNHijWHX0AAv9kM.jpg 1600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Na mimohodu koji se ovoga puta zove &#8220;Strateško buđenje Europe&#8221; pripadnici ATJ Lučko trebali bi biti drugi u postroju &#8211; odmah iza domaćina Francuza. <span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Mimohod ide svojom uobičajenom rutom od Slavoluka pobjede prema Place de la Concorde, što je dionica duga nešto više od 1,9 kilometara.</span></span> <span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Ovogodišnje izdanje uključuje gotovo 8500 sudionika, prema francuskom Ministarstvu oružanih snaga, uz otprilike 300 vozila i 193 konja Republikanske garde.</span></span> <span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Prelet je također značajno porastao &#8211; sa 65 zrakoplova i 29 helikoptera prošle godine na 98 zrakoplova i 32 helikoptera ove godine.</span></span> Mimohod će otvoriti <span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">dva borbena zrakoplova Mirage 2000 kojima upravljaju zajedničke francuske i ukrajinske posade, a jedan zrakoplov je obojen u plavo-žutu boju ukrajinske zastave. Mimohod će dodatno obilježiti 400. obljetnicu francuske Mornarice, a svake se godine završava izvedbom &#8220;Ode radosti&#8221;, službene himne Europske unije. Ovo će biti deseti i posljednji mimohod parada predsjednika Emmanuela Macrona povodom Dana Bastilje prije isteka njegovog predsjedničkog mandata.</span></span></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Hrvatska dobila prvih 255 milijuna eura iz programa SAFE</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/hrvatska-dobila-prvih-255-milijuna-eura-iz-programa-safe/</link>
		<pubDate>Mon, 13 Jul 2026 05:12:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[euro]]></category>
		<category><![CDATA[Europska komisija]]></category>
		<category><![CDATA[financiranje obrane]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[SAFE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97118</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Hrvatska je u petak, 10. srpnja, primila prvu uplatu od 255 milijuna eura u okviru obrambenog instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), što predstavlja 15% ukupne alokacije od 1,7 milijardi eura. Ovaj avans omogućit će Hrvatskoj ubrzanje ključnih obrambenih projekata, jačanje otpornosti i nadogradnju vojnih sposobnosti u potporu zajedničkim europskim ciljevima, priopćila je Europska komisija. &#160;  „Hrvatska je dosljedno [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb"><img class="alignleft size-medium wp-image-97120" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank-300x158.jpg" alt="" width="300" height="158" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank-300x158.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank-768x406.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank-104x55.jpg 104w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/euros_tank-310x164.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Hrvatska je u petak, 10. srpnja, primila prvu uplatu od 255 milijuna eura u okviru obrambenog instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), što predstavlja 15% ukupne alokacije od 1,7 milijardi eura. Ovaj avans omogućit će Hrvatskoj ubrzanje ključnih obrambenih projekata, jačanje otpornosti i nadogradnju vojnih sposobnosti u potporu zajedničkim europskim ciljevima, priopćila je Europska komisija.</span></span></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<blockquote><p><em><span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb"> „Hrvatska je dosljedno pokazivala svoju predanost europskoj sigurnosti, a ovo predfinanciranje pomoći će da se ta predanost pretvori u jače sposobnosti na terenu. Ubrzavanjem ključnih obrambenih ulaganja, Hrvatska će ojačati svoju otpornost, modernizirati svoje oružane snage, poboljšati svoje obrambene sposobnosti u mediteranskoj regiji i ojačati svoj doprinos našoj kolektivnoj obrani. Svaka država članica koja ulaže u vlastitu sigurnost također čini Europu jačom. SAFE omogućava zemljama poput Hrvatske da brže napreduju, zajedno ulažu i grade sposobnosti koje su Europi potrebne za odvraćanje prijetnji i zaštitu svojih građana,“</span></span></span></em></p></blockquote>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97122" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/Kubilius.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />rekao je <span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu i svemir, koji je u svibnju posjetio Zagreb. Tom su prilikom <a href="https://obris.org/hrvatska/kubilius-hrvatska-je-mala-zemlja-s-velikim-ambicijama/" target="_blank" rel="noopener">povjerenik Kubilius i ministri financija i obrane, Ćorić i Anušić, potpisali Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE</a>&#8211;</span></span></span></p>
<p><span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Ovo predfinanciranje slijedi nakon završetka svih potrebnih proceduralnih koraka i odražava predanost EU-a pružanju pravovremene, praktične podrške putem SAFE-a, napominje Europska komisija. Daljnja plaćanja slijedit će kako se budu ispunjavali dogovoreni ciljevi i provedba.</span></span></span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>„Rheinmetall Unmanned Vehicles“ &#8211; zajednička tvrtka DOK-ING-a i Rheimetalla</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/rheinmetall-unmanned-vehicles-zajednicka-tvrtka-dok-ing-a-i-rheimetalla/</link>
		<pubDate>Wed, 08 Jul 2026 17:40:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija RH]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[besposadni sustavi]]></category>
		<category><![CDATA[DOK-ING]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Rheinmetall]]></category>
		<category><![CDATA[robotizirani borbeni sustavi]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97095</guid>
		<description><![CDATA[&#160; U prisustvu premijera Andreja Plenkovića i glavnog direktora njemačke kompanije Rheinmetall Armina Pappergera danas je u Zagrebu predstavljena nova zajednička tvrtka „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ (RUV), koja je prije bila poznata kao „DOK-ING Sigurnost i obrana“. „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ trebala bi postati jedno od ključnih europskih centara za razvoj i proizvodnju besposadnih kopnenih sustava nove generacije, a u široj slici [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97096" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/VRH_5178-Edit.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />U prisustvu premijera Andreja Plenkovića i glavnog direktora njemačke kompanije Rheinmetall Armina Pappergera danas je u Zagrebu predstavljena nova <a href="https://obris.org/hrvatska/sluzbeno-je-rheinmetall-preuzeo-dok-ing/" target="_blank" rel="noopener">zajednička tvrtka „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ (RUV), koja je prije bila poznata kao „DOK-ING Sigurnost i obrana“</a>. „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ trebala bi postati jedno od ključnih europskih centara za razvoj i proizvodnju besposadnih kopnenih sustava nove generacije, a u široj slici koju je iznio premijer Plenković tvrtka RUV otvara priliku dugoročnog strateškog industrijskog partnerstva Rheinmetalla i Republike Hrvatske, odnosno doprinosi jačanju ukupnog mozaika odnosa između Hrvatske i Njemačke. Društvo RUV, naglasio je Plenković, snažna je potvrda da Hrvatska nije samo korisnik naprednih tehnologija, nego i zemlja koja sudjeluje u njihovom stvaranju i razvoju: „<em>Želimo graditi Hrvatsku koja razvija i izvozi najnaprednije tehnologije i aktivno pridonosi europskoj sigurnosti</em>“.</p>
<blockquote><p><em>„Posebno je važno što će ključne razvojne aktivnosti ostati u Hrvatskoj, gdje će biti uspostavljen kompetencijski centar za razvoj autonomnih i besposadnih kopnenih sustava. Time hrvatski inženjeri, stručnjaci i istraživači postaju aktivni sudionici u razvoju najsuvremenijih tehnologija koje će oblikovati budućnost obrane i sigurnosti,“</em></p></blockquote>
<p>rekao je hrvatski premijer.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-97098" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/740797515_985956224268462_5146451465944242962_n-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Glavni izvršni direktor kompanije Rheinmetall AG Armin Papperger većinski ulazak Rheinmetalla u DOK-ING vidi kao dodatno jačanje obrambenog eko sustava u svim zemljama gdje ta kompanija posluje – a to je na 180 lokacija od kojih je većina u Europi. Nova tvrtka Rheinmetalla i DOK-ING-a, koja po Pappergeru zapošljava vrhunske eksperte, biti će centar izvrsnosti za obrambena autonomna vozila, a u budućnosti se može očekivati najmanje udvostručenje prihoda koje je do sada imao DOK-ING, ali i nova zapošljavanja u narednim godinama.</p>
<blockquote><p><em>„Cilj nam je izgraditi široko industrijsko partnerstvo s Hrvatskom koje će uključivati ​​lokalne dobavljače, brodogradnju, istraživačke institucije i akademsku zajednicu. Hrvatska ima stručnost, industrijsku tradiciju i talentirane ljude potrebne da postane središte proizvodnje i razvoja naprednih obrambenih tehnologija. Zajedno možemo izgraditi kapacitete koji će služiti Hrvatskoj, Europi i našim saveznicima, a istovremeno stvarati nove izvozne mogućnosti za hrvatsku industriju,“</em></p></blockquote>
<p>istaknuo je Papperger. Na to se nadovezao i Vjekoslav Majetić, osnivač tvrtke DOK-ING:</p>
<blockquote><p><em>„Prije više od trideset godina, DOK-ING je osnovan na uvjerenju da hrvatsko znanje i stručnost mogu stvoriti tehnologije sposobne promijeniti svijet. Danas ne zatvaramo jedno poglavlje &#8211; otvaramo novo. Čvrsto vjerujem da će tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinijeti europskoj sigurnosti i pokazati da hrvatska industrija može stajati uz bok vodećih svjetskih tvrtki kao ravnopravan partner. Posebno sam ponosan što će hrvatski inženjeri imati priliku razviti, ovdje u Zagrebu, sustave koji će oblikovati budućnost europske obrambene industrije.“</em></p></blockquote>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97100" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-300x157.jpg" alt="" width="300" height="157" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-300x157.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-768x401.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-1024x535.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-105x55.jpg 105w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy-310x162.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/07/HMIZoT8WgAAIaoy.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Istraživačke, razvojne i inženjerske mogućnosti ostat će u Hrvatskoj, dok će zajedničko ulaganje hrvatskim stručnjacima omogućiti pristup globalnim tržištima, naprednim tehnologijama, serijskoj proizvodnji i međunarodnim razvojnim programima. Cilj je razviti novu generaciju bespilotnih i autonomnih kopnenih platformi za vojne i sigurnosne primjene, uključujući sustave borbene potpore, inženjerske operacije borbenog djelovanja, razminiranje i druge misije visokog rizika, nadograđujući se na DOK-ING-ovu Komodo platformu i Rheinmetallovu stručnost u integraciji složenih obrambenih sustava, objavio je Rheinmetall u priopćenju. No Rheinmetallova strategija u Hrvatskoj proteže se daleko izvan razvoja bespilotnih kopnenih sustava. Tvrtka je već prisutna u pomorskom sektoru i posljednjih je mjeseci dodatno proširila suradnju s hrvatskom industrijom, brodograđevnim sektorom i akademskom zajednicom. To stvara temelje za dugoročnu lokalizaciju proizvodnje, razvoj novih tehnologija i jaču integraciju hrvatskih tvrtki u europske obrambene programe.</p>
<p>Premijer Andrej Plenković i Armin Papperger, glavni izvršni direktor Rheinmetall AG-a, također su održali bilateralni sastanak kako bi razgovarali o daljnjem razvoju Rheinmetallovih aktivnosti u Hrvatskoj, budućim ulaganjima, integraciji hrvatskih tvrtki u međunarodne lance opskrbe i mogućnostima proširenja proizvodnih i istraživačkih kapaciteta.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Njemačka jača udio u KNDS-u</title>
		<link>https://obris.org/europa/eu/njemacka-jaca-udio-u-knds-u/</link>
		<pubDate>Tue, 30 Jun 2026 10:33:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[KMW]]></category>
		<category><![CDATA[KNDS]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[obrambena suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97017</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Njemačka vlada planira kupiti 40 posto dionica u europskom proizvođaču tenkova KNDS-u od obitelji koje posjeduju udjele. Tako bi Njemačka došla na isti udio koji posjeduje Francuska, o čemu su se dvije zemlje prethodno dogovorile, objavio je portal Deutsche Wellea. Očekuje se da bi novi njemački udio mogao koštati oko šest milijardi eura, što mora odobriti proračunski odbor njemačkog parlamenta. KNDS planira i izlazak na [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Njemačka vlada planira kupiti 40 posto dionica u europskom proizvođaču tenkova KNDS-u od obitelji koje posjeduju udjele. Tako bi Njemačka došla na isti udio koji posjeduje Francuska, o čemu su se dvije zemlje prethodno dogovorile, objavio je portal Deutsche Wellea. Očekuje se da bi novi njemački udio mogao koštati oko šest milijardi eura, što mora odobriti proračunski odbor njemačkog parlamenta. KNDS planira i izlazak na burzu. Francuska trenutno ima 50 posto udjela u tvrtki, ali namjerava to sniziti na 40 posto. Preostala petina dionica trebala bi otići na burzama u Frankfurtu i Parizu. Berlin je poduzeo korake nakon što se za prodaju odlučio Wegmann, holding obitelji koje drže udjele KNDS-a.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97022" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala-300x162.jpg" alt="" width="300" height="162" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala-300x162.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala-768x415.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala-102x55.jpg 102w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG-f44_mala-310x167.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Glasnogovornik vlade Friedricha Merza rekao je da Njemačka kupnjom osigurava nacionalni interes i „<em>dugoročni utjecaj u tvrtki koja je strateški važna za europsku sigurnost i obrambene kapacitete</em>&#8220;. Dvije države su u zajedničkom priopćenju navele ambiciju razviti KNDS u vodeću tvrtku namjenske industrije u Europi „<em>koja će služiti francuskim i njemačkim oružanim snagama</em>&#8220;. No, ovaj dogovor izaziva i kritike jer njemačka vlada nastavlja izravno ulaziti u vlasništvo tvrtki koje zarađuju proizvodnjom oružja, piše DW. Riječ je o najvećem europskom proizvođaču tenkova, s poznatom njemačkom markom Leopard i francuskim Leclercom. KNDS razvija i sljedeću generaciju tih borbenih vozila. Tvrtka je nastala prije desetak godina spajanjem njemačke obiteljske tvrtke Krauss-Maffei Wegmann i francuskog državnog proizvođača oružja Nextera.</p>
<p>Marco Becht, profesor korporativnog upravljanja na briselskom sveučilištu ULB, kaže da Berlin cilja i zaradu i stratešku kontrolu: „<em>Oni misle – zašto bi ostavili sav novac privatnim investitorima? I zašto država ne bi zarađivala na tvrtkama tako što postaje dioničar</em>?&#8221; Declan Power, analitičar za pitanja obrane u dublinskom Institutu za međunarodne i europske poslove, pak vidi značaj dogovora u spremnosti Pariza i Berlina da ojačaju vojne kapacitete: „<em>U Europi se o tome mnogo govori, ali ovaj dogovor je vidljivi korak prema tome da Europa preuzme kontrolu nad vlastitim obrambenim proizvodnim kapacitetima</em>&#8220;, izjavio je za DW. „<em>Zaštita teritorija i ljudi srž je obveza odgovorne države, posebno demokratske države</em>&#8220;, dodaje Power. Berlin se u priopćenju vezano za ovaj posao pozvao na rusku agresiju na Ukrajinu kao ključni primjer zašto se mora jačati vojska. Osobito treba naglasiti da je riječ o tenkovima, oružju o kojem se često polemički raspravlja nakon iskustava rata u Ukrajini i teških ruskih gubitaka tenkova uporabom ukrajinskih dronova.</p>
<div id="attachment_97024" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-97024" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/TKMS.jpg 516w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Posebna prava za njemačku državu u TKMS</p></div>
<p>Berlin i sada ima bitan utjecaj na privatni namjenski sektor licenciranjem proizvođača i odobravanjem izvoza oružja. No, čini se da sada želi pojačati kontrolu, ocjenjuje DW. KNDS nije prvi takav dogovor. U listopadu prošle godine vlada je osigurala posebna savjetnička prava i nominacije za nadzorni odbor u proizvođaču podmornica Thyssenkrupp Marine Systems. Državni Kreditni institut za obnovu kupio je 2021. četvrtinu udjela u tvrtki Hensoldt koja proizvodi vojne radare. Posjeduje i 11 posto dionica u divu zrakoplovne industrije Airbusu. „<em>Kad pogledate te primjere, čini se da njemačka država ima sve više interesa za obrambeni sektor i želi biti više uključena</em>&#8220;, ocijenio je profesor Becht.</p>
<h3>Važnost ovog dogovora</h3>
<p>Dogovor oko KNDS-a značajan je za bilateralne odnose Njemačke i Francuske, posebno jer je nedavno zbog nesporazuma neslavno propao zajednički projekt borbenog zrakoplova FCAS. O tome smo pisali <a href="https://obris.org/europa/eu/propast-projekta-fcas/" target="_blank" rel="noopener">na stranicama portala Obris.org u veljači</a> kada smo objavili da je francuski proizvođač  Dassault inzistirao na vodećoj ulozi u projektu, što  je pak izazivalo nezadovoljstvo u Njemačkoj te konačni kraj projekta. To je mnogima bio signal da nešto ne valja u odnosima.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97026" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation-300x218.jpg" alt="" width="300" height="218" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation-300x218.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation-76x55.jpg 76w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation-310x225.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/franco-german-cooperation-75x55.jpg 75w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />I sadašnji pregovori oko KNDS-a razvlačili su se mjesecima, ocijenio je DW. Njemačka vlada izjavila je da će raditi u „<em>bliskom dijalogu i na ravnopravnoj osnovi s francuskim partnerima</em>&#8220;. Profesor Becht ipak smatra da, iz perspektive Berlina, ovaj dogovor ima elemente suradnje, ali i demonstracije nove vojne snage prema Francuskoj: „<em>Pokazuje novu njemačku volju da se bude konkretniji i čini manje ustupaka</em>&#8220;. Dodao je da je „<em>Njemačka sve spremnija reći &#8216;ne&#8217; umjesto da se jednostavno prilagođava Francuskoj</em>.&#8221; Osim toga treba naglasiti da je njemački kancelar Merz otvoreno iznio njemačku ambiciju da njihove oružane snage – Bundeswehr &#8211; postanu najsnažnija vojska u NATO Savezu.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Besmislen inat na štetu PZB i RH</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/besmislen-inat-na-stetu-pzb-i-rh/</link>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2026 15:58:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[Emmanuel Macron]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[obrambena suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[OS RH]]></category>
		<category><![CDATA[Počasno-zaštitna bojna]]></category>
		<category><![CDATA[vojni mimohod]]></category>
		<category><![CDATA[Zoran Milanović]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97003</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.</p>
<p>Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:</p>
<blockquote>
<div id="attachment_97005" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-97005" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-300x216.jpg" alt="" width="300" height="216" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-300x216.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-768x553.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-76x55.jpg 76w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-310x223.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_3571_mala-75x55.jpg 75w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine</p></div>
<p><em>„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske&#8221;.</em></p></blockquote>
<p>Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:</p>
<blockquote><p><em>„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika&#8221;.</em></p></blockquote>
<p>Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.</p>
<p>Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „<em>Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz</em>”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.</p>
<blockquote><p><em> “Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,</em></p></blockquote>
<p>rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.</p>
<blockquote><p><em>„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,</em></p></blockquote>
<p>istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što <a href="https://obris.org/hrvatska/mimohod-2025-odrzana-generalna-proba/" target="_blank" rel="noopener">Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb</a>.</p>
<blockquote>
<div id="attachment_97007" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-97007" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/DSC_1317-3-1024x683-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )</p></div>
<p><em>„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,</em></p></blockquote>
<p>pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “<em>biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu</em>“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „<em>Plenković kaže da su <a href="https://obris.org/hrvatska/35-obljetnica-os-rh-uz-medunarodne-goste/" target="_blank" rel="noopener">Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna</a>. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama</em>“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “<em>Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici</em>“.</p>
<p>Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “<em>Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti &#8211; pripremite se da će vaša djeca ginuti</em>“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.</p>
<blockquote>
<div id="attachment_97008" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-97008" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala-300x198.jpg" alt="" width="300" height="198" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala-300x198.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala-768x506.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/IMG_4048_mala-310x204.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik</p></div>
<p><em>„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,</em></p></blockquote>
<p>rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „<em>Za nadolazeći 13. i 14. srpnja<strong> p</strong>ozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije</em>.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.</p>
<p>Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, <a href="https://obris.org/hrvatska/hrvati-u-parizu-mimohod-ali-i-brojni-sastanci/" target="_blank" rel="noopener">odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine</a>, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:</p>
<blockquote>
<div id="attachment_97010" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-97010" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-1024x768.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/mimohod_14072013_4.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine</p></div>
<p><em>“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,</em></p></blockquote>
<p>zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine <a href="https://obris.org/hrvatska/os-rh-na-vojnome-mimohodu-u-parizu/" target="_blank" rel="noopener">Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine,</a> ali da unatoč tome <a href="https://obris.org/hrvatska/saveznici-na-mimohodu-sorry-but-no/" target="_blank" rel="noopener">Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja</a>. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su <a href="https://obris.org/hrvatska/mimohod-2025-odrzana-generalna-proba/" target="_blank" rel="noopener">nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015.</a> Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.</p>
<p>Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „<em>To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,</em>“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:</p>
<blockquote><p><em> <img class="alignright size-medium wp-image-97012" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252-300x190.png" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252-300x190.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252-87x55.png 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252-310x196.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252-125x80.png 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-29-174252.png 595w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“</em></p></blockquote>
<p>Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.</p>
<p>Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Rumunjska zaprimila u službu tursku višenamjensku korvetu</title>
		<link>https://obris.org/nato/rumunjska-zaprimila-u-sluzbu-tursku-visenamjensku-korvetu/</link>
		<pubDate>Wed, 24 Jun 2026 15:53:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[brodogradnja specijalne namjene]]></category>
		<category><![CDATA[korveta]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[ratna mornarica]]></category>
		<category><![CDATA[Recep Tayyip Erdogan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunjska]]></category>
		<category><![CDATA[SAFE]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=96914</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Pred najvišim dužnosnicima Rumunjske i Turske, predvođenima predsjednicima država Nicușorom Danom i Recepom Tayyipom Erdoganom, Rumunjske pomorske snage zaprimile su u službu novoigrađenu korvetu &#8220;Kontraadmiral August Roman&#8221; – 261, klase  Hisar. Svečanost se odvijala u subotu, 20. lipnja, u brodogradilištu u Istanbulu, gdje je zapovjednik broda pukovnik Sorin Huruială primio rumunjsku zastavu, nakon čega je korveta ušla u službu [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96915" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLR2Yb-X0AEAQp1-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Pred najvišim dužnosnicima Rumunjske i Turske, predvođenima predsjednicima država Nicușorom Danom i Recepom Tayyipom Erdoganom, Rumunjske pomorske snage zaprimile su u službu novoigrađenu korvetu &#8220;Kontraadmiral August Roman&#8221; – 261, klase  Hisar. Svečanost se odvijala u subotu, 20. lipnja, u brodogradilištu u Istanbulu, gdje je zapovjednik broda pukovnik Sorin Huruială primio rumunjsku zastavu, nakon čega je korveta ušla u službu Rumunjskih pomorskih snaga. Brod je postao dio 50. divizije korveta, strukture podređene Zapovjedništvu flote &#8220;Viceadmiral Vasile Urseanu&#8221;.</p>
<p>Korveta &#8220;Kontraadmiral August Roman&#8221; &#8211; 261 je višenamjenska &#8211; dizajnirana je za obavljanje širokog raspona zadaća: od nadzora, izviđanja, patroliranja, pomorskog presretanja te potrage i spašavanja na moru, do površinskog, protuzračnog i protupodmorničkog ratovanja, uključujući i integrirani helidrom. Brod u svojoj trenutnoj konfiguraciji ima top kalibra 76 milimetara, dvije strojnice kalibra 12,7 milimetara, radar za upravljanje vatrom s integriranim elektrooptičkim senzorom, sustave za elektroničko ratovanje i integrirani komunikacijski sustav &#8211; opremu temeljenu na najsuvremenijim tehnologijama, objavilo je rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane.</p>
<p>Ova korveta je kupljena iz viška turske Ratne mornarice, koja ju je pustila u službu u prosincu 2024., odmah nakon izgradnje broda. Kratko razdoblje isporuke i integracije u službu Rumunjskih pomorskih snaga predstavljalo je značajnu operativnu priliku za rumunjsku vojsku, izravno doprinoseći jačanju kapaciteta odgovora na novonastale prijetnje u regiji Crnog mora. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan naglasio je kako je ovo važan trenutak za Rumunjske pomorske snage:</p>
<blockquote><p><em>„Ovo je prvi novi brod nakon 30 godina. Još četiri će slijediti kroz program SAFE, i mi smo u ovom trendu modernizacije cjelokupne vojne opreme.“</em></p></blockquote>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-96917" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-768x513.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-1024x684.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchXXwAAv0JH-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />U prosincu 2025. potpisan je međuvladin ugovor vrijedan 223 milijuna eura, bez PDV-a, a prijenos vlasništva nad brodom dogodio se u utorak, 16. lipnja 2026. Ukupna vrijednost za postizanje operativne sposobnosti iznosi približno 265 milijuna eura, bez PDV-a. U tom smislu, planiran je novi postupak nabave za drugu polovicu 2026., vrijedan približno 42 milijuna eura, za dodatne sposobnosti i borbene sustave (VLS &#8211; Vertical Launching System, sustavi za lansiranje protuzračnih raketa, CIWS &#8211; Close-In Weapon System, kalibra 35 mm, sustav za lansiranje raketa i torpeda te infracrveni sustav za pretraživanje i praćenje). Također, kroz EU-program SAFE (Security Action for Europe) planirana je nabava sustava za lansiranje raketa NSM (Naval Strike Missile), koji će biti instaliran i integriran na brodu.</p>
<blockquote><p><em>„Ovom novom akvizicijom, Rumunjska još jednom dokazuje svoju predanost ispunjavanju obećanja o obrambenim ulaganjima danog u Haagu i NATO-ovih ciljeva sposobnosti, čime značajno doprinosi povećanju europskog doprinosa Sjevernoatlantskom savezu i našoj zajedničkoj sigurnosti u regiji Crnog mora, zajedno s Republikom Turskom, našim strateškim partnerom, saveznikom i tradicionalnim prijateljem,“</em></p></blockquote>
<p>zaključila je na društvenim mrežama Toiu Oana, rumunjska ministrica vanjskih poslova.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96919" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-768x513.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-1024x684.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HLRwchYWQAAOt2u-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Rumunjska trenutno provodi ili planira niz zajedničkih aktivnosti s Turskom &#8211; Rumunjska, Bugarska i Turska imaju zajednički program razminiranja u teritorijalnim vodama Crnoga mora, a rumunjski predsjednik očekuje da će ovo partnerstvo biti prošireno i na podmorničku infrastrukturu u Crnom moru, naročito zbog toga što Rumunjska pokazuje interes za iskorištavanje plina u Crnom moru. Turski predsjednik Erdogan bi do kraja ove godine trebao doći u posjet Bukureštu, pri čemu će biti organiziran rumunjsko-turski poslovni forum. Rumunjski dužnosnici očekuju i veća turska ulaganja u obrambenu industriju, posebno nakon što je turska privatna tvrtka Otokar kupila rumunjsku Automecanicu u Mediașu. Trenutno su u tijeku rumunjsko-turski razgovori o NATO-vom Centru za Crno more, koji se trenutno nalazi u Istanbulu. Kako je riječ o centru rotacijskog tipa, Rumunji ga žele dovesti u Constanțu počevši od 2028. godine. Erdogan i Dan su razgovarali i o europskom centru za sigurnost plovidbe u Crnom moru. Kako je naglasio rumunjski predsjednik, „<em>glavni zadatak ovog centra bit će prikupljanje informacija o plovidbi i svemu što se događa u Crnom moru, ali sekundarni zadatak je povezivanje Europske unije sa zemljama koje imaju interes za Crno more, a Turska je, naravno, jedna od njih.</em>“</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Eurosatory 2026: Hrvatska nabavlja streljivo od slovačkog ZVS Holdinga</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/eurosatory-2026-hrvatska-nabavlja-streljivo-od-slovackog-zvs-holdinga/</link>
		<pubDate>Thu, 18 Jun 2026 11:24:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[CSG]]></category>
		<category><![CDATA[Eurosatory]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[kupovina streljiva]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=96886</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Drugog dana francuske vojne izložbe obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, Hrvatska je potpisala sporazum o nabavi streljiva sa slovačkim Ministarstvom obrane. Kako je već ranije objavio portal Obris.org, sporazum su potpisali hrvatski i slovački ministri obrane Ivan Anušić i Robert Kaliňák, kao i predstavnici ZVS Holdinga, a sada su poznati i detalji ovog posla. Hrvatska se pridružila okvirnom [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Drugog dana francuske vojne izložbe obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, Hrvatska je potpisala sporazum o nabavi streljiva sa slovačkim Ministarstvom obrane. <a href="https://obris.org/europa/eu/hrvatska-obrambena-industrija-na-izlozbi-eurosatory-2026/" target="_blank" rel="noopener">Kako je već ranije objavio portal Obris.org, sporazum su potpisali hrvatski i slovački ministri obrane Ivan Anušić i Robert Kaliňák</a>, kao i predstavnici ZVS Holdinga, a sada su poznati i detalji ovog posla.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96889" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-300x190.jpg" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-300x190.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-768x487.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-1024x649.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-87x55.jpg 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-310x196.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/55338714726_775f0757f6_h.jpg 1600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Hrvatska se pridružila okvirnom sporazumu o opskrbi streljivom velikog i srednjeg kalibra za države članice Europske unije, koji su u prosincu 2025. sklopili Ministarstvo obrane Slovačke Republike i ZVS Holding. Okvirni sporazum, čija je maksimalna vrijednost do 58 milijardi eura, sklopili su Ministarstvo obrane Slovačke Republike i ZVS Holding na razdoblje od sedam godina. Sporazum omogućuje i drugim državama članicama Europske unije da mu pristupe putem dodataka te pod već utvrđenim uvjetima nabavljaju streljivo od ZVS Holdinga. Nakon pristupanja Hrvatske uslijedit će konkretne narudžbe streljiva u skladu s potrebama Oružanih snaga RH. Njihova financijska vrijednost i točan sastav zasad nisu utvrđeni.</p>
<p>Prema riječima slovačkog ministra obrane Roberta Kaliňáka:</p>
<blockquote><p>„<em>Pristupanje Hrvatske potvrđuje da Slovačka, putem ZVS Holdinga, europskim partnerima može ponuditi pouzdano i dugoročno rješenje za opskrbu streljivom. To je dobra vijest za slovačku obrambenu industriju, zapošljavanje i javne financije, jer daljnji rast proizvodnje donosi nova ulaganja, radna mjesta i porezne prihode. Istodobno jača europsku obrambenu industrijsku bazu te sposobnost europskih zemalja da osiguraju vlastitu sigurnost</em>.”</p></blockquote>
<p>Kako smo objavili na portalu Obris.org, Slovačka je na ovogodišnjem Eurosatoryju prisutna sa 17 svojih obrambenih kompanija, a CSG grupa je jedna od njih.</p>
<blockquote><p><img class="alignleft size-medium wp-image-96891" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Jan-Marinov-300x275.png" alt="" width="300" height="275" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Jan-Marinov-300x275.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Jan-Marinov-60x55.png 60w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Jan-Marinov-310x284.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Jan-Marinov.png 575w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />„<em>Interes Hrvatske potvrđuje povjerenje u model suradnje koji kombinira iskustvo i proizvodne kapacitete CSG Grupe sa strateškom ulogom slovačke države kao suvlasnika ZVS Holdinga. Ovo partnerstvo omogućuje nam dugoročna ulaganja u razvoj proizvodnje te jačanje sigurnosti opskrbe za europske kupce. Istodobno, ovaj projekt pokazuje proizvodnu fleksibilnost CSG-a. Uz streljivo NATO standarda 155 mm, sposobni smo isporučivati i širok raspon drugih kalibara</em>“,</p></blockquote>
<p>rekao je Jan Marinov, izvršni direktor CSG Defence Systems Division.</p>
<p>Hrvatska je odluku o pristupanju donijela na temelju dugoročne i postupno razvijane obrambeno-industrijske suradnje sa Slovačkom te povjerenja u sposobnosti slovačke obrambene industrije. Potpisivanje dodatka sporazumu nadovezuje se na širu suradnju dviju zemalja u području obrane i sigurnosti, koju su posljednjih mjeseci aktivno podržavali predstavnici ministarstava obrane Slovačke i Hrvatske.</p>
<p><strong><img class="alignright size-medium wp-image-96893" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044-300x185.png" alt="" width="300" height="185" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044-300x185.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044-768x474.png 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044-89x55.png 89w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044-310x191.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-18-132044.png 967w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></strong>ZVS Holding jedan je od ključnih proizvođača streljiva u srednjoj Europi. Od 2015. godine tvrtka je u zajedničkom vlasništvu DMD Grupe, državnog poduzeća koje djeluje u okviru Ministarstva obrane Slovačke Republike, te MSM GRUPE, člana CSG Grupe, pri čemu svaka strana drži 50 posto udjela. Zahvaljujući kombinaciji javnog i privatnog kapitala, tvrtka je posljednjih godina znatno proširila proizvodne kapacitete te postala važan dobavljač streljiva oružanim snagama država članica NATO-a i Europske unije, napominje u priopćenju CSG Grupa.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>*Photo: MORH/J.Šeri, CSG Grupa</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Hrvatska obrambena industrija na izložbi Eurosatory 2026</title>
		<link>https://obris.org/europa/eu/hrvatska-obrambena-industrija-na-izlozbi-eurosatory-2026/</link>
		<pubDate>Wed, 17 Jun 2026 05:00:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija RH]]></category>
		<category><![CDATA[Agencija Alan]]></category>
		<category><![CDATA[DOK-ING]]></category>
		<category><![CDATA[Eurosatory]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[HGK]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[Orqa]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[vojni sajam]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=96853</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin svečano je u ponedjeljak, 15. lipnja, otvorila izložbu obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, koja se tradicionalno održava u kompleksu Paris-Nord Villepinte Exhibition Centre. Nakon dinamične demonstracije operativnih sposobnosti i multinacionalne operabilnosti francuskih, belgijskih i britanskih kopnenih snaga, Vautrin je istaknula da se ponovno naoružavanje proteže dalje od vojnih sposobnosti, sve do industrijskih kapaciteta: [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96854" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-1024x768.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3bNU8WwAAVO79-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin svečano je u ponedjeljak, 15. lipnja, otvorila izložbu obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, koja se tradicionalno održava u kompleksu Paris-Nord Villepinte Exhibition Centre. Nakon dinamične demonstracije operativnih sposobnosti i multinacionalne operabilnosti francuskih, belgijskih i britanskih kopnenih snaga, Vautrin je istaknula da se ponovno naoružavanje proteže dalje od vojnih sposobnosti, sve do industrijskih kapaciteta: „<em>Pobjeda se više ne postiže samo na bojnom polju, već i na proizvodnim trakama. Tvornica je naše prvo oružje</em>“. Da je interes za ponovno naoružavanje i jačanje gospodarskih obrambenih kapaciteta velik, pokazuju i brojke s ovogodišnjeg Eurosatoryja – petodnevna izložba, koja traje do 19. lipnja, najveće je izdanje u 59-godišnjoj povijesti ovog događaja: više od 2.650 izlagača iz 68 zemalja na 185.000 četvornih metara izložbenog prostora, preko 350 službenih delegacija iz gotovo 100 zemalja, tisuće stručnih posjetitelja i više od 1.100 novinara iz cijelog svijeta. Sama Francuska demonstrira svoje obrambene sposobnosti kroz izložbeni prostor od 4.400 četvornih metara s gotovo 60 komada opreme koju su izložile francuske Oružane snage i Glavna uprava za naoružanje (DGA).</p>
<div id="attachment_96856" style="width: 235px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-96856" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc-225x300.jpg" alt="" width="225" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc-225x300.jpg 225w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc-768x1024.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc-41x55.jpg 41w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc-310x413.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/HK3BVJ7WYAAjbqc.jpg 1536w" sizes="(max-width: 225px) 100vw, 225px" /><p class="wp-caption-text">Direktorica ukrajinskog Fire Pointa Irena Terekh s projektilom Flamingo (u pozadini štand hrvatske tvrtke DOK-ING)</p></div>
<p>Jedan od najupečatljivijih događaja na Eurosatoryju 2026 je dramatično širenje sudjelovanja Ukrajine. Dok je na prethodnim izdanjima sudjelovalo samo nekoliko ukrajinskih tvrtki, ove godine izlaže više od 80 ukrajinskih obrambenih tvrtki koje predstavljaju tehnologije testirane na bojnom polju tijekom više od četiri godine rata s Rusijom. Njihovi izloženi primjerci uključuju dronove, sustave za elektroničko ratovanje, autonomna kopnena vozila, robote za razminiranje, simulatore borbe i oklopna vozila sljedeće generacije, ali i trenutno vrlo popularan i učinkovit projektil FP-5 Flamingo (proizvođač Fire Point) za duboke udare u Ruskoj Federaciji. Promatrači se slažu da je ukrajinski paviljon postao jedna od najpomnije praćenih atrakcija jer nudi praktične lekcije iz modernog ratovanja visokog intenziteta. Štoviše, ministrica Vautrin iskoristila je Eurosatory za najavu ubrzanja suradnja francuskih i ukrajinskih obrambenih kompanija <span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">službenom uspostavom Brave1 Francuska-Ukrajina. Do sada su već uspostavljena vrlo konkretna industrijska partnerstva, primjerice između Shark Roboticsa i Tencorea u kopnenoj robotici ili između FirePointa, Safrana i Geoflexa. Brave1 Francuska-Ukrajina sada će omogućiti financiranje projekata tehnološkog sazrijevanja, organiziranje hackathona i ubrzanje pojave rješenja provjerenih u borbi, objavila je francuska ministrica obrane.</span></span></span></p>
<p>Republiku Hrvatsku na ovogodišnjem Eurosatoriju predstavlja 38 tvrtki, od kojih 31 izlaže na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i Agencije Alan.</p>
<blockquote><p><em><img class="alignright size-medium wp-image-96858" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-300x202.jpg" alt="" width="300" height="202" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-300x202.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-768x518.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-1024x690.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Anušić_Basarac-310x209.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></em>„<em>Kao središnja državna tvrtka za promet naoružanjem i vojnom opremom, na sajmu Eurosatory ćemo predstaviti dio portfelja Agencije Alan koji okuplja i dosad provjerena i konkurentna rješenja hrvatske obrambene industrije, ali i nove inovativne koncepte i projekte na kojima radi Agencija Alan. Cilj nam je dodatno ojačati međunarodnu suradnju te otvoriti nove mogućnosti za hrvatske proizvode na globalnom tržištu obrane i sigurnosti</em>“,</p></blockquote>
<p>rekao je Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan. U utorak i srijedu, 16. i 17. lipnja, na izložbi Eurosatory je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.</p>
<blockquote><p>„<em>Hrvatske obrambene tvrtke na Eurosatoryu predstavljaju hrvatsko znanje, patente, ideje i proizvode. Ne samo da predstavljaju nego uspostavljaju nove suradnje i izvoze u zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska nije netko tko samo nabavlja naoružanje i vojnu opremu, nego proizvodimo visokokvalitetna tehnološka rješenja i proizvode naše obrambene industrije plasiramo na međunarodno tržište. Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske i dalje će snažno podupirati hrvatsku obrambenu industriju koja u geopolitički izazovnim vremenima pridonosi nacionalnoj sigurnosti, ali i razvoju našeg gospodarstva</em>“,</p></blockquote>
<p>rekao je ministar Anušić tijekom obilaska hrvatskog nacionalnog izložbenog prostora. Na marginama Eurosatoryja, ministar Anušić održao je niz sastanaka s predstavnicima domaćih i stranih obrambenih tvrtki, kao i bilateralne sastanke s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Slovačke Republike Robertom Kaliňákom, zamjenikom ministra obrane Republike Koreje Chongdaeom Wonom te s predsjednikom uprave Rheinmetalla AG Arminom Pappergerom.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-96860" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-300x193.jpg" alt="" width="300" height="193" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-300x193.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-768x493.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-1024x658.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-86x55.jpg 86w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-310x199.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Šestan_Kalinak.jpg 1600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Kao što je <a href="https://obris.org/hrvatska/hrvatska-i-slovacka-odore-kacige-i-streljivo/" target="_blank" rel="noopener">nedavno bilo najavljeno</a>, jučer su na Eurosatoryju hrvatski i slovački ministar obrane, te direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan, potpisali ugovor za nabavu borbeno zaštitnih kaciga. Osim toga, Anušić je potpisao i okvirni sporazum za kupovinu slovačkog streljiva. Slovačku obrambenu industriju u Francuskoj predstavlja 17 tvrtki, a Ministarstvo obrane  Republike Slovačke osim spomenutih ugovora s Hrvatskom za prvi dan izložbe izdvojilo je još i uspješno ispregovarane povoljnije uvjete s Fincima oko isporuke borbenih vozila Patria 8*8.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96862" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Orqa.jpg 1280w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Osječka Orqa na Eurosatoryju je premijerno predstavila taktički dron MRM2-10AI, namjenski dizajniran za zahtjevno borbeno okruženje i realnost modernog elektroničkog ratovanja. Karakterizira ga ugrađena računalna platforma spremna za pokretanje modela umjetne inteligencije koje isporučuje kupac ili koja treća strana, vizualno vođenje u terminalnoj fazi pri okolnostima izostanka GNSS (Global Navigation Satellite System) signala, te hibridna komunikacijska arhitektura s radio upravljanjem IRONghost i izvornim optičkim vlaknima plus automatsko prebacivanje u slučaju kvara. U Orqi tvrde da je njihov novi dron pouzdano otporan na ometanje, a istodobno pruža veću oeprativnu fleksibilnost.</p>
<p>Zagrebački DOK-ING na Eurosatoryju predstavlja dvije nove konfiguracije svog besposadnog sustava sljedeće generacije MV-8 KOMODO. Na izložbenom štandu DOK-ING-a predstavljen je protudronski sustav koji se bavi jednim od najhitnijih sigurnosnih izazova današnjice: prijetnjama dronovima, a predstavljen je i sustav za probijanje minskih polja, razvijen u suradnji s Rheinmetallom i Pearson Engineeringom, koji omogućuje brzi proboj trupa preko miniranog terena. Ovo je ukupno četvrta konfiguracija predstavljena u jednoj godini, pohvalili su se iz DOK-ING-a, što je, tvrde, „<em>jasan znak DOK-ING-ovog ubrzanog razvoja besposadnih rješenja za operacije borbene potpore</em>“. Komodo je u Francuskoj izložen opremljen i <a href="https://obris.org/hrvatska/premijera-u-sloveniji-naoruzani-dok-ing-robot/" target="_blank" rel="noopener">slovenskom oružnom stanicom Mangart 30, čija je premijera bila u listopadu prošle godine na vojnom sajmu SIDEC u Celju</a>.</p>
<div id="attachment_96865" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-96865" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-1024x768.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/Fisaza-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Fisaza &#8211; hrvatsko znanje na bliskoistočnom tržištu</p></div>
<p>Među brojnim kompanijama našao se i jedan raritet – tvrtka Fisaza koja na izložbi predstavlja automatiziranu liniju za punjenje <span aria-invalid="spelling">inicijalnih</span> <span aria-invalid="spelling">kapica i</span> primera. Fisaza na sajmu nastupa kao tvrtka sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a tehnologiju je početkom godine premijerno predstavila na sajmu World Defense Show u Rijadu, gdje je i potekao prvi val ugovora, primarno za zemlje Bliskog istoka. Punjenje sitnih inicijalnih kapica i primera, komponenti koje pokreću cijeli sustav streljiva, i danas se velikim dijelom obavlja ručno, sporo i uz visok rizik za radnike. Fisaza taj korak automatizira pomoću patentirane tehnologije doziranja i punjenja te transporta zasnovanog na levitirajućim pločama, gdje nosači s komponentama lebde i kreću se magnetski umjesto klasične trake. Zahvaljujući tome jedna linija postiže proizvodne kapacitete tri do četiri puta veće od onih kojima raspolažu postojeći proizvođači na tržištu, uz manje ljudi i veću sigurnost. Iz tvrtke napominju da iza ovih rješenja stoji hrvatski inženjering i hrvatsko znanje, poslovnu polugu i pristup tržištu osiguravaju Emirati, a proizvod cilja na zemlje NATO saveza i sada sve izraženije na Bliski istok. Izložbeno mjesto Fisaze posjetila je i delegacija Agencija Alan na čelu s direktorom Goranom Basarcem, što potvrđuje da se radi o domaćem znanju koje je prepoznato i na razini hrvatske države, a ne tek o još jednom izlagaču na velikom sajmu, objavila je tvrtka u svom priopćenju. Fisaza usporedno najavljuje i strateški projekt u Hrvatskoj te pozicioniranje tvornica i partnerstava na strateškim lokacijama unutar NATO saveza, od kojih su dvije već osigurane.</p>
<p>Prvi puta su priliku za predstavljanje dobile tvrtke koje su do nedavno bila rubno zanimljive široj javnosti, a trenutno nude iznimno zanimljiva rješenja za kibernetičku obranu. „<em>Ovaj sajam je prilika da međunarodnoj obrambenoj i sigurnosnoj zajednici prvi put, na nacionalnom štandu, predstavimo Hyperbunker i naš patentirani pristup kibernetičkoj otpornosti. Vjerujemo da će nam sudjelovanje omogućiti razvoj novih partnerstava i inovacija</em>,” rekao je Mladen Milavić iz Hyperbunkera.</p>
<p>Osim Brodosplita, na Eurosatoryju se predstavlja i Iskra Shipyard iz Šibenika, koja puno očekuje od nedavnog preuzimanja brodogradilišta 3. Maj u Rijeci.</p>
<blockquote><p><em><img class="alignright size-medium wp-image-96867" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-1024x768.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/06/724539583_1460332979459431_1504596883650918852_n.jpg 1600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></em>„<em>Za Iskra Shipyard ovo je mjesto za predstavljanje naših brodograđevnih rješenja međunarodnim partnerima i praćenje najnovijih trendova koji oblikuju buduće potrebe obrambenih i sigurnosnih sustava. Naša recentna akvizicija riječkog brodogradilišta 3. Maj otvara sasvim nove mogućnosti pozicioniranja u okviru europske strategije jačanja vlastitih industrijskih kapaciteta u obrambenoj industriji, gdje brodogradnja igra značajnu ulogu“,</em></p></blockquote>
<p>naglasio je Roko Vuletić iz Iskra Shipyarda.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>*Photo: C.Vautrin/X, I.Terekh/X, HGK, Fisaza, MORH/J.Šeri</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
