Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.

Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.

„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,

zaključila je Kaja Kallas.

Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara

Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.

U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.

Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,

najavila je povjerenica Kallas.

Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.

*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine

Gotovo tri tjedna otkako je na njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen dron s eksplozivom, u javnosti su se pojavili detalji tog incidenta. Prema istrazi, dronom je trebao biti napadnut ukrajinski teretni zrakoplov Antonov An-124 korišten za transport vojne opreme, koji je stigao iz Francuske te bio rastovaren nedavno prije incidenta. Međutim, napad nije uspio zbog toga što je očito bio neispravan detonator, javili su njemački mediji u utorak 25. kolovoza. Njemački kancelar Friedrich Merz je uoči početka sastanka vlade u utorak (25. kolovoza) rekao kako će oni koji stoje iza ove sabotaže „platiti za svoj čin” te je najavio da će vlada u jednom kasnijem trenutku iznijeti detalje. Službenici državne sigurnosti iz Saveznog ureda kriminalističke policije (Bundeskriminalamt – BKA), djelujući u ime saveznog glavnog tužitelja Jensa Rommela, sada istražuju kako je točno napad bio planiran i tko je odgovoran.

Dron napravio nered još početkom kolovoza

Naime, još 4. kolovoza bespilotna letjelica/dron uočena je tijekom noći blizu ukrajinskog zrakoplova u njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle, potvrdio je NATO, nakon što su ondje suspendirani letovi zbog sigurnosnog incidenta. Taj dron je bio opremljen eksplozivom te navodno improviziranim detonatorom i bio je vrlo blizu ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov. Nekoliko zrakoplova, uključujući jedan putnički, preusmjereno je nakon što je uočen neidentificirani leteći objekt i nakon što je u zračnoj luci nađen sumnjiv predmet. Reuters je tada objavio da se teretni zrakoplov njemačke logističke tvrtke DHL u zraku sudario s nepoznatim predmetom nedugo nakon polijetanja s lajpciške zračne luke. Sudar je doveo do trenutačnog izvanrednog slijetanja u Hannoveru, kazao je izvor upućen u incident za Reuters.

Smještena u istočnom dijelu zemlje, zračna luka Leipzig/Halle igra središnju ulogu u prijevozu vojne opreme, posebno njemačke vojske i saveznika NATO-a, a služi i kao baza za flotu ukrajinske teretne zrakoplovne tvrtke Antonov Airlines. Ta zračna luka također je dom europskog sortirnog centra DHL Expressa, podružnice njemačke poštanske službe Deutsche Post.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) rekao je tada da je incident s dronom u zračnoj luci u Leipzigu bio oblik hibridnog napada. „Moramo polaziti od toga da je riječ o vrlo ozbiljnom sigurnosnom incidentu“, rekao je Dobrindt na konferenciji za novinare u zračnoj luci u tom istočnonjemačkom gradu. Inače, razni dronovi već neko vrijeme rade probleme u njemačkom zračnom prostoru, posebice oko vojnih baza.

Treći dron nađen desetak dana nakon incidenta

Policija pretražuje šire područje aerodoma u Leipzigu (Foto: Hendrik Schmidt/dpa)

Prema informacijama NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga (SZ), istražitelji trenutačno polaze od toga da nije korišten samo jedan, već nekoliko dronova. Priopćili su tako da je prvi dron (navodno prilagođen za izbjegavanje tamošnjih sigurnosnih sustava i naoružan s oko 800 grama bilo eksploziva Semtex ili čistog PETN) pronađen na području zračne luke. Za navodnu drugu bespilotnu letjelicu se navodilo kako je možda bila opremljena kamerom za snimanje događanja, te da se malo kasnije na oko 400 m visine sudarila s avionom logističke kompanije DHL. U međuvremenu je ova verzija događanja dovedena u pitanje, te se za avion DHL-a ozbiljno u vidu drži i mogućnost sudara s pticom, budući su na mjestima oštećenja avona navodno bili pronađeni “organski tragovi”. Ipak, tu je i treći dron, za kojeg se desetak dana nije znalo, koji je u večernjim satima 14. kolovoza bio pronađen na polju u Kabelsketalu, području u okrugu Saalekreis u Saskoj-Anhaltu oko 6 km od zapadnog ruba zračne luke Leipzig, kako navode sigurnosni izvori. Glasnogovornik Saveznog tužiteljstva odbio je u ponedjeljak odgovoriti na pitanje o ovoj temi.

Prema informacijama iz sigurnosnih izvora, forenzički tehničari Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) stigli su na mjesto događaja 14. kolovoza, zajedno s dodatnim policijskim snagama. Sljedećeg dana istražitelji su navodno na mjestu događaja otkrili tvar koja je, prema početnim procjenama, mogla biti otprilike 50 grama visokoeksplozivnog vojnog eksploziva heksogena. Moguće je da su počinitelji namjeravali daleko veći napad nego što je do sada bilo javno poznato, ocjenjuje se.

Osim prvog drona, koji je pronađen na zračnoj luci prije ponoći u noći 4. kolovoza, vjeruje se da se drugi dron sudario s teretnim avionom DHL-a ubrzo nakon toga, otprilike u 00:03. Zbog zatvaranja zračne luke koje je odmah uslijedilo nakon otkrića prvog drona, avion je morao prekinuti slijetanje u Leipzigu. Avion se očito sudario s dronom brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat, blizu ograde zračne luke. Nekoliko sekundi prije sudara, piloti su navodno vidjeli objekt veličine otprilike 30 centimetara. Naknadna analiza radarske slike također je ukazala na prisutnost malog letećeg objekta. Avion DHL-a je nakon sudara brzo preusmjeren u Hannover, gdje su ga istražitelji pregledali na zračnoj luci i ispitali posadu. Na repu aviona otkrivena su oštećenja, što vjerojatno ukazuje na sudar. Iako se tada čulo kako je straga zaključila da nije bila riječ o udaru ptice, ta je verzija do 25. kolovoza navodno ipak dovedena u pitanje. Kako god da bilo, taj dron ili njegovi dijelovi nisu bili pronađeni, a čulo se da istražitelji vjeruju da je mogao biti usisan u motore nakon sudara i razbijen u sitne komadiće. Međutim, u Kursdorfu, sjeverno od zračne luke Leipzig, istražitelji su zato pronašli dio tehničke opreme koja je možda korištena za upravljanje dronom: antena i druga elektronika bili su pričvršćeni na drvo ljepljivom trakom. Nedaleko od tog mjesta otkriveni su i spaljena zemlja te metalni fragmenti. Istražitelji vjeruju da bi to moglo biti mjesto detonacije. Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak u 19:20, nekoliko sati prije otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci. Što je tamo eksplodiralo, je li bila riječ o nesreći, probi napada ili su to počinitelji možda namjeravali uništiti dokaze – ostaje predmet istrage.

Prema informacijama koje su dobili WDR, NDR i SZ, policija je otkrila komponente drona, točnije motor i rotor, tijekom još jedne pretrage područja. Iz izvora bliskih istrazi u početku se moglo čuti da tijekom te pretrage ništa nije pronađeno. Ostaje nejasno kako je napad planiran i tko bi mogao stajati iza njega. Sigurnosni izvori pretpostavljaju da su ruske obavještajne službe bile uključene u planiranje. Rusija je, očekivano odbacila svaku odgovornost, dok istražitelji trenutačno prate nekoliko tragova, uključujući neke temeljene na DNK tragovima pronađenim na mjestu događaja, izvijestili su njemački mediji.

Nažalost, ovdje se radi tek o jednoj od više odvojenih istraga pojedinačnih incidenata koje njemački izvori pripisuju ruskoj strani. Među ostalim tu treba spomenuti i 21. kolovoza objavljeno otkrivanje zalihe oružja za “kinetičke operacije” nedaleko Berlina iz listopada prošle godine – gdje se isto sumnjiči Rusku Federaciju, a u tijeku je i postupak izručenja potencijalno sumnjive osobe uhićene krajem jeseni u Rumunjskoj. Riječ je o 24-godišnjaku Vadimu S, podrijetlom iz Ukrajine, za kojeg se tvrdi da je krajem listopada 2025. stigao u Berlin iz Poljske, preuzeo oružje i pohranio sve u šumi kod jezera Müggelsee na jugoistoku Berlina, te svojim nalogodavcima dostavio slike i geolokacije maskiranog tereta prije odlaska iz Njemačke. Nakon toga, on je otputovao u Rumunjsku, gdje je sudjelovao u slanju zapaljivih paketa u međunarodnu dostavnu mrežu ukrajinske “Nove pošte”, te je radi toga bio i uhićen zajedno s još jednim suradnikom. Napomenimo kako je takvo slanje zapaljivih paketa zapravo slično u Njemačkoj i Švicarskoj uspješno spriječenim planovima iz ožujka 2025. godine – koje se spominjalo u kontekstu šire kampanje napada na ukrajinske logističke pravce na prostoru Europske unije.

Ministarstvo obrane Portugala objavilo je 20. srpnja 2026. da je s Italijom potpisalo sporazum o nabavi triju fregata nove generacije za portugalsku Ratnu mornaricu, s rokom isporuke 2029.-2030. godine. Brodove FREMM EVO izgradit će talijansko brodogradilište Fincantieri. Taj ugovor sada je predmet zahtjeva za parlamentarnim nadzorom poslova oko nove flote fregata vrijednu 3,9 milijardi eura, objavio je 12. kolovoza portugalski portal Resident. Svi radovi na održavanju triju novih portugalskih fregata talijanske proizvodnje obavljat će se u Portugalu, objavila je portugalska Vlada nastojeći odgovoriti na sve brojnija pitanja o obrambenom ugovoru vrijednom gotovo 4 milijardi eura. Portugalska Ratna mornarica, kao i neke druge u NATO savezu, trenutno je u procesu modernizacije i obnove flote, a ovaj posao jedan je od najvrijednijih i najskupljih poslova u modernom Portugalu. Ministarstvo obrane kao benefit za Portugal navodi da će brodogradilište Alfeite biti revitalizirano te ističe da će taj proces uključivati ​​„razine revizije bez presedana”, dok će se prema navodima portugalskog Ministarstva obrane potpora tijekom životnog ciklusa fregata FREMM EVO, uključujući njihove sustave i naoružanje, odvijati u Portugalu u razdoblju od najmanje 30 godina.

Korist za Portugal zbog prijenosa tehnologije

Brodogradilište Alfeite ujedno i održava brodove portugalske Ratne mornarice (Photo: Arsenal de Alfeite)

Ti bi radovi mogli činiti više od 85 % ukupne vrijednosti održavanja plovila te će biti dio širih nastojanja za razvojem nacionalnih obrambenih sposobnosti i revitalizacijom brodogradilišta Alfeite, smještenog južno od Lisabona.

Samo radovi koji uključuju zaštićene tehnologije u vlasništvu trećih zemalja mogli bi zahtijevati međunarodna partnerstva – kao što je već slučaj s drugom opremom portugalske Ratne mornarice. Portugalske tvrtke također će sudjelovati u radnim paketima tijekom izgradnje brodova i pratećih plovila, priopćilo je Ministarstvo, iako će njihovo sudjelovanje morati biti usklađeno s vremenskim rokovima programa Europske unije za financiranje obrane SAFE.

Očekuje se da će Portugal imati koristi od prijenosa tehnologije i osposobljavanja u specijaliziranim područjima visoke vrijednosti. Pojedinosti o gospodarskim i financijskim učincima bit će objavljene naknadno, priopćila je Vlada, navodeći kao razlog osjetljivost dijela pregovora koji su još uvijek u tijeku.

Razni stavovi političkih stranaka

Stranka CHEGA optužuje premijera Montenegra da umjesto transparentnosti bira progon onih koji postavljaju pitanja

Do ovog pojašnjenja došlo je nakon upita stranaka CHEGA i Socijalističke stranke u vezi s jednom od najvećih vojnih nabava u Portugalu u posljednjih nekoliko desetljeća. Stranka CHEGA zatražila je informacije o tome što je sve uključeno u cijenu od 3,9 milijardi eura te zašto se čini da je procijenjeni trošak porastao u odnosu na iznos od približno 3 milijarde eura koliko se uz tu nabavu vezalo u prosincu 2025. Također traže pojedinosti o kriterijima korištenim pri odabiru talijanske ponude.

Socijalisti su se usredotočili na obećanu gospodarsku korist za Portugal, uključujući i pitanje koje će to portugalske tvrtke sudjelovati, koje će se tehnologije prenositi, te kakva je točno uloga predviđena za brodogradilište Alfeite. Ministarstvo je navelo da su sporazum i povezani dokumenti „dostupni i bit će stavljeni na raspolaganje” parlamentu te institucijama nadležnim za odobravanje, nadzor i reviziju programa SAFE. Opisali su mehanizme nadzora kao „najveću strukturu za praćenje, kontrolu i reviziju ikad uspostavljenu u demokratskoj povijesti Portugala”. Uz postojeće ovlasti tijela kao što su Revizorski sud i Državno odvjetništvo, na program SAFE i druga ulaganja u obranu primjenjivat će se još tri razine revizije.

Ministar obrane Nuno Melo i dalje je na raspolaganju za istup pred parlamentom kad god se to zatraži, iako će informacije koje se mogu otkriti ovisiti o fazi u kojoj se postupak za program SAFE trenutačno nalazi. Vlada je također navela da će fregate u više od 95 % svoje konfiguracije biti identične onima kojima se koristi talijanska Ratna mornarica, što će Portugalu i Italiji omogućiti zajedničku nabavu rezervnih dijelova i smanjenje dugoročnih troškova. Očekuje se da će pet portugalskih helikoptera Lynx Mk95 djelovati s tih plovila sve do 2035. godine.

Optužbe za pogodovanje Talijanima

Fincantieri gradi fregate FREMM EVO i za talijansku Ratnu mornaricu (Photo: Fincantieri)

Odgovori stižu usred žestokog spora oko tvrdnji da je portugalska tvrtka NTG godinama zastupala talijansko državno brodogradilište Fincantieri, ali je navodno isključena neposredno prije sklapanja sporazuma, čime je izgubila oko 90 milijuna eura na ime provizije. Ministarstvo obrane izjavilo je da nema saznanja o bilo kakvom odnosu između NTG-a i Fincantierija te tvrdi da nijedna portugalska tvrtka ili posrednik nije sudjelovao u postupku nabave, koji je proveden izravno između portugalske i talijanske države. Melo je najavio pravni postupak protiv internetskog portala 24 Horas, koji je objavio te navode, kao i protiv čelnika stranke CHEGA Andréa Venture te zastupnika te stranke Pedra Frazãa, optuživši ih za širenje neistina i narušavanje ugleda Ministarstva i uključenih osoba. Premijer Luís Montenegro najavio je planiranu kupnju triju fregata još u srpnju, nakon razgovora u Rimu s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni.

 „Škola“ i za Hrvatsku

Budući da i Hrvatsku očekuje obnova i modernizacija Hrvatske ratne mornarice, portugalski je primjer dobra „škola“. Nakon sage s obalnim ophodnim brodovima između MORH-a i brodogradilišta „Brodosplit“ , očekuje se i konačna odluka o nabava korveta za HRM. Kako je riječ o vrlo skupim plovilima, po nekima možda i nepotrebima, treba očekivati i u Hrvatskoj brojne političke i stručne rasprave polemike i kritike samog odabira..

Oko 1.600 mladih Danaca u ponedjeljak, 3. kolovoza, ušlo je u vojarne danskih Oružanih snaga kako bi odslužili obvezni vojni rok pod novim uvjetima. Naime, novi model uključuje produženu vojnu službu od jedanaest mjeseci i, po prvi put, uključuje i muškarce i žene pod jednakim uvjetima. Prvih 1.600 ročnika su dragovoljci, a raspoređeni su na 14 lokacija za obuku unutar Kopnene vojske, Mornarice i Zrakoplovstva, što čini bitnu razliku u odnosu na hrvatsko temeljno vojno osposobljavanje koje je orijentirano isključivo prema Kopnenoj vojsci. „Zajednička je dužnost nadzirati Kraljevinu i doprinositi našoj kolektivnoj sigurnosti. Kroz regrutaciju mladima se pruža prilika da preuzmu odgovornost i daju doprinos koji jača ne samo dansku obranu već i naše društvo u cjelini“, istaknuo je načelnik Glavnog stožera danskih Oružanih snaga general Michael Hyldgaard, dodavši kako sada mladi dobivaju priliku obavljati naprednije zadaće nego su to imali ranije. Ranije je, naime, vojni rok trajao 4 mjeseca, da bi od proljeća ove godine bio produžen na 11 mjeseci, uz određene iznimke. Iznimke obuhvaćaju služenje obveze u Kraljevskoj gardi (Den Kongelige Livgarde), Husarskoj pukovniji (Gardehusarregementet), kibernetičkim snagama i službu na kraljevskoj jahti Dannebrog – u ova četiri slučaja vojna obveza traje punih godinu dana, odnosno 12 mjeseci.

Nakon osnovne obuke u trajanju od tri do pet mjeseci, ročnici će se moći okušati u operativnim ulogama u velikim dijelovima sustava danske obrane. To može uključivati ​​stražarsku dužnost i zadatke pripravnosti, patrolnu službu u Zapovjedništvu za specijalne operacije (Specialoperationskommandoen), operatere dronova u Kopnenoj vojsci, rad s borbenim informacijama u Mornarici i pomoćne radariste u Zrakoplovstvu. Također, po prvi puta ročnici će moći služiti u novouvedenom vodu operatera dronova u Zapovjedništvu za specijalne operacije. „Produljenje vojne obveze omogućuje korištenje ročnika u novim ulogama unutar naših operativnih sposobnosti, čime se pomaže bržem povećanju operativnih sposobnosti. Istodobno, profesionalni vojnici mogu biti oslobođeni za zadatke koji zahtijevaju viši stupanj specijalizacije“, rekao je Kenneth Strøm, voditelj programa regrutacije.

Po prvi puta u vojarne su ušli i mladići i djevojke, za koje je vojni rok također postao obavezan, za razliku od ranije kada su se mogle prijaviti dobrovoljno, što je činilo oko 20% svih ročnika. Puna ravnopravnost spolova primijenjena na vojnu službu udvostručila je broj pozvanih ročnika – s oko 35.000 na čak 70.000 godišnje. U prvoj generaciji ročnika po novim pravilima je i danska princeza Isabella koja je također u ponedjeljak službeno započela svoju 11-mjesečnu vojnu službu u danskoj Husarskoj pukovniji. Princeza Isabella je odbila plaću i dnevnice koje se obično isplaćuju tijekom vojne službe (oko 90.000 danskih kruna, bez poreza), uz napomenu da će obuku završiti pod istim uvjetima i očekivanjima kao i njezini kolege ročnici i ročnice.

Također, po prvi puta će dio ročnika odslužiti svoju vojnu obvezu i na Grenlandu – do kraja kolovoza očekuje se upućivanje prvih 100 ročnika na ovaj hladni otok kako bi na mjesec dana preuzeli dio operativnih zadaća od tamošnjih profesionalnih jedinica.

*Photo: Forsvaret.dk, Royal World News/FB

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X

Vlada neutralne Republike Austrije zaključila je potrebu da se u svijetlu novonastalih sigurnosnih okolnosti krene produžiti obvezni vojni rok u Austriji za tri mjeseca. Naime, austrijska Vlada se do posljednjeg trenutka borila s reformom vojne službe, ali u ponedjeljak 27. srpnja čelnici vladajuće koalicije predstavili su dogovor, usuglašen nakon ljetnog sastanka kabineta u vojarni Schwarzenberg zapadno od Salzburga, najvećem takvom objektu austrijskog Bundesheera. Usprkos očekivanja jedinstvene reforme svih oblika služenja vojne obveze u Austriji, do potpunog dogovora ipak nije došlo, te su mnoga pitanja ostala odgođena za budućnost. Prema važećem zakonodavstvu, obvezna vojna služba u Austriji traje šest mjeseci, a civilna služba devet mjeseci.

Kako izvještavaju austrijski mediji, ubuduće će se obvezna vojna služba produžiti za tri mjeseca, uz dodatak perioda obaveznih vojnih vježbi – što umjesto prvotno predlagane varijante „8+2“ sada predstavlja varijantu „6+3“ unutar stručno predlaganog modela „Österreich plus“ (služenje vojne obveze plus još i period obveznih vojnih vježbi). Prema izvješćima, dodavanje ta 3 mjeseca obveznih vojnih vježbi obveznom služenju vojne obveze trebalo bi voditi porastu troškova u iznosu planiranom oko 310 milijuna eura do 2037. godine. Vlada koju čini koalicija konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), Socijaldemokratske stranke (SPÖ) i liberalne stranke NEOS time u biti slijedi rad stručne komisije (Wehrdienstkommission) koji je obuhvatio ukupno 49 preporuka te još 41 poticaj za vladajuće.

Problematične izmjene civilnog služenja

Za civilnu službu, čija je reforma bila politički problematična, prvotno se predlagalo produljenje sa sadašnjih devet na ukupno 12 mjeseci. No, prema kompromisnom sporazumu, u početku će biti moguće njeno dragovoljno produljenje sa sadašnjih devet za još dva mjeseca (na ukupno jedanaest mjeseci). Međutim, ako se broj regruta nakon početka 2028. pokaže premalim, na snagu stupa takozvano „Jamstvo vojne službe“ (Wehrdienstgarantie). Po njemu, ako godišnji broj osoba na civilnom služenju od planiranih 15.000 padne za više od 7,5 posto (dakle, ispod 13.875), doći će od 2028. godine i do dodatnih promjena sustava civilnog služenja vojne obveze – uz njeno obvezno produljenje za spomenuta 2 mjeseca. Do tada (ako sve prođe parlamentarnu proceduru po planu), dodatna dva dragovoljna mjeseca (do ukupno 11 mjeseci) moći će se obavljati fleksibilno, u dogovoru s odgovarajućom institucijom.

Svemu tome su prethodile „vrlo duge i intenzivne rasprave“. Pri tome, „vodeće načelo“ bilo je „jačanje vojne službe i nacionalne obrane“. No, „ne može se odlučiti o jednoj stvari (produženju obvezne vojne službe) bez druge (produženju civilne službe)“, izjavio je kancelar Christian Stocker (ÖVP). On je izjavio da „stupnjeviti model“ slijedi preporuke Komisije za vojnu službu: „Ovim mjerama štitimo našu zemlju i ljude u našoj zemlji“. Stocker je zahvalio Komisiji za vojnu službu i partnerima na dogovoru. Na predstavljanju reforme bili su prisutni i vicekancelar Andreas Babler (SPÖ), ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) i Erwin Hameseder, predsjednik spomenute Komisije za vojnu službu. Trostranačka vladajuća koalicija u Austriji sada namjerava kontaktirati desničarsku FPÖ i Zelene u parlamentu, budući da je za usvajanje predstavljenih amandmana potrebna dvotrećinska većina u parlamentu s glasovima barem jedne od tih stranaka. Planirano je da promjene stupe na snagu 1. siječnja 2027. godine.

Vlada je kao razlog za sve te promjene navela potpuno promijenjenu sigurnosnu situaciju države zbog ruske agresije protiv Ukrajine, kao i učestale hibridne i kibernetičke prijetnje koje povećavaju pritisak na obrambeni sustav te kritičnu infrastrukturu Republike Austrije. Ujedno, austrijske Oružane snage redovito se raspoređuju u zemlji za operacije pomoći i ublažavanja katastrofa, na primjer u slučaju poplava, lavina ili na čuvanje granice. Austrijska neutralnost općenito zabranjuje sudjelovanje u ratovima ili operacijama vojnih saveza – usprkos dugogodišnjem sudjelovanju u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda.

Učiniti vojnu službu atraktivnijom

Alexander Van der Bellen, predsjednik Republike Austrije

Navedeno je da model vojne službe odgovara višeslojnom modelu Komisije za vojnu službu, u kojem će se obvezne vježbe trupa održavati odmah nakon osnovne vojne službe, a najkasnije se moraju završiti u roku od deset godina. Nadalje, vojna služba treba postati atraktivnija povećanjem mjesečne financijske naknade od sadašnjih 625 na 1.000 eura, te uvođenjem određenog broja dana godišnjeg odmora – što još treba specificirati provedbenim propisima, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima.

Do samog kraja, trajanje civilne službe smatralo se glavnom spornom točkom u pregovorima. NEOS se navodno protivio produljenju. Međutim, vjeruje se da je ÖVP inzistirao na duljem trajanju alternativne službe – u početku dragovoljne – bojeći se da bi civilna služba u suprotnom postala privlačnija od vojne službe. Također je kratko bilo riječi o tome da je u početku predstavljen samo sporazum o obveznoj vojnoj službi, dok je tema civilne službe prvotno bila izostavljena iz računice. „Pronalaženje ovog kompromisa između triju koalicijskih stranaka trajalo je dulje nego što se očekivalo, ali ponekad te stvari zahtijevaju svoje vrijeme“, komentirao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen na platformi Bluesky. Ipak, postignut je kompromis koji uključuje prijedlog stručne komisije, naglasio je Vrhovni zapovjednik austrijskih Oružanih snaga. Van der Bellen sada se nada brzoj provedbi reforme.

Vođa FPÖ-a Herbert Kickl u priopćenju za javnost opisao je vladin plan kao „sljedeći truli kompromis ove gubitničke koalicije“, smatrajući da predstavljena reforma ne služi „ni Oružanim snagama, ni pripadnicima civilne službe, ni sigurnosti naše domovine“. Kickl je bio posebno ogorčen što javnost nije bila uključena u proces planiranja, te je ponovio poziv na nove izbore. Glasnogovornik Zelene stranke zadužen za obranu David Stögmüller smatra da je „igra brojki oko trajanja vojne službe sada završena“, ali budućnost civilne službe ostaje nejasna. U priopćenju za javnost kritizirao je da reforma mora biti više od pukog mijenjanja mjesečnih brojki, te se posebno požalio na nedostatak konkretnih prijedloga.

Crveni križ pozdravlja projekt

Predsjednik Austrijskog Crvenog križa, Gerald Schöpfer, pozdravio je odluku o produljenju civilne službe, u početku na dobrovoljnoj osnovi, a po potrebi i kao obveznu mjeru: „Odluka jača otpornost društva, a ujedno pruža i fleksibilnost potrebnu za odgovore na buduće razvoje događaja“. Savez austrijskih industrija (Industriellenvereinigung – IV) također je pozitivno ocijenio predstavljeni model, „iako to nije bila prva preporuka Komisije za vojnu službu“, naglašavajući da savezna vlada mora biti „znatno brža“ u donošenju tih odluka. „Geopolitička situacija neće čekati sukobe između pojedinih vladinih stranaka“, rekao je zamjenik glavnog tajnika IV Peter Koren.

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH

Njemačka je u prvih pet mjeseci 2026. godine odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od gotovo 800 milijuna eura (913 milijuna dolara), što je više nego u prethodnih 20 mjeseci zajedno, potvrdila je vlada u Berlinu. Prema odgovoru Saveznog ministarstva vanjskih poslova na zastupničko pitanje krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), gotovo sva odobrenja izdana su u travnju i svibnju, objavila je u ponedjeljak 27. srpnja Al Jazeera. Ova odobrenja nagovještavaju znatan porast izvoza oružja u Izrael iz jedne od njegovih najčvršćih europskih saveznica, unatoč inzistiranju njemačke vlade na zabrinutosti zbog razaranja koja je u Pojasu Gaze prouzročila izraelska vojska.

Veliko ulaganje za „veliki pomorski projekt“

Podmornica INS Drakon

Njemačka Vlada je objavila da je više od 60 posto vrijednosti izdanih dozvola za izvoz oružja namijenjeno jednom, neimenovanom „velikom pomorskom projektu”. Analitičari smatraju da je najvjerojatniji kandidat podmornica koju je izgradio njemački proizvođač TKMS. Podmornica INS Drakon, plovilo klase Dolphin II, sposobno je nositi nuklearno naoružanje, a prošle je godine obavila svoju prvu plovidbu iz brodogradilišta u Kielu na Baltičkom moru. Njezina procijenjena vrijednost iznosi 480 milijuna eura (548 milijuna dolara). Prema izvješćima njemačkih medija, službeno je predana izraelskoj ratnoj mornarici prošlog tjedna. Prema više izvješća, podmornica bi mogla biti opremljena sustavom za okomito lansiranje (VLS), što bi joj omogućilo ispaljivanje krstarećih ili balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama. Izrael bi tako postao tek druga mornarica – nakon Južne Koreje – za koju se zna da koristi VLS na modernoj podmornici s konvencionalnim pogonom i sustavom pogona neovisnog o zraku (AIP). Tijekom ispitivanja na moru, toranj podmornice bio je prekriven ceradama i pločama od stakloplastike kako bi se promatračima onemogućilo utvrđivanje konfiguracije naoružanja. Sa strateškog gledišta, podmornice ove klase mogle bi osigurati sposobnost uzvratnog nuklearnog udara s mora – odnosno sposobnost zemlje da uzvrati nuklearnim oružjem nakon što je i sama bila izložena nuklearnom napadu.

U svibnju 2026. potpisan je sporazum o suradnji između TKMS i Elbita (Photo: TKMS)

Al Jazeera nastavlja da je u svibnju TKMS potpisao memorandum o razumijevanju o budućoj suradnji s tvrtkom Elbit Systems, najvećim izraelskim privatnim dobavljačem obrambenih proizvoda. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva i energetike, u čiju nadležnost spadaju dozvole za izvoz oružja, odbili su komentirati ovu temu.  Max Mutschler, viši istraživač pri Međunarodnom centru za proučavanje sukoba u Bonnu (BICC), izjavio je za Al Jazeeru: „Nažalost, činjenica da savezna vlada to izričito ne spominje također je tipičan primjer nedostatka transparentnosti vezanog uz izvoz oružja.” Prošle godine izvještaji su bili proturječni po pitanju toga je li izdana dozvola za izvoz podmornice. Narudžba datira iz 2012. godine. Dok je tvrtka TKMS nagovještavala da je odobrenje izdano, njemačka vlada to je u to vrijeme negirala.

Promjenjivi stavovi Njemačke

Oklijevanje je možda proizašlo iz pravnih dvojbi vezanih uz postupak protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, kao i iz promjene javnog mnijenja u Njemačkoj, koje se uvelike okrenulo protiv izvoza oružja u Izrael. Prema medijskim izvještajima, Njemačka sufinancira oko 30 posto troškova za podmornicu Drakon i otprilike trećinu troškova za buduću klasu Dakar. Ovog mjeseca Kanada je također odabrala TKMS kao preferiranog ponuditelja za izgradnju do 12 podmornica, što bi predstavljalo najveću narudžbu u povijesti te tvrtke. Vrijednost samih plovila procjenjuje se na iznos između 12 milijardi eura (13,7 milijardi dolara) i 18 milijardi eura (21 milijarda dolara).

Izraelsko pravosuđe već godinama istražuje poslove s podmornicama sklopljene s Njemačkom zbog optužbi za podmićivanje u koje su uključeni bliski suradnici premijera Benjamina Netanyahua. Ruth Rohde iz britanske istraživačke organizacije Shadow World Investigations izjavila je za Al Jazeeru: „Izrael je koristio njemačke brodove za napade na Gazu, za njezinu blokadu i izgladnjivanje stanovništva, a podmornice koristi za smještaj nuklearnog oružja. U trenutku kada Izrael vodi brutalne ratove protiv svojih susjeda i vrši genocid u Gazi, ovaj izvoz podmornica dao bi Izraelu još jedno sredstvo u njegovu arsenalu za masovno uništenje.”

Usponi i padovi trgovine s Izraelom

Kao lider opozicije, Merz se sastajao s izraelskim premijerom Netanyahuom

Politiku Berlina o izvozu oružja u Izrael obilježili su preokreti. Početkom kolovoza prošle godine kancelar Friedrich Merz najavio je da Njemačka više neće izdavati dozvole za vojnu opremu koju bi Izrael mogao koristiti u Pojasu Gaze. Do tog trenutka, istraživanje Al Jazeere pokazalo je da je Njemačka već izvezla oružje u vrijednosti od gotovo 12 milijuna dolara u Izrael od listopada 2023., kada je Izrael pokrenuo napade na Gazu.

Djelomična obustava pokazala se kratkotrajnom: vlada je u studenome ukinula ograničenja i vratila se razmatranju zahtjeva za izvoz od slučaja do slučaja. Čak i tijekom obustave, prethodno odobrene isporuke su se nastavile. Primjerice, u rujnu je pošiljka oružja iz Njemačke vrijedna 794.000 dolara stigla u zračnu luku Ben-Gurion kod Tel Aviva.

Max Mutschler je za Al Jazeeru izjavio da su neki dužnosnici u vladi „smatrali izvoz određenog oružja u Izrael problematičnim s obzirom na brojna i vjerodostojna izvješća o izraelskim ratnim zločinima tijekom vojne operacije u Gazi”. Ipak, to nije bilo dovoljno da se „uvede općenito restriktivna politika izvoza oružja prema Izraelu”.

Ekonomska računica dok su dijelovi gospodarstva u krizi

Njemačka je jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja. Prema Izvješću o izvozu oružja saveznog Ministarstva gospodarstva, objavljenom sredinom srpnja, u prvih šest mjeseci 2026. godine izdane su dozvole za izvoz oružja u vrijednosti od 13,87 milijardi eura (15,8 milijardi dolara). To je više nego četverostruko veći iznos u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Ukrajina i dalje ostaje glavni primatelj njemačkog izvoza oružja. Mutschler je to objasnio: „Većina saveznih vlada izvoz oružja promatra – i nastavila ga je promatrati – prvenstveno iz ekonomske perspektive te ga pozdravlja kao sredstvo jačanja obrambene industrije. (…) Činjenica da se te pošiljke oružja mogu iskoristiti i za počinjenje ratnih zločina čini se da igra znatno manju ulogu u procesu donošenja odluka.”

Sklapanje vozila Boxer u KNDS-ovoj tvornici nedaleko Munchena (Photo: KNDS)

Dok se kriza u njemačkom gospodarstvu – čija se snaga prvenstveno oslanjala na izvoz, posebice u automobilskoj industriji – intenzivirala, njezina obrambena industrija posljednjih godina bilježi procvat. Taj se razvoj događaja javno pripisivao ruskoj invaziji na Ukrajinu, iako su planovi za povećanje izdvajanja za obranu, prema izvješćima, bili pripremljeni i prije toga. Pieter D. Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), to smatra općim trendom: „Potražnja za oružjem u Europi dramatično je porasla tijekom posljednjih nekoliko godina, dok se potražnja za oružjem u mnogim drugim dijelovima svijeta ne čini manjom, a vjerojatno će i rasti.” Njemačko tržište i dalje je vrlo važno za domaću industriju oružja jer Njemačka planira udvostručiti svoja vojna izdvajanja – s razine znatno ispod 2 posto bruto domaćeg proizvoda na zacrtani cilj od 3,5 posto BDP-a u roku od nekoliko godina – objasnio je Wezeman: „Njemačka je sada zemlja s najvećim vojnim izdacima u Europi [ne računajući Rusiju], a njezina industrija oružja ključna je sastavnica europske vojno-industrijske baze.”

Punih 7 dana Francuska se bori s masivnim požarima koji su 22. i 23. srpnja izbili u dva okruga na jugozapadu zemlje. Prvi požar izbio je u selu Saumos, blizu Bordeauxa, u srijedu 22. srpnja, i već se nekoliko dana približava gradskom području. Do 24. srpnja već je bilo opožareno 42.000 hektara, posebno oko Le Porgea, koji je bio posebno teško pogođen. Ovaj požar naveo je vlasti da evakuiraju mnoga naselja oko zaljeva Arcachon i dio gradskog područja Bordeauxa kao mjeru opreza. Požar se do kraja prošloga tjedna sve više približavao zapadnim predgrađima Bordeauxa, da bi se potom iznenada pomaknuo prema jugu gradskog područja. U nedjelju 26. srpnja veliki se požar približio jugozapadnim predgrađima Bordeauxa, na samo 15 kilometara od grada. Nešto južnije, u četvrtak 23. srpnja izbio je u departmanu Landes, uz pokrajinsku cestu br. 652, zahvativši gradove Biscarrosse i Parentis-en-Born. Do nedjelje je taj požar uništio 3.600 hektara vegetacije i “donekle je obuzdan, ali ne i pod kontrolom“, prema prefekturi, koja je naredila preventivnu evakuaciju za više od 31.000 ljudi (od kojih su neki kasnije dobili dopuštenje za povratak kući).

Požari u Europi – najgore je u Španjolskoj i Francuskoj

Već u četvrtak, 23. srpnja, Francuska je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, a Bruxelles je odmah odgovorio raspoređivanjem 3 protupožarna aviona. Iste večeri je i hrvatska Vlada održala 187. (telefonsku) sjednicu na kojoj je donijela „Odluku kojom se odobrava prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Francuskoj Republici u gašenju požara“. Hrvatska je na francuski zahtjev odgovorila slanjem jednog od ukupno 2 protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 deklarirana za snage rescEU, te dvije posade pripadnika OS RH. Kapetan prve posade u Francuskoj je bojnik Ante Vranjić, a kapetan druge posade je bojnik Ivan Dukić.

U petak 24. srpnja 2026., u 8:05 sati CL-415 poletio je iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku na gašenje požara u Francusku. Zapovjednik 855. protupožarne eskadrile pukovnik Milan Došen istaknuo je da je posada spremna za zadaću u Francuskoj: „Situacija na jugozapadu Francuske je teška i priključujemo se francuskim snagama kako bi pomogli u borbi s vatrenom stihijom“. Nakon nešto manje od 3 sata leta, hrvatski protupožarni avion sletio je u zračnu luku u Nimesu, gdje je počeo gasiti požar u regiji Var, da bi se sljedeći dan, u subotu 25. srpnja, uputio prema Bordeauxu, gdje su već sletjela 2 portugalska Air Tractora, te po jedan helikopter iz Češke i Slovačke. Pripadnici 855. protupožarne eskadrile HRZ-a tijekom prva dva dana misije odradili su 72 leta, ostvarili 13 i pol sati naleta, te izbacili 402 tone vode. „Prvog dana bili su angažirani na području području Salernesa, a jučer su prebačeni u područje Bordeauxa te područje Biscarrossea. Hvala našim pilotima što pomažu u najtežim situacijama i ponosno predstavljaju Hrvatsku!“, priopćio je MORH. Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara. „Hvala Hrvatska“, napisao je Macron na hrvatskom jeziku na društvenoj mreži X. Pilot 855. protupožarne eskadrile bojnik Ante Vranjić javio se iz baze iz Bordeauxa te opisao detalje angažmana:

„Ovo je naš treći dan RescEU misije pružanja potpore Francuskoj. Stanje na požarištima i dalje je vrlo složeno i opožarena površina je izrazito velika, ali trudimo se uložiti maksimalne napore zajedno s našim francuskim kolegama da požare stavimo pod kontrolu. Naša misija je zaštititi ljudske živote, imovinu i prirodu te nam je iznimna čast predstavljati Republiku Hrvatsku i pomagati našim francuskim prijateljima s ostalim međunarodnim snagama kad je to najpotrebnije“.

Ponedjeljak 27. srpnja bio je četvrti dan angažmana hrvatskih protupožarnih pilota u Francuskoj koji su u četiri dana ostvarili 118 letova, 20 sati naleta i izbacili 576 tone vode. Prema riječima bojnika Ivana Dukića, stanje je u ponedjeljak ipak bilo puno bolje nego što je bilo nedjelju, i to ponajprije zahvaljujući kiši koja je pala tijekom noći. „Međutim, evo kako je danas viša temperatura, kako dan ide prema kraju, vjetar pojačava. Požar se, ponovno budi, stoga ćemo vidjeti što će donijeti naredni sat i dan“, rekao je bojnik Dukić. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez rekao je da je požar u Girondeu, „stabiliziran“, ali „nije pod kontrolom“. Međutim, Météo-France najavio je novi toplinski val, koji će zahvatiti veliki dio zemlje u utorak, 28. srpnja, s vrhuncem u srijedu, 29. srpnja, kada se na jugozapadu zemlje očekuju temperature od 40°C.

U ponedjeljak, 27. srpnja, tvrtka Dassault Aviation zatvorila je svoja 2 pogona u Merignacu i u Martignasu.

„U bliskoj suradnji s francuskom agencijom za nabavu obrambene opreme (DGA) i lokalnim vlastima, prebacili smo niz osjetljivih dijelova opreme iz naše lokacije u Martignasu i logističkog centra Cestas [smještenog u departmanu Gironde] u našu lokaciju u Mérignacu i zračnu bazu 106 u blizini Bordeauxa“,

rekao je predstavnik Dassaulta za Agence France-Presse (AFP). Prema njegovim navodima, zaposlenici u tvornicama u Mérignacu i Martignas- sur-Jalleu „ostaju kod kuće (vrijedi za one koji nisu evakuirani), osim timova bitnih za prijenos opreme i zaštitu naših objekata, kako bi se olakšali napori pri gašenju požara“. Lokacija Dassault Aviation u Mérignacu nalazi se pored zračne luke Bordeaux-Mérignac i glavno je mjesto za završnu montažu i letačko testiranje borbenih zrakoplova Rafale (što je dobro poznato i našim pilotima koji su u Francuskoj polazili obuku i letjeli na budućim hrvatskim Rafaleima) te poslovnih zrakoplova Falcon. Kompanija ArianeGroup također ima nekoliko lokacija u blizini Bordeauxa, koje su „sve evakuirane“, uključujući lokaciju Saint-Médard-en-Jalles, specijaliziran za pogonsko gorivo koje se koristi za pogon balističkih projektila M51. „Poduzete su sve potrebne mjere za njihovo osiguranje“, rekao je glasnogovornik ArianeGroupe, bez daljnjih detalja, a prenio Le Monde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je regiju Gironde u ponedjeljak navečer, te prisustvovao brifingu s regionalnim prefektom i vatrogascima. Pozvao je na jedinstvo i borbu za pobjedu protiv požara, priznajući pritom da će nadolazeći tjedni biti teški. Usput se osvrnuo i na kritike zbog loše pripreme za ovakvu vrstu nepogoda.

„Nikada nismo čekali. Ulagali smo. U posljednjih deset godina gotovo smo udvostručili resurse civilne sigurnosti“,

rekao je Macron osvrćući se na svojih 10 predsjedničkih godina.

Europska komisija objavila je da je temeljem Mehanizma civilne zaštite u Francuskoj trenutno raspoređeno 7 zrakoplova i 4 helikoptera iz Češke, Hrvatske, Njemačke, Portugala, Slovačke, Švedske i Turske, od čega je većina dio flote rescEU za gašenje požara. Štoviše, europska povjerenica za krizna stanja Hadja Lahbib najavila je da će Europska unija pojačati svoje napore u borbi protiv požara u Girondeu s dodatnih 9 zrakoplova i 2 helikoptera, povučenih iz europskih rezervi, koji će biti raspoređeni od utorka, 28. srpnja.