Odluka Finska o povlačenju iz Ottawskog sporazuma oblikovana je pogoršanjem sigurnosnog okruženja uzrokovanim ruskim ratom u Ukrajini, rekla je finska državna tajnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Outi Holopainen. U razgovoru za agenciju Anadolu na forumu u Antaliji, Holopainen je naglasila da potez “nije bio laka odluka“, ali je bio potaknut zabrinutošću za nacionalnu sigurnost. “Finska je definitivno zemlja koja želi poštivati ​​međunarodno pravo i međunarodni poredak utemeljen na pravilima“, rekla je Holopainen, ističući dugogodišnju ulogu Helsinkija u naporima za razoružanje i kontrolu naoružanja.

Portal Obris.org je još sredinom prošle godine pisao da su baltičke države istupile iz Otavske konvencije, a zbog opasnosti koja im prijeti iz Rusije. Premijer Finska Petteri Orpo rekao je tada da će izlazak iz sporazuma iz 1997. omogućiti Finskoj da se “pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na svestraniji način”. Estonija, Latvija, Litva i Poljska, sve među najvjernijim saveznicima Ukrajine, napustile su sporazum prošlog mjeseca navodeći kao razlog potencijalnu prijetnju iz Moskve. Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom, ima neugodna iskustva s istočnim susjedom još od poznatog tzv. „Zimskog rata“ i sudjelovanja Finske na strani nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Međutim, finska državna tajnica napominje da je stvarnost dijeljenja granice od 1340 kilometara s Rusijom, koja je trenutno u punom ratu s drugim susjedom, prisilila Finsku da preispita svoj stav. Istaknula je rusko nesudjelovanje u sporazumu, rekavši da Finska mora procijeniti “što je ravnoteža, a što nacionalni interes” u trenutnim uvjetima. Inače, Rusija, kao ni SAD i Kina, nikada nije ratificirala tu konvenciju. Opisujući regionalno okruženje kao sve krhkije, Outi Holopainen je rekla: “Situacija u našem susjedstvu je toliko teška da se moramo povući“, naglašavajući da Finska trenutno nema postavljene nagazne mine i da nastoji izbjeći rizike za civile. Dodala je da su konzultacije sa saveznicima prošle glatko, napominjući da je to bio “vrlo otvoren i izravan dijalog sa svim našim saveznicima u NATO-u” i da nije bilo značajnih prigovora.

Govoreći o budućnosti europske sigurnosti, Holopainen je rekla da su rasprave o jačanju europskog stupa unutar NATO-a bile i nužne i pravovremene. Rekla je da je unutar NATO-a sigurnost zajednička odgovornost svih država članica i da je ovaj kolektivni pristup u konačnici ojačao savez. “U Europi moramo imati više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Moramo više ulagati u našu obranu“, napomenula je Holopainen, dodavši da je to “povezano s predanošću Washingtona, s američkom predanošću europskoj sigurnosti. To je kombinacija koja čini transatlantsku vezu vrlo jakom.”

Inače, sjever Europe i posebice baltičke države stalno su izložene raznim oblicima hibridnih prijetnji i napada te sabotaža za koje se okrivljuje Rusija, iako to Moskva odlučno niječe.

Slovački ministar obrane Robert Kaliňák (Smer-SD) potvrdio je tijekom aktualnog sata u slovačkom parlamentu da je prva bitnica izraelskog sustava protuzračne obrane Barak MX stigla na teritorij Slovačke Republike. Neslužbeno se saznaje da je nakon višemjesečnog kašnjenja – što se pripisuje globalnoj nestabilnosti i posebno ratu u Iranu – prva bitnica izraelskog protuzračnog sustava Barak MX isporučena Slovačkoj prije otprilike 15 dana. 

Kaliňák je rekao da je prva bitnica već raspoređena i spremna za postupno uvođenje u punu operativnost. Iako točna lokacija ostaje tajna iz sigurnosnih razloga, ministar obrane naznačio je ključnu ulogu ovog sustava. Bitnica se trenutno nalazi na “raskrižju naših nuklearnih elektrana”, što potvrđuje primarni fokus na zaštiti kritične infrastrukture slovačke države. Proces integracije sustava u strukture slovačkih Oružanih snaga trajat će nekoliko tjedana i odvijat će se pod nadzorom izraelskih stručnjaka. Slovački vojnici već su završili početni dio obuke i nastavit će proces obuke izravno na novoj opremi u Slovačkoj.

Isporuka PZO sustava Barak MX prema ugovoru su očekivala krajem 2025./početkom 2026., isto kao što se očekuje isporuka svih 6 kupljenih bitnica do kraja 2030. godine. Iako niti jedna NATO članica do sada nije kupila ovaj izraelski PZO sustav, Slovaci su mu 2024. dali prednost pred ostalim ponuđačima – na temelju zadovoljenih kriterija slovačkih Oružanih snaga, sustav Barak MX osvojio je 95% bodova i time se istaknuo u konkurenciji sa sustavima Spyder, IRIS-T i VL MICA. Za Slovačku, riječ je o povijesnoj prekretnici koja ima za cilj zamijeniti starije PZO sustave iz sovjetskog doba i povećati obrambene sposobnosti Slovačke unutar NATO-saveza. U kontekstu aktualnih geopolitičkih sukoba 2026. godine, jačanje protuzračne obrane postalo je prioritet za slovačku vladu, prije svega radi zaštite strateških objekata od modernih raketnih prijetnji.

Pripadnici slovačkih Zračnih snaga u Tucsonu, Arizona (Photo: Ministarstvo obrane Slovačke Republike)

Tome treba pridodati i vijest s kraja prošloga tjedna da je Slovačka zaprimila posljednji od svojih 14 borbenih aviona Lockheed Martin F-16V Block 70. Avion je preuzeo pukovnik František Pytlík, časnik za vezu u zračnoj bazi Morris ANG američke Nacionalne garde u Tucsonu u Arizoni. Dio slovačkih F-16 još uvijek se nalazi u SAD-u, gdje piloti stječu iskustvo i uče kako u potpunosti iskoristiti mogućnosti zrakoplova. Nakon završetka obuke, lovci će se postupno prebacivati ​​u Slovačku. Kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, Slovačka je ugovor o kupovini borbenih aviona F-16 Blok 70/72 potpisala u prosincu 2018. godine, prema kojem su SAD trebale obučiti 22 pilota i 160 pripadnika tehničkog osoblja. Prema ugovoru, isporuke letjelica trebala je biti okončana do kraja 2023., no cijeli se posao odužio do prošloga tjedna.

Ujedinjeno Kraljevstvo priprema novu verziju velikog plana za pripremu cijele nacije – od vojske i policije do bolnica i industrije, za prijelaz u ratno stanje, rekao je za Sky News načelnik Oružanih snaga UK,  Sir Richard Knighton. Najavio je da će ažurirana verzija onoga što se naziva Vladina “ratna knjiga” zahtijevati od ljudi da drugačije razmišljaju o otpornosti, crpeći pouke iz Hladnog rata, ali “u modernom kontekstu, s modernim društvom, s modernom infrastrukturom”. U intervjuu u petak, 10 travnja, na Londonskoj obrambenoj konferenciji, također je otkrio da prijetnja Ujedinjenog Kraljevstva da će zaplijeniti brodove koji su dio ruske “flote u sjeni” već ima učinak. Iako se britanske snage još nisu ukrcale ni na jedan brod, načelnik OS tvrdi da sama spoznaja da je London spreman ciljati sankcionirani tanker prisiljava Moskvu da ih otprati ili skrene s britanskih voda. Međutim, brodovi “flote u sjeni” i dalje su uočeni uz obalu, a da nisu zaustavljeni. Na pitanje je li stvarna operacija ukrcavanja neizbježna, načelnik Knighton je rekao: “Nemojte sumnjati. Spremni smo.” Možda najveći izazov za vojnog zapovjednika je poticaj da se Kraljevska mornarica, Vojska i Kraljevsko zrakoplovstvo vrate u ratno stanje nakon desetljeća nedovoljnog financiranja pod prethodnim konzervativnim i laburističkim vladama od vremena raspada Sovjetskog Saveza.

Britanska izdvajanja za obranu

John Healey i Richard Knighton s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim

Britanski premijer Keir Starmer i njegov ministar obrane John Healey obećali su povećati obrambene izdatke od postojećih nešto više od 2% na 3,5% BDP-a – ali ne prije 2035. godine. Također, navodi Sky News,  još nisu objavili ključni 10-godišnji investicijski plan za Oružane snage – koji određuje koje će oružje i sposobnosti Ministarstvo obrane nabaviti i razvijati.

Plan ulaganja u obranu trebao je biti objavljen prošle jeseni – ali ministar Healey, u zasebnom intervjuu za Sky News, nije htio čak ni reći hoće li biti objavljen do ovog ljeta. Kašnjenje znači da je velik dio britanske obrambene industrije u limbu, čekajući obećanje o novom novcu koji će postati stvarnost, ocjenjuje Sky News. Sir Knighton stava je da do zastoja dolazi jer Ministarstvo obrane čeka da se što brže iz riznice na raspolaganje stavi više novca: “Ono što želim je investicijski plan za obranu koja je pravilno financirana i isporučuje ono što želimo. (…) Ako to i traje malo duže, radije bih imao nešto što funkcionira i što možemo isporučiti.”

Nova „Ratna knjiga“ priprema Britaniju za rat

Izradu tzv. ratnog plana predvodi Vlada, a uključeni su svi Vladini odjeli ne bi li doprinijeli izradi nove verzije stare i zastarjele “ratne knjige”.

“Ratna soba” Winstona Churchila

Zamišljena tijekom Prvog svjetskog rata, vladina prethodna knjiga strogo povjerljivih, redovito uvježbanih i ažuriranih ratnih planova učinila je Ujedinjeno Kraljevstvo jednom od najbolje pripremljenih i najotpornijih nacija za ratni sukob. Primjerak iz 1976. je veliki snop ručno tipkanih stranica, povezanih špagom – sadržavao je detaljne popise i označavao put do komplementarnih planova o tome kako mobilizirati ne samo vojsku već i civile i industriju u krizi, kao i zatvaranje škola, čišćenje bolnica, racioniranje hrane, pa čak i skladištenje nacionalnog blaga, navodi Sky News.

Sve se to promijenilo nakon završetka Hladnog rata, a početkom 2000-ih cijeli britanski sustav ratnih knjiga, čije je održavanje puno koštalo, tiho je napušteno. Na pitanje oživljava li Britanija staru vladinu ratnu knjigu, Knighton rekao je: “Mislim da je to točno.” Objasnio je i kako bi to izgledalo: “NATO opisuje prijelaz u sukob kao vojnu komponentu, ali ima i civilnu komponentu“. To uključuje osiguravanje da je kritična nacionalna infrastruktura, poput elektrana i vodoopskrbe, otporna ne samo na prirodne katastrofe poput poplava, već i na ratne prijetnje. „Prije Božića govorio sam o potrebi da kada razmišljamo o obnovi naše vodne ili električne ili prometne infrastrukture, razmislimo o prijetnji djelovanja protivnika koji je iznad praga rata, a ne samo o hibridnoj prijetnji“, rekao je Sir Knighton. „I razmislite o tome kako gradimo tu otpornost dok je obnavljamo, a to zahtijeva donošenje nekih drugačijih izbora i drugačijih prioriteta. Taj rad koji obavlja Vlada je nešto što zaista pozdravljam”, zaključio je taj visoki vojni dužnosnik za Sky News.

U Njemačkoj je 1. siječnja 2026. stupio na snagu novi Zakon o vojnoj službi, čime je označena prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici. Kako navodi portal Deusche Welle, ponovno se uvodi vojna evidencija, a mladići rođeni 2008. godine ili kasnije bit će podvrgnuti obveznim pregledima za regrutaciju. Dodatna regulativa stupit će na snagu tek kasnije. Međutim, jedna druga promjena koja je već stupila na snagu  uglavnom je prošla nezapaženo. Posljedice ove izmjene Zakona o vojnoj službi potencijalno pogađaju velik broj muškaraca rođenih između 1981. i 2009. godine, tvrdi DW, a mogla bi i zanimati i naše državljane s njemačko-hrvatskim državljanstvom. Naime, u njemačkom  Zakonu o vojnoj službi stoji: „Muške osobe nakon navršenih 17 godina moraju dobiti odobrenje nadležnog regrutnog centra Bundeswehra ako žele napustiti Njemačku na razdoblje dulje od tri mjeseca.“ Bez obzira na to planiraju li semestar studija ili posao u inozemstvu ili putovanje oko svijeta, obvezan je prethodni odlazak u nadležni regrutni centar njemačkih Oružanih snaga.

Frankfurter Rundschau je o tome prvi izvijestio na Veliki petak, 3. travnja, a potom su uslijedili brojni drugi mediji. DW ističe kako se digla „velika prašina tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj“. O ovoj se temi žestoko raspravljalo i na društvenim mrežama. Kako će se točno ova odredba provoditi u praksi nije jasno, osobito zato što većina muškaraca mlađih od 45 godina vjerojatno nije bila upoznata s ovim propisom.

.

U međuvremenu je glasnogovornik Ministarstva obrane za agenciju DPA izjavio da se teži pojednostavljenom postupku dobivanja dozvole za napuštanje zemlje: „Administrativnim propisima razjasnit ćemo da se dozvola smatra izdanom sve dok je vojna služba dobrovoljna.“ Međutim, ti propisi još nisu doneseni. Stoga i dalje vrijedi trenutačno pravilo, barem teoretski, da se „dozvola mora dobiti od nadležnog centra Bundeswehra“ ako netko želi napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca. Glasnogovornik Ministarstva još je jednom naglasio: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu temelji isključivo na dobrovoljnom sudjelovanju, takve se dozvole u pravilu moraju izdavati.“

Tako primjerice Desirée Becker i stranke Ljevice napominje da „činjenica da čl. 3. Zakona o vojnoj službi sada izaziva toliku uzbunu prije svega pokazuje koliko je ovaj zakon loše sastavljen.“ Izrazila je iznenađenje „što se zakon sada retroaktivno razjašnjava. Upravo kod tako dalekosežnih zahvata jasan i pravno ispravan okvir trebao je biti na snazi od samog početka“. Stručnjak za ustavno pravo Volker Boehme‑Neßler ovu mjeru smatra „nerazmjernim zadiranjem u temeljna prava“. Njegov argument je da takva odredba ima smisla samo ako zaista postoji vojna obveza. „Dok je vojna obveza postojala, pravilo je služilo tome da nitko ne bi mogao izbjeći služenje vojnog roka“, kaže Boehme‑Neßler. Danas je, međutim, situacija drukčija: „Mi zapravo više nemamo pravu vojnu obvezu, nego neku vrstu ‘dobrovoljne vojne obveze’”. Prema njegovu mišljenju, iza ove mjere stoje dva razloga. S jedne strane, država želi radi boljeg planiranja znati tko iole duže boravi u inozemstvu kako bi u slučaju potrebe mogla računati na potencijalne regrute. S druge strane, ova odredba trebala bi poslati jasan signal. „Želi se pokazati: ozbiljno nam je stalo do Bundeswehra. Vijci se zatežu“, kaže Boehme‑Neßler.

Koliko je ovo pitanje uznemirilo njemačku javnost, najbolje pokazuje jučerašnji uzmak Ministarstva obrane. Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius je jučer, u utorak 07. travnja, rekao da je pravilo o obaveznom prijavljivanju muškaraca između 17 i 45 godina vojnim vlastima za odlazak u inozemstvo pogrešno protumačeno, te da će još ovog tjedna biti unesene dopune tog dijela zakona. „Trenutačno se za muškarce na mijenja ništa, svi smiju napustiti zemlju i za to ne trebaju dozvolu“, naglasio je Pistorius, najavivši pritom da će još ovog tjedna biti dopunjena ova stavka novog Zakona o vojnoj obvezi koja bi isključila obvezu prijave za one koji se ne odluče za obvezu služenja vojnog roka. „Nova vojna obveza se temelji na dobrovoljnoj bazi. Nitko neće biti unovačen protiv svoje volje“, rekao je Pistorius.

*Photo: Bundeswehr, B.Pistorius/Facebook

U Zagrebu je nedavno održan jedan od ključnih sastanaka međunarodnog konzorcija u okviru projekta LODESTAR II, financiranog sredstvima Europskog obrambenog fonda (EDF). Riječ je o projektu usmjerenom na razvoj naprednih tehnoloških rješenja za povećanje situacijske svjesnosti i operativne učinkovitosti vojnika na terenu, a među partnerima sudjeluje i hrvatski Alfatec Group. Iako je Alfatec tek u prosincu prošle godine postao član ovog međunarodnog konzorcija, sastanak održan u Zagrebu dodatno potvrđuje sve vidljiviju ulogu Hrvatske u europskim obrambenim i tehnološkim projektima.

Projekt LODESTAR II razvija i testira napredne prototipove koji integriraju umjetnu inteligenciju i proširenu stvarnost u operativne vojne sustave, s ciljem ubrzavanja donošenja odluka, povećanja sigurnosti i bolje koordinacije na terenu. U tom kontekstu, proširena stvarnost (AR) ne koristi se kao vizualni dodatak, već kao ključni alat za prikaz relevantnih informacija u stvarnom vremenu – od položaja vlastitih i savezničkih snaga, preko identifikacije prijetnji, do navigacijskih i taktičkih podataka koji se projiciraju izravno u vidno polje vojnika, bez potrebe za odvajanjem pogleda s okoline, stoji u priopćenju Alfatec Grupe. Takav pristup omogućuje da vojnik u svakom trenutku ima pristup kontekstualnim informacijama koje su ranije bile dostupne tek kroz odvojene sustave ili komunikacijske kanale, čime se značajno smanjuje vrijeme reakcije i povećava preciznost djelovanja i sam fokus vojnika na okruženje. Sustav koji nastaje kroz projekt pritom nije jedan uređaj, već integrirana tehnološka platforma koja povezuje više komponenti – od AR vizualnih i audio sustava u tzv. “head” zoni, preko hardverskih procesorskih i komunikacijskih jedinica u “torso” zoni, do naprednih senzora i optičkih rješenja u “weapon” zoni, uz povezivanje s besposadnim i vanjskim sustavima koji dodatno proširuju operativnu sliku na terenu. Upravo u toj integraciji leži ključna vrijednost projekta – povezivanje različitih izvora podataka i tehnologija u jedinstveni sustav koji omogućuje brže i preciznije reakcije u stvarnim operativnim uvjetima. Projekt ima za cilj postići visoku razinu tehnološke spremnosti (Technology Readiness Level – TRL 7) dok je trenutačno na razini TRL 5, što znači da će rješenje biti razvijeno do kraja realizacije projekta (2028. godina).

Osim Alfatec Grupe, u konzorciju za razvoj projekta LODESTAR II sudjeluju i tvrtke Embedded (Nizozemska), Nexvision (Francuska), ADOS Tech (Litva), E&Q Engineering (Španjolska), Pole CM (Belgija) i Teleplan Globe (Norveška).

Fokus Alfateca je na povezivanju kompleksnih sustava u funkcionalnu cjelinu – od prikupljanja i analize podataka do njihove primjene u operativnom kontekstu.

„Sudjelovanje u projektu LODESTAR II nastavak je našeg dugogodišnjeg rada na razvoju sustava koji omogućuju donošenje odluka temeljenih na podacima. U ovom slučaju, riječ je o okruženju u kojem brzina i točnost informacija imaju izravan utjecaj na operativnu učinkovitost, Što dodatno naglašava važnost korištenja umjetne inteligencije koja doprinosi razvitku cijelog sustava i njegovoj integraciji“,

izjavio je Marko Kornfeld, direktor Alfatec Grupe.

*Photo: Alfatec Grupa

Američki predsjednik Donald Trump sve više gubi potporu u svijetu, ali i u samim SAD za svoje poteze i rat na Bliskom istoku. U trenucima frustracije sve više prijeti američkim izlaskom iz NATO saveza. Od kritika i suzdržanosti, odbijanja podrške ratu u Iranu te zabrane preleta američkim zrakoplovimaa i korištenja europskih baza, europski čelnici svaki dan  „dižu tlak“ američkom predsjedniku Trumpu tijekom vojne intervencije u Iranu.

Trump NATO smatra „tigrom od papira“

U nedavnoj izjavi za britanski Telegraph otvoreno je izrazio nezadovoljstvo odbijanjem saveznika da ga podrže u ratu protiv Irana. O tome, a i padu povjerenja Europe u SAD već smo pisali na stranicama portala Obris.org. Naime, očito je kako je narušeno povjerenje Europljana u njega, a time i u SAD, što je dodatno pojačano nakon što je Trump u četvrtak, 2. travnja, ponovio da NATO nije bio uz SAD kada je zatražena pomoć za otvaranje prometa kroz Hormuški tjesnac. Dodao je da Washington ionako neće trebati Savez u budućnosti, nazvavši NATO „tigrom od papira“, dodavši da to zna on, a “zna i Vladimir Putin”.

“Potrošili smo milijarde dolara na NATO. Nismo ga ni trebali, ali iskreno, pitao sam Savez za pomoć da vidim što će učiniti. Raznijeli smo Iran i zadnje što mi je trebalo je da nam taj tigar od papira stane na put. Nazvao sam Francusku, Macrona, prema kojem se supruga ponaša izuzetno loše. Rekao sam mu: ‘Emmanuel, voljeli bismo imati pomoć u Zaljevu, ako biste odmah mogli poslati brodove’. Rekao mi je da ne mogu to učiniti, da mogu doći tek kada rat završi. Rekao sam mu da je tada nepotrebno. Mnogi su ponudili pomoć nakon što rat bude dobiven. I tako sam doznao istinu o NATO-u”,

rekao je Donald Trump.

Reakcije europskih čelnika

Na ponašanje i izjave američkog predsjednika reagirali su brojni europski čelnici. Tako je finski predsjednik Alexander Stubb  objavio da su nužni konstruktivan razgovor i razmjena ideja o NATO-u, Ukrajini i Iranu. “Problemi su tu da se rješavaju, pragmatično“, napisao je Alexander Stubb u objavi na društvenim mrežama. ‘Europskiji’ NATO bit će i na dnevnom redu godišnjeg summita NATO-a u Ankari 7. i 8. srpnja, priopćeno je iz ureda predsjednika Finske.

Poljski premijer Donald Tusk oštro je reagirao na najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, Rusiji i ratu u Ukrajini, poručivši da takva politika ide izravno na ruku Kremlju.

“Prijetnja raspadom NATO-a, popuštanje sankcija Rusiji, velika energetska kriza u Europi, zaustavljanje pomoći Ukrajini i blokada zajma za Kijev od strane Orbána – sve to izgleda kao plan iz snova Vladimira Putina”,

smatra Tusk. I on, ali i drugi regionalni čelnici upozoravaju da bi takav pristup mogao ojačati poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Čini se da su Poljaci najglasniji i najjasniji u izražavanju stavova. Tako je i poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz jasno poručio: “Nema NATO-a bez SAD-a i u našem je interesu da prevlada mir. Ali isto tako nema ni američke moći bez NATO-a.” Naglasio je da održavanje čvrstih veza s Washingtonom ostaje ključno za sigurnost Poljske. “Moramo se oduprijeti emocionalnim napetostima koje proizlaze iz izjava koje su jedan dan ovakve, a već sutra mogu biti drugačije.”

“NATO je paraliziran – ne mogu se čak ni sastanci održavati“, rekao je jedan europski diplomat, koji je kao i drugi sugovornici zatražio anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti za potal Politico. “Prilično je jasno da se NATO već raspada“, izjavio je jedan dužnosnik EU, dodajući da Europa mora hitno ojačati vlastitu obranu: “Ne možemo čekati da potpuno umre.” Ova otvorena procjena, koja proizlazi iz razgovora Politica s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, zorno oslikava promjenu u poslijeratnom svjetskom poretku. Posljednjih dana Trumpova administracija gurnula je vojni savez u vjerojatno najdublju krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Predsjednik i njegov tim obećali su da će preispitati članstvo SAD-a u NATO-u nakon završetka rata u Iranu, kao osvetu za odluku europskih saveznika da se ne pridruže sukobu.

Europa se ujedinjuje u odnosu na SAD

Donald Trump i Alexander Stubb – partneri u golfu, ali ne i u NATO-u

Politico doznaje da se prošlog tjedna u Helsinkiju deset europskih čelnika sastalo na privatnoj večeri bez svojih dužnosnika i pomoćnika u intimnom okruženju Mannerheim muzeja, doma finskog vođe iz Drugog svjetskog rata, Gustafa Mannerheima. Tamo su, navodno, čelnici zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Finske i Norveške vodili iskrenu raspravu o teškom stanju transatlantskog saveza. Svi su se složili da je Trumpov niz uvreda putem društvenih mreža loš i da se pogoršava. Ipak, odlučili su da ne mogu pristati na zahtjeve američkog predsjednika da se pridruže borbama protiv Irana. “Svi želimo da rat završi, no nismo na istoj valnoj dužini sa SAD“, rekao je jedan dužnosnik upoznat s raspravama. Trump želi pomoć NATO-a, ali čelnici se opiru jer “većina Europljana nije bila unaprijed obaviještena, a Zaljev nema nikakve veze s NATO-om“. Za Europu, ova kriza ima ujedinjujući učinak, ocjenjuje se u analizi Politica. Trump je “uništio” transatlantski odnos i “ujedinio” Europu u protivljenju ovom ratu, rekao je jedan diplomat EU. Drugi visoki europski vladin dužnosnik izjavio je da se Amerikanci sada moraju sami nositi s posljedicama svoje pogreške u napadu na Iran.

I američki senatori protiv izlaska iz NATO-a

Kritike i negativni stavovi američkog predsjednika prema NATO-u nailaze i na kritike u samoj Americi.  U četvrtak, 2. travnja američki senatori Jeanne Shaheen (D-NH), članica Odbora za vanjske odnose Senata, i Thom Tillis (R-NC), supredsjedatelji Senatske skupine promatrača NATO-a, objavili su sljedeću izjavu o prijetnjama predsjednika Trumpa o povlačenju iz NATO-a:

Marco Rubio danas prijeti izlaskom SAD iz NATO-a, a prije 3 godine mislio je sasvim suprotno

„NATO je najjači i najuspješniji vojni savez u povijesti. Promiče ekonomsku stabilnost i štiti naše najvažnije trgovinske odnose. Ključni je multiplikator snage u sve opasnijem svijetu. Naši saveznici, iz godine u godinu, odlučno su se angažirali suočeni s rastućim prijetnjama i složili su se potrošiti pet posto BDP-a na obranu kako bi ojačali raspodjelu tereta. Naši građani znaju da NATO čini Amerikance sigurnijima i prosperitetnijima, zbog čega je naklonost NATO-a među američkom javnošću stalno iznad 60 posto. NATO je stajao uz Ameriku kada smo bili napadnuti i priskočio nam je u pomoć nakon napada 11. rujna. Njihovi vojnici borili su se i umirali uz naše trupe u Afganistanu. Svaki predsjednik koji razmatra pokušaj povlačenja iz NATO-a ne samo da ispunjava najveće snove Vladimira Putina i Xi Jinpinga, već bi i potkopavao vlastite nacionalne sigurnosne interese Amerike.

Budimo jasni, Kongres neće dopustiti Sjedinjenim Državama da se povuku iz NATO-a. Dvostranački zakon koji je sastavio tadašnji senator Rubio, a koji je usvojen, sprječava bilo kojeg predsjednika da to jednostrano učini. Umjesto toga, zakon jasno navodi da samo Kongres može ovlastiti predsjednika da povuče SAD iz NATO-a. To se neće dogoditi. Kongres i američki narod znaju da smo jači kada stojimo uz svoje saveznike. To je osnovna činjenica koju ignoriramo samo na vlastitu štetu“,

objavili su u četvrtak 2. travnja američki senatori.

Rat Izraela i SAD-a protiv Irana definitivno je, možda i nepovratno, uzdrmao transatlantske odnose, ali i sam NATO savez, ocjena je brojnih svjetskih medija. I portal Obris. org pisao je kako je narušeno povjerenje u američko-europske poslove s oružjem i vojnom opremom, ali i kako sve više zemalja uskraćuje podršku i korištenje svojeg zračnog prostora SAD-u za operacije na Bliskom istoku.

Sve duži popis europskih zemalja koje su rekle NE Trumpu

Odlazi li poljsko-američko prijateljstvo u povijest?

Španjolska je, nakon otvorenog protivljenja sukobu s Iranom  zatvorila svoj zračni prostor američkim avionima uključenim u operacije, a Italija odbija dopustiti slijetanje američkih bombardera u baze na Siciliji. Ne miruje ni Poljska te je odbila zahtjev SAD-a da pošalje sustave Patriot sa svog teritorija na Bliski istok. Točnije, SAD sugerira da se jedna poljska baterija Patriota, zajedno s pripadajućim projektilima PAC-3 MSE  u vlasništvu poljskih Oružanih snaga, pošalje u regiju oko Perzijskog zaljeva. Ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz objavio je da

“naše baterije Patriota i njihovo naoružanje služe zaštiti poljskog neba i istočnog krila NATO-a. Po tom se pitanju ništa ne mijenja i ne planiramo ih nigdje premještati. Naši saveznici dobro znaju i razumiju koliko su važne zadaće koje ovdje imamo. Sigurnost Poljske apsolutni je prioritet”.

Francuska je odbila dopustiti američkim i savezničkim zrakoplovima koji prevoze vojnu opremu za Izrael da prelete preko njezinog teritorija. Kao jedan od odgovora, Izrael je obustavio sve poslove s vojnom opremom iz Francuske. Belgija je zabranila da se njen teritorij koristi za prebacivanje vojne opreme iz SAD-a prema Bliskom istoku, smatrajući američku intervenciju u Iranu “izvan okvira međunarodnog prava”.

Španjolska postojano kontrira Trumpu

Rječita je bila španjolska ministrica obrane Margarita Robles koja je, braneći odluku da se Sjedinjenim Državama uskrati korištenje španjolskih baza za vođenje rata, kao i prelet  američkih bombardera preko španjolskog zračnog prostora, pojasnila da se zabrana odnosi “isključivo” na rat protiv Irana. Ministrica je naglasila kako ta odluka nipošto ne podrazumijeva prekid transatlantskih veza te da vojne baze nastavljaju normalno funkcionirati. Robles je poručila kako se Španjolska ne osjeća obveznom pridružiti ilegalnom ratu čiji ciljevi, 30 dana nakon početka sukoba, još uvijek nisu definirani. “Nitko ne zna što će se dogoditi s ovim ratom“, rekla je. “Dvije su zemlje ušle u rat i očekivale da im se pridružimo. (…) Ne prihvaćamo lekcije ni od koga u pogledu naše predanosti miru“, dodala je Robles.

I sam poglavar Katoličke crkve , papa Lav XIV, poručio je kako je protiv tog rata te rekao da Bog odbacuje molitve lidera koji započinju ratove i imaju “ruke pune krvi”. Obraćajući se desecima tisuća ljudi na Trgu svetog Petra na Cvjetnicu – proslavi kojom počinje Veliki tjedan koji vodi ka Uskrsu za 1,4 milijarde katolika širom svijeta – Papa je sukob nazvao “strašnim” i rekao da se Isus ne može koristiti za opravdavanje bilo kakvih ratova.

SAD bijesne zbog europskog “NE”

Nije trebalo dugo čekati – američka reakcija na ova odbijanja bila su vrlo žestoka. Donald Trump je, očekivano, reagirao bijesom. Američki predsjednik više je puta kritizirao saveznike NATO-a zbog onoga što smatra nedovoljnom podrškom u sukobu. Članak 5 NATO-ove klauzule o međusobnoj obrani ne odnosi se na rat koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli protiv Irana. Više puta politiku Europljana prema Iranu ocijenio je slabom, nedovoljnom i kukavičkom. Veliku Britaniju i Francusku Trump drži kao nekorisne u ratu zbog kojeg je Iran zatvorio promet tankerima za naftu kroz Hormuški tjesnac, osim za tankere koje ne smatra neprijateljima, što se uglavnom odnosi na kineske i indijske brodove. “Sve zemlje koje ne mogu nabaviti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje je odbilo sudjelovati u obezglavljivanju Irana, imam prijedlog za vas: broj 1, kupujte od SAD-a, imamo ga dovoljno, i broj 2, skupite malo odgođene hrabrosti, idite do Tjesnaca i jednostavno ga UZMITE”, rekao je danas Trump u objavi na Truth Social.

A američki državni tajnik Marco Rubio je rekao da su Sjedinjene Države utvrdile da je Španjolska, članica NATO-a koju su obvezne braniti, uskratila SAD-u korištenje svog zračnog prostora i time se pohvalila, prema transkriptu izjave za Al Jazeeru koju je State Department objavio u ponedjeljak. Također je priznao da se Washington suočio s otporom u korištenju vojnih baza u Španjolskoj i drugdje. NATO je koristan Sjedinjenim Državama jer omogućuje stacioniranje trupa i opreme u inozemstvu, rekao je Rubio, dodavši: “Ali ako se NATO samo bavi time da brani Europu ako bude napadnuta, a zatim nam uskraćuje pravo na stacioniranje kada nam zatreba, to nije baš dobar aranžman.” “Teško je ostati angažiran i reći da je ovo dobro za Sjedinjene Američke Države. Dakle, sve će se to morati preispitati“, dodao je Rubio, naglašavajući da NATO ne može biti jednosmjerna ulica. “Nadajmo se da to možemo popraviti. Imat ćemo vremena da se time pozabavimo kasnije“, zaključio je Rubio, garniravši s izravnom prijetnjom: “Ako bismo sutra odlučili da ćemo povući svoje trupe iz Europe, to bi bio kraj NATO-a. SAD su NATO i NATO je SAD. Bez SAD-a nema NATO-a.” 

Nova inicijativa za mir

I dok se sve glasnije spominje i intervencija kopnenih snaga SAD-a te dok američke elitne postrojbe pristižu u krizno područje, Pakistan i Kina predstavile su zajedničku inicijativu za smirivanje sukoba između Sjedinjenih Država i Irana, pozivajući na hitnu deeskalaciju i pokretanje pregovora.  Plan u pet točaka uključuje trenutačni prekid vatre, otvaranje pregovora te obustavu napada na infrastrukturu poput energetskih i vodoopskrbnih sustava. Predlaže se i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski promet te sklapanje mirovnog sporazuma uz potporu Ujedinjenih naroda. S obzirom na aktualnu slabost Ujedinjenih naroda, teško se može očekivati da će UN tu igrati bilo kakvu, a pogotovo relevantnu ulogu. Očito je da se kriza u Perzijskom zaljevu i Bliskom istoku neće uskoro smiriti, što već sada prijeti velikim ekonomskim posljedicama za cijeli svijet. I čini se da upravo na tu kartu igraju europske države koje jedna za drugom zabranjuju korištenje svog teritorija (kopnenog, zračnog ili pomorskog) za američke ratne igre u Perzijskom zaljevu. Europske zemlje na čelu s Francuskom potiho rade na osiguravanju sigurnog prolaska kroz Hormuški tjesnac. Uspiju li u tome, Trumpov bijes i Rubiove prijetnje postat će još žešće.

Zbog MAGA politike Donalda Trumpa, odnosa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država u američko poštivanje dogovora vezano za isporuku visokotehnoloških oružja.

Tako je Švicarska prošle jeseni zaustavila plaćanja za američke protuzračne sustave zemlja-zrak Patriot nakon što je saznala da će isporuke biti odgođene za nekoliko godina. No, švicarski javni servis SRF otkriva da zamrzavanje ima mali učinak: SAD je bez ikakvih konzultacija preusmjerio švicarska plaćanja namijenjena borbenom zrakoplovu F-35 kako bi pokrio troškove Patriota, objavljeno je prošli tjedan. Urs Loher, direktor Odjela nacionalnog naoružanja u švicarskom Saveznom uredu za nabavu obrambene opreme (Armasuisse), potvrdio je potez SAD-a i rekao SRF-u koliko je novca već prebačeno. Međutim, pod pritiskom američkih vlasti, ne može otkriti točan iznos. Opisuje ga samo kao “niski troznamenkasti iznos u milijunima” – što znači znatno više od 100 milijuna švicarskih franaka (126 milijuna dolara). SAD tako zaobilazi zamrzavanje plaćanja preusmjeravanjem sredstava za švicarske borbene zrakoplove F-35 u sustav Patriot. Kako je to moguće?, pitaju se švicarski mediji.

U SAD-u, poslovi s oružjem sa stranim zemljama uvijek idu putem američkog vladinog programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS). Unutar ovog programa SAD održava fond za sve kupnje švicarskog oružja.  Bilo da se radi o F-35 ili o Patriot, sva švicarska plaćanja završavaju u ovom fondu. Ako jednom projektu nedostaje novca, SAD-u je dopušten pristup sredstvima za druge projekte. Upravo to američke vlasti sada rade: novac namijenjen programu F-35 koristi se za financiranje sustava Patriot.

„Ovo je vrlo nezadovoljavajuće“, kaže Loher. Preusmjeravanje sredstava stavlja švicarsko Ministarstvo obrane pod pritisak i ostavlja manjkove u proračunu za zrakoplove F-35. Krajem 2025. Ministarstvo je moralo prije roka prebaciti nekoliko desetaka milijuna franaka SAD-u kako bi popunilo prazninu. Ove rane uplate pojačavaju postojeće financijske probleme Ministarstva: ono se već bori s financiranjem odobrenih nabava oružja. Unatoč zamrzavanju plaćanja, očekuje se da će SAD ove godine nastaviti preusmjeravati sredstva za F-35 na sustav Patriot. Loher ipak brani zamrzavanje kao politički signal koji je pomogao potaknuti veću transparentnost SAD-a u vezi s dugim kašnjenjima. Kašnjenje u isporuci je, naime, razlog zašto je prije 2 mjeseca Švicarska počela otvoreno razmišljati o razvrgavanje ugovora o kupovini Patriota nakon što je iz SAD-a stigla obavijest o još jednom kašnjenju isporuke 5 naručenih sustava. Bern je počeo ozbiljno razmatrati europsku alternativu, francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji bi navodno mogao biti isporučen već 2029. ako se naruči sada i odmah. Švicarski zakonodavci su frustrirani, a neki kažu da sustavi Patriot “možda uopće neće stići“.

„Frustrirajuće je kada nam nametnu zamrzavanje plaćanja, a novac se jednostavno preusmjeri“, kaže Werner Salzmann, senator i sigurnosni stručnjak iz desničarske Švicarske narodne stranke. Senator Josef Dittli iz desnocentrističke Radikalno-liberalne stranke dodaje da švicarsko Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da je takav zaobilazni put moguć. Priska Seiler Graf, zastupnica Socijaldemokrata, osjeća se opravdanom u svom ranijem pozivu na otkazivanje kupnje Patriota. Njezina stranka općenito se protivi velikim američkom naoružanju. Salzmann također kaže da je njegovo povjerenje u Washington palo: „Ugovori FMS-a stvaraju sve više problema s tumačenjem. Moramo dobro razmisliti želimo li nastaviti potpisivati ​​takve sporazume.“

I Finci sumnjaju …

Antti Häkkänen sa svojim poljskim kolegom Pawełom Zalewskim

Finski ministar obrane Antti Häkkänen najavio je da će njegova zemlja provjeriti hoće li oružje koje je Europa platila ukrajinskoj vojsci stići na odredište – u Ukrjainu. Europski saveznici zabrinuti su zbog iscrpljivanja američkih vojnih resursa zbog rata u Iranu i nakon medijskih najava da bi SAD mogao preusmjeriti oružje namijenjeno za Ukrajinu prema Bliskom istoku. Häkkänen je rekao da će Helsinki provjeriti poštuje li Washington ugovore potpisane s europskim zemljama NATO-a koje su kupile oružje za Ukrajinu od američkih vojnih dobavljača. Problem proizlazi iz izvješća Washington Posta da Pentagon razmatra preusmjeravanje ključne vojne opreme namijenjene ukrajinskim obrambenim snagama za rat u Iranu. „Svaki put procjenjujemo kako se novac troši i vjerujemo da mehanizam funkcionira. Ako naravno postoje problemi, onda to moramo ponovno procijeniti“, rekao je Häkkänen u emisiji 12 Minutes With na Euronewsu.

Ovo oružje uključuje vitalne sustave protuzračne obrane potrebne za presretanje ruskih projektila i dronova, kupljenih putem NATO-ovog sustava Prioritetne liste zahtjeva za Ukrajinu (PURL), koji omogućuje zemljama NATO-a da kupuju oružje za Ukrajinu od SAD-a. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima da bitna oprema za Kijev, uključujući presretače, “nastavlja pritjecati u Ukrajinu“. Međutim, postoji zabrinutost da će, kako rat u Iranu sve više odmiče, a američke vojne zalihe se smanjuju, biti donesena odluka o preusmjeravanju opreme prema Iranu. “PURL je do sada Ukrajini isporučio oko 75% svih projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90% streljiva koje se koristi u drugim sustavima protuzračne obrane“, rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak, 26. ožujka.

Službeni Helsinki također čvrsto stoji iza toga da se neće uključiti u američko-izraelsku intervenciju u Iranu, unatoč izjavama američkog državnog tajnika Marca Rubia koje impliciraju da je podrška Washingtona Ukrajini ugrožena ako europski saveznici ne pomognu SAD-u u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. U jedva prikrivenoj prijetnji saveznicima na putu za sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, Rubio je rekao: „Ukrajina nije američki rat, a ipak smo toj borbi doprinijeli više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. (…) „Dakle, to će biti nešto što će predsjednik morati uzeti u obzir u budućnosti“, dodao je Rubio. No, Häkkänen je rekao da Helsinki ne može preusmjeriti sigurnosne snage iz Finske u Zaljev, s obzirom na granicu od 1350 kilometara koju Finska dijeli s Rusijom. „Mi smo mala zemlja uz Rusiju“, rekao je, dodavši: „Svi naši resursi uključeni su u našu spremnost u ovom području, tako da nema opcija ili potencijala“ za djelovanje na Bliskom istoku.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb također je udvostručio otpor svoje zemlje američkim pozivima za pomoć. Rat s Iranom „nije stvar NATO-a“, rekao je u četvrtak navečer, jer je NATO obrambeni savez, rekao je Stubb na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnika Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEC), multilateralne obrambene suradnje među nordijsko-baltičkim zemljama NATO-a.

Španjolska čvrsto “protiv”

Nakon što je odbila prihvatiti Trumpov zahtjev za izdvajanje u obranu od 5 % BDP-a, Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor američkim zrakoplovima koji sudjeluju u napadima na Iran. To je korak dalje od ranije zabrane korištenja vojnih baza kojima zajednički upravljaju Španjolska i SAD. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles je bila rezolutna: “Ne dopuštamo korištenje vojnih baza niti korištenje zračnog prostora za akcije povezane s ratom u Iranu“. Zatvaranje zračnog prostora prisiljava vojne zrakoplove da zaobiđu Španjolsku, članicu NATO-a, na putu do svojih ciljeva na Bliskom istoku. To ne uključuje izvanredne situacije, dodao je list El País.

A USS Gerald R. Ford u Splitu?

U tom kontekstu je zanimljivo gledati reakcije na uplovljavanje američkog nosača USS Gerald R. Ford (CVN-78), koji je nakon sudjelovanja u operacijama protiv Irana najprije otplovio put Grčke, a onda se skrasio pred Splitom radi popravka i dopune. Dok službena priopćenja o njegovom dolasku u Hrvatsku naglašavaju transtlantske vrijednosti i dokaze prijateljstva, na društvenim se mrežama više nego ikada čuju glasovi protiv ovog dolaska, uz naglašeni strah da će Hrvatska time i sama postati meta iranskih ili pro-iranskih podržavatelja. Tome se priključila i saborska zastupnica Dalija Orešković, problematizirajući poštivanje Ustava RH u odluci o uplovljavanju nosača u hrvatske teritorijalne vode. “Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?,” pita se Orešković na društvenim mrežama. Iako je iznimno mala ili gotovo nikakva mogućnost da se posadi i samom nosaču dogodi išta lože u Hrvatskoj, ovakve reakcije samo su odraz sve manjeg povjerenja u SAD i podrške američkoj vanjskoj politici prema saveznicima i partnerima.

Čelnici EU trebali su četvrtak, 19. ožujka, provesti planirajući kako potaknuti europsko gospodarstvo. Umjesto toga, bore se s dva rata, produbljivanjem transatlantskog raskola i zastojem oko Ukrajine. Cijeli show, prema izviješćima medijskih kuća, „ukrao „ je mađarski premijer Viktor Orban koji i dalje inzistira na ruskoj nafti i blokira Ukrajini vitalno važan zajam od 90 milijardi eura.

Orban protiv svih

Čelnici su se nadali da će deblokirati zajam EU od 90 milijardi eura koji se smatra ključnim za financijski opstanak Kijeva – ali Mađarska ga i dalje koči zbog naftnog spora, kao i 20. paket sankcija Rusiji. Predsjednik Europskog vijeća António Costa oštro je kritizirao ponašanje mađarskog premijera Orbána kao “neprihvatljivo” i kršenje uvjeta suradnje koji podupiru EU. Čelnici EU-a dogovorili su financiranje Ukrajine još u prosincu. Međutim,  mađarski premijer Viktor Orbán kasnije je povukao podršku i blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda Družba koji prenosi rusku naftu u srednju Europu.

Budimpešta sada optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuke ruske nafte te tvrdi da neće odobriti isplatu dok se opskrba ne obnovi. Ukrajini je taj novac prijeko potreban kako bi mogla financirati obranu od ruske agresije u ovoj i idućoj godini. Orbán je zauzeo prkosan stav u objavljenom videu: „Ako nema nafte, nema ni novca.”

Time ostaje izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, osim slovačkog premijera Roberta Fica. „Ponašanje Mađarske je novo dno”, rekla je švedska ministrica za Europu Jessica Rosencrantz uoči sastanka. Stav Mađarske je vrlo jednostavan: pomoći ćemo Ukrajini kad budemo imali naftu, koju oni blokiraju, rekao je mađarski premijer Viktor Orban novinarima po dolasku na europski summit u Bruxellesu. “Dotad ne možemo podržati nijedan prijedlog u korist Ukrajine”. Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je pak Orbánu kako se “ljudi u vrijeme izbora ne ponašaju racionalno”. Dodala je i kako je vrijeme za jaču potporu Ukrajini.  Čelnici 25 zemalja EU pak pozivaju na prvu isplatu predviđenih 90 milijardi već početkom travnja. Međutim, diplomatski izvori umanjuju očekivanja da bi uskoro moglo doći do kompromisa. Velika očekivanja su i od predstojećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Kako Viktoru Orbanu prijeti mogući poraz na tim izborima, europski čelnici nadaju se i promjeni stava službene Budimpešte. Slovačka je naravno podržala Mađarsku u vetu EU i kako se ne bi Ukrajini isplatio prijeko potreban zajam. Navodno je i talijanska premijerka Giorgia Meloni odstupila od većine čelnika Unije govoreći sa simpatijama o mađarskom premijeru Viktoru Orbánu zbog njegovog stava o Ukrajini tijekom zatvorene sjednice europskog summita u četvrtak. Meloni je svojim kolegama rekla da razumije razloge zašto je mađarski čelnik razljutio Uniju time što je prekršio svoju riječ i odbio zajam od 90 milijardi eura Ukrajini nakon što ga je odobrio u prosincu, reklo je za POLITICO pet diplomata upoznatih s povjerljivim razgovorima – od kojih nijedan nije bio iz Italije.

Europskim čelnicima obratio se i ukrajinski predsjednik Zelenski

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da “to je ono što je Hrvatska tvrdila već nekoliko puta. MOL naručuje tankere koji dolaze u Omišalj, njih je 13 naručeno. Svi su s neruskom naftom, od toga ih je 4-5 već iskrcano putem Janafa i transportirano prema rafinerijama u San Sanalbati i Bratislavi“. “Ukupna količina nafte koja je u mjesec dana otišla iznosi otprilike milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12 puta, onda ćete vidjeti da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu“, kazao je Plenković.

Iran- druga vruća tema za Europu

Još jedno aktualna tema na dnevnom redu Europskog vijeća bili su američko-izraelski napadi na Iran i sve veće posljedice za Bliski istok i globalno gospodarstvo. „Svi bi se trebali smiriti, a borbe bi trebale prestati, barem na nekoliko dana, kako bi se pokušala dati prilika pregovorima“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Svoj stav da je ovaj sukob ilegalan ponovio je i španjolski premijer Pedro Sanchez.

Iako se 27 šefova država i vlada složilo da se plovidba kroz Hormuški tjesnac hitno obnovi, suzdržali su se od obveze osiguranja prolaza vojnim sredstvima kako je prethodno zatražio američki predsjednik Donald Trump. Rast cijena nafte i plina očito imaju jak utjecaj na ekonomije europskih zemalja tako da se traži rješenje za sadašnje stanje u Perzijskom zaljevu. Iako su se u početku opirale bilo kakvoj intervenciji u sukob Irana i SAD-a te Izraela, vodeće države Europe i Japan objavile su u četvrtak kako “najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane komercijalne brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja, te de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane iranskih snaga”, kaže se u u zajedničkoj izjavi Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana. Zemlje su ujedno pozvale i na “trenutni i opći moratorij na napade na civilnu infrastrukturu, posebno naftna i plinska postrojenja” i izjavile da su “spremne doprinijeti potrebnim naporima kako bismo jamčili siguran prolaz kroz tjesnac”.

Macron: “Mi nismo strana u konfliktu”

Naglasile su i da je sloboda plovidbe temeljno načelo međunarodnog prava, dodajući da će posljedice iranskih postupaka osjetiti ljudi u svim dijelovima svijeta, posebno najranjiviji. “Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe koriste svim zemljama. Pozivamo sve države da poštuju međunarodno pravo i podupiru temeljna načela međunarodnog prosperiteta i sigurnosti”, stoji u zajedničkoj izjavi. Iranska gotovo potpuna paraliza Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte, kao i ukapljenog prirodnog plina, dovela je do naglog porasta cijena, s globalnim ekonomskim utjecajem.

U svojoj izjavi, šest zemalja potvrdilo je da će poduzeti “daljnje mjere za stabilizaciju energetskih tržišta, uključujući suradnju s određenim zemljama proizvođačima radi povećanja njihove proizvodnje”, bez navođenja drugih detalja. Posljednjih dana Iran je dopustio prolaz nekolicini brodova iz zemalja koje smatra saveznicima, dok je upozorio da će blokirati one iz zemalja koje smatra neprijateljskima. Ostaje nam pratiti što će se događati u predstojećim danima.

I dok rat ne Bliskom istoku traje nesmanjenom žestinom i sve se više širi na susjedne države Zaljeva, oko Cipra se gomilaju  ratni brodovi europskih zemalja. Broj im svakodnevno raste nakon što su napadnute britanske baze u toj otočnoj državi.  Naime, na Cipar, koji trenutno predsjeda Europskom unijom, doletjeli su iranski dronovi gađajući bazu Akrotiri  britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) koju trenutno barem djelomično koristi američko Ratno zrakoplovstvo za baziranje aviona U-2. Iako je riječ o britanskom teritoriju, ta baza je blizu naseljenih područja u kojima žive građani Cipra koji su tako uvučeni u sukobe nakon američkih i izraelskih napada na Iran i odmazde Teherana širom regije. Nekoliko iranskih dronova je oboreno u blizini Cipra a jedan dron u četvrtak oboren je i iznad ciparskog susjeda – Turske.

HMS Dragon štititi će Cipar

Healey sa svojim ciparskim kolegom Palmasom

Kao odgovor britanska vlada je odmah poslala ministra obrane Johna Healeya u posjet Cipru kako bi smirio napetosti s ciparskim vlastima nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo ranije kritizirano zbog napada dronom na bazu. Štoviše, na Cipru je proteklih dana došlo i do omanjih prosvjeda stanovništva koje je tražilo zatvaranje britanskih vojnih baza. S druge strane, Starmer je potvrdio kako je njihov moderni razarač HMS Dragon trebao isploviti prema Cipru tek sljedeći tjedan, te izjavio da je odluka o njegovu slanju donesena “tjednima” prije početka sukoba s Iranom. Na pitanje zašto brod u tom slučaju nije poslan ranije, odgovorio je: “U ovoj regiji već imamo druge razarače. Oni pružaju velik dio iste zaštite koju će osigurati i naš razarač protuzračne obrane kada stigne.” Na pitanje zašto se HMS Dragon onda ipak šalje, Healey je zaključio: “Zato što smo sada u poziciji da bolje procijenimo prirodu iranskog odgovora na udare. Vidimo da su sve neselektivniji, da eskaliraju, da su rašireni i da su nekontrolirani.” Nešto kasnije, premijer Keir Starmer je objavio kako je britanska vlada odlučila poslati HMS Dragon, moderni razarač za protuzračnu obranu Kraljevske ratne mornarice. Naveo je i kako u regiju šalju helikoptere s protudronskim sustavima, dok će borbeni avioni Eurofighter Typhoon pomoći Kataru u odbijanju iranskih napada.

I drugi saveznici šalju pomoć

Grčka je već poslala četiri borbena zrakoplova F-16. “Ona je  prisutna i nastavit će biti prisutna da bi na bilo koji način pomogla u obrani Republike Cipar“, rekao je grčki ministar obrane Nikos Dendias u utorak za vrijeme posjeta Nikoziji. Dvije fregate, jedna opremljena sustavom za ometanje protiv dronova Centauros, također su zaplovile prema Cipru.

I Španjolska će poslati svoju “tehnološki najnapredniju” fregatu na Cipar kako bi branila EU i njene istočne granice, zajedno s brodovima Francuske, Italije i Nizozemske, izvijestilo je u četvrtak španjolsko Ministarstvo obrane. Iako je španjolski premijer Pedro Sanchez otvoreno osudio napada na Iran, fregata “Kristofor Kolumbo“, koja od 3. ožujka u Baltičkom moru provodi zadatke “pratnje, zaštite i obuke”, bit će poslana u istočni Mediteran gdje se kod otoka Krete očekuje 10. ožujka. „Španjolska time pokazuje svoju predanost obrani Europske unije i njezine istočne granice“, priopćilo je Ministarstvo iz Madrida.

Također, i Francuska će poslati proturaketne i sustave protiv dronova, kao i fregatu, najavio je glasnogovornik ciparske vlade Konstantinos Letymbiotis, potvrdivši informacije koje je ranije objavila državna novinska agencija CNA. Francuski predsjednik Emmanuel Macron svoju je namjeru priopćio ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu rano u utorak.- francuske Oružane snage djeluju u koordinaciji s našim regionalnim partnerima kako bi pridonijele stabilnosti regije, posebno u sklopu postojećih obrambenih sporazuma, odgovorio je Macron na zahtjev Reutersa da prokomentira situaciju. I francuski jedini nosač zrakoplova Charles de Gaulle dobio je zapovijed da se iz švedskih voda otputi u Sredozemlje kako bi pratio situaciju.

Iranci prijete Europi

Iran je u utorak, 3. ožujka, uputio oštro upozorenje europskim zemljama da se ne uključuju u rat, poručivši da će se svaki takav potez smatrati “činom rata” i izazvati osvetničke udare na europske gradove. Ovo upozorenje dolazi nakon što je više zemalja najavilo moguće “obrambene akcije” kao odgovor na iranske raketne sposobnosti.  Prijetnja je je uslijedila u vrijeme dok europske države nastoje ojačati svoju obranu zbog prijetnje širenja iranskog rata izvan Bliskog istoka..

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio je da vojni savez “nije izravno uključen” u događaje na Bliskom istoku, ali da će “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a” ako to bude potrebno. Tijekom posjeta Sjevernoj Makedoniji, Rutte je rekao da Iran predstavlja prijetnju široj regiji, “egzistencijalnu prijetnju” Izraelu te “veliku prijetnju i nama ovdje u Europi“.