Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

Uspješno je dovršeno  stjecanje većinskog udjela u hrvatskom DOK-ING-u, objavio je u srijedu. 1. srpnja njemački obrambeni koncern Rheinmetall sa sjedištem u Düsseldorfu, Na profilima DOK – ING-a na društvenim mrežama uz novi logo objavljeno je pak: „ponosni smo što možemo objaviti da naša tvrtka sada posluje kao Rheinmetall Unmanned Vehicles Ltd“.

Dobro poznati DOK-ING-ov moto

Ova promjena imena slijedi nakon uspješnog završetka svih radnji vezanih uz strateško partnerstvo s Rheinmetallom, koja je stekla 51% većinski udio u DOK-ING-u. “Naš osnivač, Vjekoslav Majetić, zadržava 49% vlasničkog udjela. Naš razvoj, inženjerska izvrsnost i ključne kompetencije ostaju čvrsto ukorijenjene u Hrvatskoj“, objavio je DOK – ING. Više od tri desetljeća, DOK-ING je pouzdan partner u isporuci naprednih bespilotnih sustava koji ljude drže podalje od okruženja visokog rizika. “Kombinirajući Rheinmetallovo stručno znanje o taktičkim vozilima s našim dubokim poznavanjem bespilotnih sustava, otvaramo novo poglavlje u inovacijama i razvoju. Ovaj korak jača ulogu Hrvatske u europskom obrambenom i tehnološkom krajoliku, a mi nastavljamo raditi ono što najbolje radimo, sada s još većim resursima i potencijalom za rast“, naglašeno je bez navođenja o kolikim je iznosima riječ.

Robotski sustav KOMODO predstavljen je 30. lipnja 2021.

Rheinmetall je, u skladu sa svojom širom strategijom, proširio portfelj u sektoru besposadnih vozila, u kojem se “DOK-ING Sigurnost i obrana” smatra inovacijskim hubom. Ubuduće će tvrtka “DOK-ING Sigurnost i obrana” poslovati pod imenom “Rheinmetall Unmanned Vehicles”, navodi se u priopćenju Rheinmetalla. “Povezivanjem Rheinmetallove stručnosti u području taktičkih vozila s DOK-ING-ovim sposobnostima u području besposadnih vozila stvara se snažna tehnološka osnova sa značajnim potencijalom za budući razvoj”, naveli su iz ove njemačke kompanije. DOK-ING-ovu modularnu hibridnu platformu Komodo, namijenjenu teškim uvjetima rada i  nosivosti veće od 8,5 tona, Rheinmetall želi nadopuniti različitim funkcionalnim modulima i kompletima opreme, uključujući sustave za izravnu i neizravnu paljbu, operacije razminiranja i polaganja mina, izviđačke senzore te logističke sustave.

„Sada možemo uspostaviti naš centar kompetencija u Hrvatskoj u području besposadnih i autonomnih vozila za vojne namjene. S ovom novom organizacijom cilj nam je ostvariti snažnu tržišnu poziciju u sektoru besposadnih borbenih i oklopnih vozila za borbenu potporu”, istaknuo je dr. Björn Bernhard, izvršni direktor Rheinmetallove divizije Vehicle Systems Europe.Rheinmetall vidi potencijal rasta tržišta besposadnih i autonomnih vozila, a akvizicijom jača prisutnost u Hrvatskoj, članici EU i NATO-a.  U priopćenju se ističe da DOK-ING i Rheinmetall planiraju razvijati raspon rješenja za borbene zadaće i borbenu potporu, poput projekta besposadnog naoružanog sustava za potporu pod nazivom Wingman.Taj besposadni sustav namijenjen je djelovanju uz glavne borbene tenkove i borbena vozila pješaštva u zadaćama izviđanja i vatrene potpore, a planira se njegova integracija s postojećim Rheinmetallovim platformama, uključujući glavni borbeni tenk Panther KF51, oklopno vozilo za izvlačenje Büffel/Buffalo te oklopno inženjerijsko vozilo Kodiak.

Njemačka vlada planira kupiti 40 posto dionica u europskom proizvođaču tenkova KNDS-u od obitelji koje posjeduju udjele. Tako bi Njemačka došla na isti udio koji posjeduje Francuska, o čemu su se dvije zemlje prethodno dogovorile, objavio je portal Deutsche Wellea. Očekuje se da bi novi njemački udio mogao koštati oko šest milijardi eura, što mora odobriti proračunski odbor njemačkog parlamenta. KNDS planira i izlazak na burzu. Francuska trenutno ima 50 posto udjela u tvrtki, ali namjerava to sniziti na 40 posto. Preostala petina dionica trebala bi otići na burzama u Frankfurtu i Parizu. Berlin je poduzeo korake nakon što se za prodaju odlučio Wegmann, holding obitelji koje drže udjele KNDS-a.

Glasnogovornik vlade Friedricha Merza rekao je da Njemačka kupnjom osigurava nacionalni interes i „dugoročni utjecaj u tvrtki koja je strateški važna za europsku sigurnost i obrambene kapacitete“. Dvije države su u zajedničkom priopćenju navele ambiciju razviti KNDS u vodeću tvrtku namjenske industrije u Europi „koja će služiti francuskim i njemačkim oružanim snagama“. No, ovaj dogovor izaziva i kritike jer njemačka vlada nastavlja izravno ulaziti u vlasništvo tvrtki koje zarađuju proizvodnjom oružja, piše DW. Riječ je o najvećem europskom proizvođaču tenkova, s poznatom njemačkom markom Leopard i francuskim Leclercom. KNDS razvija i sljedeću generaciju tih borbenih vozila. Tvrtka je nastala prije desetak godina spajanjem njemačke obiteljske tvrtke Krauss-Maffei Wegmann i francuskog državnog proizvođača oružja Nextera.

Marco Becht, profesor korporativnog upravljanja na briselskom sveučilištu ULB, kaže da Berlin cilja i zaradu i stratešku kontrolu: „Oni misle – zašto bi ostavili sav novac privatnim investitorima? I zašto država ne bi zarađivala na tvrtkama tako što postaje dioničar?” Declan Power, analitičar za pitanja obrane u dublinskom Institutu za međunarodne i europske poslove, pak vidi značaj dogovora u spremnosti Pariza i Berlina da ojačaju vojne kapacitete: „U Europi se o tome mnogo govori, ali ovaj dogovor je vidljivi korak prema tome da Europa preuzme kontrolu nad vlastitim obrambenim proizvodnim kapacitetima“, izjavio je za DW. „Zaštita teritorija i ljudi srž je obveza odgovorne države, posebno demokratske države“, dodaje Power. Berlin se u priopćenju vezano za ovaj posao pozvao na rusku agresiju na Ukrajinu kao ključni primjer zašto se mora jačati vojska. Osobito treba naglasiti da je riječ o tenkovima, oružju o kojem se često polemički raspravlja nakon iskustava rata u Ukrajini i teških ruskih gubitaka tenkova uporabom ukrajinskih dronova.

Posebna prava za njemačku državu u TKMS

Berlin i sada ima bitan utjecaj na privatni namjenski sektor licenciranjem proizvođača i odobravanjem izvoza oružja. No, čini se da sada želi pojačati kontrolu, ocjenjuje DW. KNDS nije prvi takav dogovor. U listopadu prošle godine vlada je osigurala posebna savjetnička prava i nominacije za nadzorni odbor u proizvođaču podmornica Thyssenkrupp Marine Systems. Državni Kreditni institut za obnovu kupio je 2021. četvrtinu udjela u tvrtki Hensoldt koja proizvodi vojne radare. Posjeduje i 11 posto dionica u divu zrakoplovne industrije Airbusu. „Kad pogledate te primjere, čini se da njemačka država ima sve više interesa za obrambeni sektor i želi biti više uključena“, ocijenio je profesor Becht.

Važnost ovog dogovora

Dogovor oko KNDS-a značajan je za bilateralne odnose Njemačke i Francuske, posebno jer je nedavno zbog nesporazuma neslavno propao zajednički projekt borbenog zrakoplova FCAS. O tome smo pisali na stranicama portala Obris.org u veljači kada smo objavili da je francuski proizvođač  Dassault inzistirao na vodećoj ulozi u projektu, što  je pak izazivalo nezadovoljstvo u Njemačkoj te konačni kraj projekta. To je mnogima bio signal da nešto ne valja u odnosima.

I sadašnji pregovori oko KNDS-a razvlačili su se mjesecima, ocijenio je DW. Njemačka vlada izjavila je da će raditi u „bliskom dijalogu i na ravnopravnoj osnovi s francuskim partnerima“. Profesor Becht ipak smatra da, iz perspektive Berlina, ovaj dogovor ima elemente suradnje, ali i demonstracije nove vojne snage prema Francuskoj: „Pokazuje novu njemačku volju da se bude konkretniji i čini manje ustupaka“. Dodao je da je „Njemačka sve spremnija reći ‘ne’ umjesto da se jednostavno prilagođava Francuskoj.” Osim toga treba naglasiti da je njemački kancelar Merz otvoreno iznio njemačku ambiciju da njihove oružane snage – Bundeswehr – postanu najsnažnija vojska u NATO Savezu.

Zrakoplov “Antonov An-32P” ukrajinske privatne tvrtke “Xena”, koji je  odlukom Vlade Crne Gore iznajmljen za pružanje zračne podrške tijekom ove požarne sezone, gasi požar na prostoru planine Orjen, prenijelo je Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore, napominjući da je požar prouzročio udar groma na području općine Herceg Novi. Prema MUP-u CG, požar je zahvatio crnogorski i hrvatski teritorij, ali “na predmetnoj lokaciji nema ugroženih objekata niti objekata kritične infrastrukture”.

Nakon što je jučer, u četvrtak 25. lipnja, Služba zaštite i spašavanja Herceg Novi poslala zahtjev, angažiran je protupožarni zrakoplov “Air Tractor” Zrakoplovne helikopterske jedinice Uprave za zaštitu i spašavanje. Kako su naveli, u komunikaciji s kolegama iz Hrvatske zajednički su koordinirali provedbu gašenja. “Prvo je bio učinkovit njihov kanader, a zatim i naš protupožarni zrakoplov, te je požar gotovo ugašen. Međutim, zbog nepristupačnosti terena, vatrogasci nisu uspjeli u potpunosti ugasiti požar s tla, a nakon jakog vjetra požar se ponovno aktivirao”, rekli su iz crnogorskog MUP-a, napomenuvši  da su u stalnoj komunikaciji s kolegama iz Hrvatske koji su gasili požare na području oko Dubrovnika i u Konavlima.

Požar u Konavlima (Photo: Vatrogasci 193/FB)

Hrvatski mediji objavili su 24. lipnja da je požar na području Konavala uz granicu s Crnom Gorom lokaliziran 23. lipnja oko 20 sati na području Hrvatske, dok je na području Crne Gore još uvijek bio aktivan. Požar na području Konavala buknuo je, kako je ranije objavljeno, u ponedjeljak u Crnoj Gori i prešao na hrvatsku stranu granice na brdu Bjelotina iznad mjesta Bani u Konavlima. Bila je zahvaćena trava, nisko raslinje i makija na teško pristupačnom terenu na površini od devet hektara. U gašenju požara sudjelovalo je 16 vatrogasaca s pet vatrogasnih vozila iz Dubrovnika, Konavala i Čilipa te dva zrakoplova CL-415 i jedan Air Tractor AT-802. Tijekom noći dežurstvo i osiguranje požarišta organizirala je JVP Konavle.

Inače, crnogorske „Vijesti“ su ranije pisale da je Vlada usvojila Informaciju o potrebi osiguranja dodatnih sredstava za gašenje požara iz zraka za potrebe Zračno-helikopterske jedinice Uprave za zaštitu i spašavanje MUP-a tijekom požarne sezone 2026. Time je Vlada Crne Gore dala suglasnost da MUP, radi povećanja operativne spremnosti sustava zaštite i spašavanja, osigura dodatno sredstvo za gašenje požara iz zraka putem najma, za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2026., s nosivošću vode od pet do deset tona po udaru. Temeljem te odluke, Crna Gora ponovno je za protupožarne zadaće unajmila “Antonov AN-32P” ukrajinske tvrtke Xena. Zakup protupožarnog aviona većeg kapaciteta MUP CG košta oko 3,5 milijuna eura, koliko je za tu svrhu izdvojeno u proračunu.

Crnogorski ministar unutarnjih poslova Danilo Šaranović prije tjedan dana pohvalio se spremnošću za protupožarnu sezonu:

“Ove godine nikada spremniji ulazimo u požarnu sezonu. Ako uporedimo samo prethodnu godinu, kada su kapaciteti Ministarstva unutarnjih poslova bili svega 4 tone vode koje smo mogli isporučiti u jednom naletu, na današnji dan je to 11 tona. Nakon realizacije nabavke, odnosno iznajmljivanja aviona uz pomoć Vlade Crne Gore nosivosti 8 tona, jednog Air traktora to je već 11 tona, što je gotovo 3 puta više nego u istom periodu prošle godine. Do kraja ovog mjeseca očekujemo da u operativnom sastavu Avio helikopterske jedinice budu i dodatna dva Air traktora, čime ćemo imati 17 tona kapaciteta vode koje možemo isporučiti u jednom naletu,što je više nego 4 puta u odnosu na isti period prošle godine,”

objavio je Šaranović na društvenim mrežama.

Ukrajinski protupožarni zrakoplov “Antonov An-32P” postao je gotovo redovna ispomoć u protupožarnoj sezoni susjedne nam Crne Gore.Prvi puta je korišten prije 9 godina, 2017. godine, kada je također bio veliki požar. Jedan “Antonov An-32P” ukrajinske tvrtke Xena bio je i prošle godine angažiran Crnoj Gori, temeljem ugovora koji su s ukrajinskom kompanijom sklopili predstavnici Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je javnosti tada predstavljeno kao vid pomoći UAE Crnoj Gori. Taj ugovor je bio na snazi do listopada prošle godine i imao je opciju produženja za ovogodišnju ljetnju protupožarnu sezonu. Prema navodima crnogorskih “Vijesti”, piloti tvrtke Xena su prošle godine, leteći s aerodroma u Podgorici, jednim “Antonovom An-32P” odradili ukupno 38 naleta na požarišta i bacili 304.000 litara vode.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu, 25. lipnja iskoristio je sastanak u Bijeloj kući kako bi pokušao uvjeriti američkog predsjednika Donalda Trumpa da Savez ispunjava svoje obveze u pogledu obrambenih troškova i stvara ekonomske koristi za SAD, istovremeno se suprotstavljajući Trumpovim kritikama saveznika. Trump i visoki dužnosnici njegove administracije dugo se već žale da europski saveznici nisu pomogli SAD-u u izvođenju početnih udara u ratu s Iranom te su otvoreno razmatrali smanjenje američkih doprinosa NATO-u ili čak potpuno propitivanje članstva u Savezu.

Rutteov posjet Washingtonu dolazi dva tjedna prije godišnjeg summita čelnika NATO-a u Ankari u Turskoj, što dodatno vrši pritisak na glavnog tajnika da smiri Trumpov bijes. Inače, o tome smo već pisali, Mark Rutte – od ranije poznat kao “šaptač Trumpu” – od početka mandata na čelu NATO-saveza u dijelu europske javnosti slovi kao netko tko se ulizuje Donaldu Trumpu, a dio medija i stručne javnosti nije mu mogao oprostiti njegovo slavno oslovljavanje američkog predsjednika s „Tatice“ (Daddy).

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte otkriva ono što naziva “Trumpov bilijun”, pripisujući predsjedniku Trumpu zasluge za poticanje europskih saveznika na povećanje obrambene potrošnje. Rutte je rekao Trumpu i novinarima da su Europa i Kanada dodale otprilike 1,2 bilijuna dolara obrambene potrošnje otkako je Trump prvi put stupio na dužnost, a istovremeno su naručile stotine milijardi dolara vrijednu opremu od američkih obrambenih tvrtki. “Ovo je vaš dokaz“, rekao je Rutte, pokazujući na pripremljene brojke i grafikone dok je tvrdio da se Savez približava podjeli obrambenog tereta sa Sjedinjenim Državama. Ako je vjerovati medijskim informacijama Rutte je u svom stilu rekao: „Znam da je bilo izoliranih slučajeva zbog kojih ste stvarno razočarani, ali općenito govoreći, vaši europski saveznici bili su uz vas,“ odgovorio je Rutte na frustraciju američkog predsjednika zbog izostanka potpore Ratu u Perzijskom zaljevu. Trump navodno nije djelovao uvjereno, ponekad je prekidao Ruttea izražavajući neslaganje, iako je pohvalio njegovo vodstvo Saveza.  “Stvarno ste odradili dobar posao i mislim da je itko drugi bio na ovoj poziciji – mi se danas ne bismo ni sastajali iskreno s Vama, jer smo bili iznevjereni“, rekao je Trump.

Od Trumpova povratka u Bijelu kuću prošle godine, jedna od Rutteovih glavnih uloga bila je upravljanje predsjednikovim neprijateljstvom prema Savezu i sprječavanje da napeti trenuci, uključujući Trumpov pokušaj stjecanja Grenlanda, prerastu u trajne krize. Pred summit u Istanbulu očekuje se još diplomatskih i političkih aktivnosti.  Na summitu u Haagu, čelnici NATO-a podržali su znatno povećanje obrambene potrošnje koje SAD zahtijeva od njih. Namjera je da u roku od deset godina države izdvajaju pet posto BDP-a na obranu unatoč otvorenom protivljenju nekih članica NATO-a.

No Rutteovi pokušaji umiljavanja Donaldu Trumpu nisu dobro sjeli našim susjedima Talijanima. Uoči sastanka s američkim predsjednikom, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na FOX Newsu da je oko 500 američkih letova poletjelo iz baza u Italiji u znak podrške Operaciji Epski bijes. Kao odgovor, talijansko Ministarstvo obrane izrazilo je iznenađenje što Rutte, “koji nema nikakve veze s Operacijom Epski bijes“, daje takve “potpuno obmanjujuće” primjedbe koje brkaju vrste odobrenih letova iz baza u Italiji: “Italija odobrava samo letove koji su predviđeni ugovorima i potpuno isključuje kinetičke aktivnosti“.  “Samo tehničke i logističke, nekenetičke aktivnosti odobrene su u okviru postupaka utvrđenih postojećim sporazumima. Kad god je podnesen zahtjev izvan ovog opsega, kao što je dobro poznato, Italija nije dala odobrenje,“ navodi se u izjavi Ministarstva obrane Italije. Za Rutteove izjave članovi oporbenih stranaka rekli su da proturječe ranijim izjavama talijanske vlade, te su neki zahtijevali da premijerka Giorgia Meloni podnese izvješće parlamentu o ulozi Italije u američkoj Operaciji Epski bijes.

*Photo: NATO

“Ramstein Flag” je multinacionalna vježba koju po prvi puta predvodi NATO-ovo Savezničko zračno zapovjedništvo (AIRCOM), a ove se godine proteže od Finske do Španjolske. U vježbi sudjeluje 18 zemalja NATO-a i više od 200 zrakoplova koji djeluju iz 20-ak zračnih baza diljem Europe. Osim borbenih aviona, u vježbi sudjeluje cijeli niz različitih letjelica, uključujući savezničke zrakoplove za potporu, zrakoplove NATO-ovog sustava zračnog upozorenja i upravljanja E-3A Sentry i daljinski upravljane letjelice RQ-4D Phoenix. Tijekom vježbe, istovremeno će letjeti više od 120 zrakoplova, izvršavajući više od 150 letova dnevno s do 20 operativnih lokacija. Cilj je uvježbati sposobnosti brzog odgovora savezničkih zračnih snaga kao dio kolektivne obrane NATO-a u scenarijima iz članka 5. Finska, Švedska, Norveška i Danska zajednički će biti domaćini sjevernog dijela vježbe u razdoblju od 08. do 19. lipnja.

Vježba “Ramstein Flag 2026 – Sjever” okuplja savezničke F-35 zrakoplove na nekoliko operativnih lokacija, uključujući zrakoplove F-35B američkog marinskog korpusa u Rovaniemiju u Finskoj; zrakoplove F-35A američkih Zračnih snaga u Pirkkali u Finskoj; te talijanske, norveške i danske zrakoplove F-35 u Ørlandu u Norveškoj. NATO-ova vježba “Ramstein Flag 2026 – Sjever” pod geslom “Treniramo kako se boriti” započela je 8. lipnja, okupljajući savezničke zračne snage na dva tjedna multinacionalne obuke, objavio je  NATO prošlog tjedna. Njihovo sudjelovanje pokazuje kako NATO može raspršiti napredne i moderne zračne snagu te integrirati sposobnosti pete generacije sa savezničkim resursima i održavati operacije na sjevernom krilu Saveza. Finska sudjeluje u vježbi “Ramstein Flag 26” s 12 borbenih zrakoplova F/A-18 Hornet i s oko 500 pripadnika osoblja iz svih postrojbi Finskog ratnog zrakoplovstva. Prihvat savezničkih snaga i pružanje potpore zemlje domaćina središnji su elementi vježbe, budući da je više od 50 zrakoplova i oko 1300 zrakoplovaca iz savezničkih zemalja stiglo u Finsku već krajem svibnja i početkom lipnja.

F-35 iz sastava norveških Zračnih snaga

Za avione F-35 ova vježba testira kritične zadatke zračne komponente, uključujući Integriranu zračnu i raketnu obranu (IAMD), razmjenu obavještajnih podataka,  mjere protiv pristupa/uskraćivanja područja (C-A2AD) i borbenu upotrebu (ACE). Djelujući uz nacionalna i NATO-ova sredstva za zapovijedanje i upravljanje (C2), nadzor i podršku, saveznički zrakoplovi pete generacije jačaju zajedničke taktike, tehnike i postupke te poboljšavaju sposobnost Saveza da odvrati prijetnje, brani teritorij NATO-a i zaštiti zračni prostor NATO-a, tvrdi NATO u priopćenju. U Pirkkali se i više od 200 američkih zrakoplovaca iz 48. borbenog krila obučava uz finske Zračne snage, 2. marinska eskadrile za kontrolu zračnog prometa i 272. eskadrilu za podršku marinskog krila iz 28. marinske skupine za kontrolu zračnog prometa , 2. marinskog zrakoplovnog krila.

Američke Zračne snage u bazi Pirkkala u Finskoj

Zrakoplovi F-35 jačaju NATO-ov IAMD i protuzračni obrambeni štit kombinirajući napredno očitavanje, sigurnu razmjenu podataka i preživljavanje pete generacije u jednoj platformi, pohvalio se NATO. Djelujući kao dio šire savezničke mreže, F-35 mogu otkriti, klasificirati i dijeliti informacije o prijetnjama među savezničkim snagama, poboljšavajući situacijsku svjesnost za zapovjednike, posade i zemaljske jedinice protuzračne obrane.

Već na samom početku vježbe, Marinski korpus SAD-a, kao i poljske i španjolske zračne snage, po prvi puta su djelovale s finske autoceste Tervo, što je dio NATO-ovg koncepta “Agile Combat Employment”. Finske i njemačke zračne snage provele su bojna gađanja zrak-zemlja na ciljevima koji se nalaze u području poligona Rovajärvi između 1. i 5. lipnja 2026., a među zrakoplovima koji sudjeluju su finski F/A-18 Hornet i njemački borbeni zrakoplovi Tornado. Finsko Ministarstvo obrane posebno je naglasilo da se neće koristiti prava municija, jer će se simulirati lansiranje raketa i ispaljivanje bombi.

Španjolski Eurofighter pri polijetanju iz baze Albacete

Zračna baza Albacete u Španjolskoj ključni je dio vježbe “Ramstein Flag 26 – Jug” u kojoj primarno sudjeluju španjolski borbeni zrakoplovi Eurofighter uz talijanske lovce Tornado i grčki F-16 u zračnom prostoru iznad španjolskog teritorija i međunarodnih voda. Baza je također domaćin 14. krila Španjolskih zračnih i svemirskih snaga i španjolskih Eurofightera te je središte multinacionalnog Programa taktičkog vodstva (TLP), napredne jedinice za obuku zrakoplovnih posada i osoblja usmjerene na NATO. Njegova uloga u vježbi naglašava širu važnost Albacetea kao jednog od ključnih europskih središta za obuku lovaca, podržavajući složene tečajeve koji jačaju taktičko vodstvo, planiranje misija, multinacionalnu interoperabilnost i napredne zračne operacije među savezničkim zračnim snagama, što je ključni element vježbe “Ramstein Flag 2026”. Tijekom vježbe, španjolski F/A-18 iz 12. krila Španjolskih zračnih i svemirskih snaga također vježbaju zajedno s američkim F-35 iz 48. borbenog krila sa sjedištem u RAF Lakenheathu, uvježbavajući različite scenarije borbene obuke koji uvježbavaju integraciju i koheziju različitih zrakoplovnih platformi.

*Photo: NATO/X, Finske Zračne snage

Britanski ministar obrane John Healey neočekivano je u četvrtak, 11. lipnja, dao ostavku, rekavši da vlada nije spremna uložiti dovoljno novca u vojsku u vrijeme “rastućih prijetnji”. Novi je to udarac britanskom premijeru Starmeru i politički već uzdrmanoj Vladi, dok se istodobno Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice NATO-a suočavaju s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Healey je u pismu premijeru Starmeru rekao da vladin Plan ulaganja u obranu “nije dovoljno dobar za ono što je potrebno u ovom opasnom vremenu“. Objava Plana odgođena je usred izvješća o neslaganju između Ministarstva obrane i Ministarstva financija. Starmer se obvezao povećati britansku obrambenu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. i 3% do 2034. No mnogi u vojsci kažu da to nije dovoljno brzo. “Niste bili u mogućnosti, a Ministarstvo financija nije bilo voljno, osigurati resurse koji su naciji potrebni za obranu zemlje u ovom vremenu rastućih prijetnji“, napisao je Healey u svojoj ostavci, navodeći da će, prema planu potrošnje koji je predložilo Ministarstvo financija, obrambena potrošnja porasti na samo 2,68% u 2030. nakon što će sljedeće godine dosegnuti 2,6%. Healey je rekao da to nije dovoljno s obzirom na rastuće zahtjeve obrane i britanskih vojnih obveza, navodeći rat u Iranu, rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje Moskve. “Sada mi ne preostaje ništa drugo nego podnijeti ostavku“, ocijenio je dojučerašnji ministar obrane.

Inače, Healeyjeva ostavka na mjesto ministra obrane dolazi na dan koji su mnogi u Westminsteru očekivali objavu dugo očekivanog vladinog Plana ulaganja u obranu. Postalo je sasvim jasno da Plan još dugo neće ugledati svjetlo dana zbog sporova unutar vlade o tome kako ga financirati.

Healey – cijenjen kao ministar

Healey je na društvenim mrežama objavio pismo svoje ostavke

John Healey je bio ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva od izbora vlade Laburističke stranke u srpnju 2024. i smatralo ga se sposobnim i ozbiljnim ministrom. Odigrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške Ukrajini i okupljanju multinacionalne koalicije kako bi se jamčila sigurnost u slučaju prekida vatre. Healey je također pomogao u kreiranju pomorskih sigurnosnih snaga koje bi pomogle u održavanju Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu ako se završi rat s Iranom. Ostavka ministra obrane posebno je jak udarac za Starmera, budući je Healey bio jedan od najlojalnijih članova Vlade. Osim toga, Heaely je trpio dodatna pritisak – u posljednjih mjesec dana, britanske Oružane snage nesretnim su slučajem izgubile čak četiri vojnika, što sigurno nije bilo lako za ministra obrane.

Kao što smo gore naveli, UK i druge zemlje članice NATO-a suočavaju se s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost vojnog saveza i žali se da Sjedinjene Države pružaju sigurnost europskim zemljama koje ne čine ono što mu odgovara. Britanska vojska također nastoji preokrenuti godine pada suočene sa sve agresivnijom Rusijom, koja sve više testira obranu europskih nacija svojim otvorenim, ali i tajnim aktivnostima.

Rutte : Povećanje izdataka za obranu nije lako

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg je Associated Press obavijestio o Healeyjevoj ostavci tijekom konferencije za novinare u Bruxellesu, rekao je da je Healey netko koga “jako poštujem”:

“Ono što vidimo diljem Saveza jest da zemlje povećavaju svoja obrambena ulaganja, a to naravno nije lako, jer na kraju uvijek postoji kompromis s drugim troškovima, koji su također važni”,

rekao je Rutte. Healeyjeva ostavka vjerojatno će dodatno potaknuti razgovore o tome da su Starmerovi dani kao premijera odbrojani. Već pogođen nizom pogrešnih koraka otkako su se laburisti vratili na vlast prije manje od dvije godine, Starmer se suočio s pozivima unutar redova svoje stranke da odstupi. Čini se da nije uspio premostiti jaz između Healeyjevog Ministarstva obrane i šefice financija Rachel Reeves oko obrambenih troškova.

Samo koji sat nakon Healeya, ostavku je podnio i mninistar za oružane snage Al Carns, poručivši Starmeru da Vladin plan ulaganja u obranu “nije ni dovoljno transformativan ni financiran u dovoljnoj mjeri“. Ostavku je podnijela i laburistička zastupnica Pamela Nash i to na mjesto Healeyjeve parlamentarne asistentice u Ministarstvu obrane. U svom pismu premijeru, Nash je rekla da su “kašnjenja i poteškoće u osiguravanju potrebnih sredstava za napredak plana ulaganja u obranu najnoviji problem koji šteti povjerenju javnosti u nas“.

Starmer je reagirao brzinski, imenujući Dana Jarvisa, ministra za sigurnost i bivšeg časnika britanske Kopnene vojske, za novog ministra obrane. Najavljujući Jarvisa kao svog novog ministra obrane, Sir Keir je rekao da će on “dati našim Oružanim snagama sposobnosti koje su im potrebne za obranu Britanije i održavanje sigurnosti naše nacije“.

Dok se iz krugova administracije Donalda Trumpa najavljuje postupno povlačenje američkih snaga iz Europe, europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je u utorak 9. lipnja da Europa može popuniti nastalu prazninu samo suradnjom i “velikim ulaganjima”. “Povlačenje ključne vojne imovine SAD-a iz Europe koštat će 500 milijardi eura“, rekao je  povjerenik Kubilius, upozoravajući da Europa mora surađivati ​​i početi proizvoditi “velike proizvode” potrebne za obranu – ili će snositi posljedice.

Više novca za gradnju strateških resursa

„Trenutno se Europska unija suočava s velikim izazovima u obrambenoj industriji“, rekao je Kubilius na predavanju o europskoj sigurnosnoj arhitekturi u think-tanku Martens Centre u Bruxellesu.

„Njemački stručnjaci nedavno su izračunali da će Europljane koštati oko 500 milijardi eura da izgrade te strateške resurse i zamijene američke strateške resurse koji se sada nalaze na europskom kontinentu. Sada nam je potrebna velika promjena naših politika i praksi u obrani“,

ocijenio je Kubilius.

Kako navodi Euronews, povjerenik za obranu utemeljio je svoj argument radom njemačkog Instituta Kiel za svjetsku ekonomiju koji procjenjuje da će se 500 milijardi eura morati potrošiti u sljedećem desetljeću u 10 ključnih područja.

„Značajan napredak prema suverenitetu može se postići u roku od 3 do 5 godina, a visok stupanj autonomije može se postići u većini područja u roku od 5 do 10 godina – pod uvjetom da se to provodi kao politički prioritet kroz usklađeni europski napor“,

tvrdi se u dokumentu. Kubilius je više puta izjavio da bi EU, kako bi se obranila od strane agresije, trebala brže proizvesti više takvih sposobnosti. Bit će potrebna „velika količina novca“, rekao je u utorak.

Procjena broja američkih snaga u Europi (Izvor: Council on Foreign Relations)

Razne europske sigurnosne agencije upozorile su da bi Rusija mogla biti spremna napasti saveznika NATO-a ili državu članicu EU do 2030. Prijetnju je pogoršao američki predsjednik Donald Trump koji je svoj drugi mandat iskoristio kako bi se dodatno povukao iz obrane Europe. Štoviše, nedavno je najavio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, što je dio veće kampanje povlačenja trupa koja se očekuje tijekom 6-12 mjeseci. Oko 80.000 američkih vojnika stacionirano je diljem Europe pod pokroviteljstvom NATO-a, o čemu smo često pisali na našem portalu.

Napetost između SAD-a i EU-a

Napetosti između SAD-a i ostalih saveznika NATO-a – od kojih su 23 također države članice EU – rasplamsale su se posljednjih tjedana zbog suzdržanosti Europe da podrži Washington u njegovoj vojnoj kampanji protiv Irana. Krajem travnja, njemački kancelar Friederich Merz rekao je da iransko vodstvo “ponižava” pregovarače Bijele kuće, nakon čega je uslijedila objava smanjenja broja američkih trupa u Njemačkoj.

Američki veleposlanik u EU Andrew Puzder nedavno je za Euronews izjavio da je Trump „još uvijek razočaran“ Europom zbog njezina stava o ratu. Sam Trump otišao je dalje i na društvenim mrežama opisao svoje saveznike u NATO-u kao „kukavice“, obećavajući da će se „sjetiti“ kako su odbili zahtjev američke vojske za pomoć na Bliskom istoku. Povjerenju sigurno ne pridonosi i kašnjenje u isporukama američkog visokotehnološkog oružja i streljiva europskim kupcima, o čemu smo također pisali na stranicama portala Obris.org

Može li EU podržati velike projekte?

Unatoč političkoj volji Bruxellesa da se poveća obrambena proizvodnja bloka, ključna pitanja ostaju kako Europa može podržati potrebne ogromne projekte.

Kubiliusovi komentari dolaze dan nakon što su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili da je vodeći europski obrambeni projekt, francusko-njemački program Future Combat Air System (FCAS), napušten. Program je pokrenut 2017. kako bi zamijenio zrakoplove Rafale i Eurofighter. Na pitanje Euronewsa je li paneuropska obrambena suradnja ostvariva i je li neuspjeh FCAS-a loš znak za buduće projekte, glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da izvršna vlast EU neće komentirati konkretne projekte.

SAFE .- ključni projekt EU obrane

Ali Unijine inovativne mogućnosti financiranja, posebno program financiranja nazvan Sigurnosna akcije za Europu (SAFE), pomogle bi, rekao je Regnier, dodavši: „Ovo je glavni prioritet koji je odredio povjerenik Kubilius, kao i sama predsjednica (Europske komisije) Ursula von der Leyen“. Europska komisija je u sklopu programa namijenila otprilike 150 milijardi eura za kredite, s ciljem osiguranja da nacionalne vlade dovoljno troše na svoju obranu. Cilj je osigurati da će Europa biti spremna ako se SAD nastavi povlačiti, a Rusija pokuca na vrata do 2030. godine. „Zajednička nabava je prilično živa i, ponavljam, uspjeh programa SAFE govori sam za sebe“, rekao je Regnier.

Poljska je najveći dobitnik sredstava iz programa SAFE

Komisija je odobrila osamnaest zahtjeva, a pet ugovora o zajmu je finalizirano. Što se nas tiče,  Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca potpisala sporazum o zajmu u sklopu programa SAFE, Sigurnosne mjere za Europu, vrijedan čak milijardu i sedamsto milijuna eura, za jačanje svoje obrane. Taj će novac, među ostalim, biti iskorišten za nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U Banskim dvorima tom prigodom sastali su se premijer Andrej Plenković i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius, dok su ministri Ivan Anušić i Tomislav Ćorić s povjerenikom potpisali Sporazum o zajmu u sklopu Instrumenta SAFE.

Prijetnja zračnom prostoru koja je u ponedjeljak 8. lipnja, ujutro proglašena u Latviji završila je oko 10:30 sati, izjavile su za latvijske medije Nacionalne oružane snage (NBS). Dron koji je ušao u latvijski zračni prostor oborili su NATO-ovi zrakoplovi, točnije francuski Rafalei . Od travnja, četiri francuska borbena zrakoplova Rafale nalaze se u zračnoj bazi Šiauliai u Litvi u sklopu NATO-ove misije Baltičkog zračnog nadzora. Dron je opisan kao “strana bespilotna letjelica koja je uletjela u Latviju kao rezultat ruskog elektromagnetskog ratovanja”. Ovaj incident malo je prošao „ispod radara“, a naročito nakon razmjene vatre između Irana i Izraela te krhkog primirja u Perzijskom zaljevu.

Govoreći na konferenciji za novinare, latvijski ministar obrane Raivis Melnis pohvalio je ulogu Oružanih snaga i NATO partnera u brzom informiranju javnosti o prijetnji i suočavanju s njom. Potraga za fragmentima drona kako bi se on i njegove sposobnosti detaljnije identificirale je u tijeku. Na pitanje koliko je koštalo podizanje NATO-ovih zrakoplova i obaranje drona, Melnis je odgovorio: “Ne bismo trebali brojati novac o tome koliko košta svaki hitac kada govorimo o našoj sigurnosti”, dodavši da trenutno nema naznaka o ozljedama ili šteti uzrokovanoj incidentom. Drugo upozorenje o dronu ostalo je na snazi ​​čak i dok se održavala konferencija za novinare. Nacionalne oružane snage izdale su oko 9:20 upozorenje koje pokriva općine Ludza, Balvi i Alūksne u vezi s potencijalnom prijetnjom zračnom prostoru.

Rezultat ruskog elektroničkog ratovanja

Brigadni general Kaspars Zdanovskis, zamjenik zapovjednika Latvijskih nacionalnih oružanih snaga, održao je zajedničku konferenciju za novinare s ministrom obrane Raivisom Melnisom o jutrošnjem upadu drona. Senzori su pokazali da je upad uzrokovan ruskim elektroničkim ratovanjem, rekao je Zdanovskis, ali nije potvrdio je li riječ o ruskom ili ukrajinskom dronu kojeg su oborili francuski NATO borbeni zrakoplovi malo iza 10 sati po lokalnom vremenu. Ministar obrane Latvije je rekao da dron nije uzrokovao žrtve ili štetu te dodao da NATO zrakoplovi još uvijek patroliraju graničnim zračnim prostorom.

Ukrajina je optužila Rusiju da stoji iza nekoliko drugih incidenata ulaska dronova u zračni prostor njezinih saveznika zbog elektroničkog ometanja. Nakon današnjeg upada dronovau Latviju, sastao se državni vrh, uključujući i predsjednika Latvije, kako bi analizirao još jednu sigurnosnu prijetnju i donio zaključke o jačanju obrambenih kapaciteta.

Samo nastavak udara

Podsjetimo, latvijska premijerka Evika Silina dala je ostavku prošlog mjeseca nakon političke krize koju su izazvala dva zalutala ukrajinska drona, kao i ministar obrane, o čemu smo u svibnju pisali na portalu Obris.org. Tadašnji  ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je ostavku u nedjelju navečer, 10. svibnja, nakon što su dva drona pala na latvijski teritorij u četvrtak te pogodila naftne instalacije. Riječ je bila o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“.

Ukrajinski napad na Sankt Peterburg

I na portalu Obris. org više puta smo pisali da su baltičke zemlje na meti ruskih hibridnih napada, kao i da su brojni dronovi viđeni na tom području, a neki su i pali na području baltičkih država i Poljske. Ovaj posljednji incident dogodio se nakon što su ukrajinski dronovi tijekom prošlotjednog Ekonomskog foruma na kojem je sudjelovao i ruski predsjednik Vladimir Putin napali Sankt Peterburg. Ruski mediji navode kako su snage protuzračne obrane tada oborile 86 ukrajinskih dronova u regiji oko Sankt Peterburga, grada domaćina velikog investicijskog foruma i Putinovog rodnog grada. “Osamdeset šest dronova srušeno je iznad Lenjingradske regije. Borbene operacije se nastavljaju“, napisao je guverner Aleksandar Drozdenko na Telegramu. Agencije su objavile kako je Ukrajina pogodila terminal za izvoz nafte u Sankt Peterburgu nekoliko sati prije početka godišnjeg ekonomskog foruma predsjednika Vladimira Putina u pokušaju da nanese štetu njegovu ugledu i pokaže koliko su ranjivi veliki ruski gradovi.