Američki predsjednik Donald Trump te premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen i premijerka Danske Mette Frederiksen potpisali su u utorak 22. rujna 2026. sporazum koji bi trebao smiriti Trumpopve apetite prema Grenlandu. Načelno, danas potpisan sporazum omogućuje veću vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu pa se smatra da bi trebao riješiti spor oko tog autonomnog područja pod danskom krunom. Taj sporazum, formalnog naziva „Sporazum između Vlade Kraljevine Danske, zajedno s Vladom Grenlanda, i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izmjeni i dopuni Sporazuma od 27. travnja 1951. sklopljenog na temelju Sjevernoatlantskog ugovora između Vlade Kraljevine Danske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o obrani Grenlanda (Sporazum o obrani iz 1951.)“ potpisan je nakon Trumpovog govora pred Općom skupštinom UN-a, a najavljen je još krajem prošlog tjedna. Podsjetimo, ponovnim dolaskom Trumpa u Bijelu kuću, počele su otvorene američke aspiracije prema Grenlandu, inače otokom bogatim resursima, što je dodatno opteretilo odnose SAD-a s ostatkom NATO-a.

Sporazum kao pobjeda diplomacije?

Danska premijerka, grenlandski premijer i ministar vanjskih poslova uoči Opće skupštine UN-a

Danska premijerka Mette Frederiksen sporazum je opisala  kao „dogovor koji može trajati zauvijek“ te je istaknula da on naglašava važnost NATO saveza i poštuje pravo Grenlanda na samoopredjeljenje. Pritom se Frederiksen posebno obratila Trumpu:

„Gospodine predsjedniče, jasno ste dali do znanja da ne želite da se protivnici previše približe. Potpuno se slažem. A ovim se sporazumom to neće dogoditi. Osiguravamo da im se ne dopusti stjecanje ikakve kontrole nad Grenlandom“.

Mediji naglašavaju kako se u ovom sporazumu ne udovoljava zahtjevu Donalda Trumpa da SAD u potpunosti preuzme Grenland kao svoj teritorij kako bi se suprotstavio sve „većoj prisutnosti Rusije i Kine na Arktiku“. Naglašava se i kako je Trump rekao da „ni jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja. (…) Ovo je ogromno za Europu i za Sjedinjene Države i za sve“, rekao je Trump, dodavši da će za Grenland to biti „nevjerojatno“. U Sporazumu se, naime, izričito navodi da „ni jednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dopušteno uspostaviti vlastite vojne objekte s ljudskom posadom ili bez nje na Grenlandu, niti će im biti dopuštena stalna prisutnost vojnih snaga na Grenlandu“. Međutim, Sjedinjene Američke Države imaju pravo iznijeti primjedbe u vezi s izgradnjom ili promjenom namjene bilo koje zgrade, objekta ili postrojenja u blizini obrambenog područja, ako takve aktivnosti – bilo danske ili grenlandske – ugrožavaju to obrambeno područje. Također, stranke će surađivati ​​u suzbijanju špijunaže na Grenlandu. Nadležna tijela Kraljevine Danske održavat će blisku suradnju s nadležnim tijelima SAD-a i drugim partnerima u mjeri potrebnoj za provedbu ovog članka. Sjetimo se i kako je Donald Trump praktički do jučer otvoreno kritizirao NATO i EU, rekavši da je Amerika tražila taj otok ali da ga Danska, NATO i EU nisu dali.

Rubio hvali sporazum

Zračna baza Narsarsuaq (BW-1) služila je SAD sve do 1958. godine (fotografija iz 1956. godine)

Američki državni tajnik Marco Rubio taj je sporazum ocijenio kao zaštitu od rastućeg kineskog utjecaja na strateškim važnom arktičkom otoku. Govoreći za televiziju Fox News, Rubio ga je očekivano nazvao „fantastičnim sporazumom“ koji „nema rok trajanja“. „On nam omogućuje da uspostavimo koliko god vojnih baza trebamo“, rekao je Rubio. Sporazum također omogućava da Sjedinjene Američke Države i Danska zajednički provjeravaju buduća strana ulaganja. Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. Washingtonu već pruža znatan vojni utjecaj na Grenlandu. Rubio kaže da je novi sporazum „modernizirao“ dosadašnji dogovor. On  je kazao kako je svrha tog dijela sporazuma da se izbjegne situacija u kojoj će jednog dana shvatiti da „tamo (možda) nema kineske vojske, ali njihove tvrtke posjeduju sve luke, njihove tvrtke posjeduju sva zemljišta“.

Danska televizija objavila je kako SAD planiraju uspostaviti dvije nove vojne baze na Grenlandu. Amerika trenutno upravlja jedino svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu otoka, koja ima važnu ulogu u proturaketnoj obrani i radarskom nadzoru, a ubuduće će SAD moći modernizirati i proširiti svoje aktivnosti u toj bazi. Prema novom sporazumu, SAD-u će biti „dopušteno uspostaviti dodatno obrambeno područje u Narsarsuaqu i Mestersvigu“ – radi se o lokacijama na jugu i istoku Grenlanda. Narsarsuaq na jugu ima pristup dubokoj vodi i veliku uzletno-sletnu stazu koju su prošlog tjedna pregledavali američki vojni inženjeri, navode danski mediji. Istočna predstraža u Mestersvigu (ili Mesters Vigu) je izolirana, znatno slabije razvijena, a koristi je danska mornarička postrojba sa psećim zapregama (Slædepatruljen Sirius). To je područje inače bogato cinkom i olovom, a početkom 21. stoljeća ponovno je pokrenuto rudarenje molibdena. Osim toga, procjenjuje se da u tom području leži čak 13 milijardi barela procijenjenih iskoristivih zaliha nafte, za čije je vađenje još donedavno bila zainteresirana teksaška kompanija Greenland energy. „Modaliteti i tehnički detalji“ vezani uz ove dvije nove američke baze tek trebaju biti potvrđeni te, prema sporazumu, moraju biti predmetom zajedničkog dogovora svih strana.

Osim toga, u Sporazumu se navodi da „Sjedinjene Američke Države mogu uspostaviti dodatna obrambena područja na Grenlandu te ojačati svoje vojne operacije ili objekte. Svaka od stranaka može utvrditi potrebu za novim obrambenim područjem radi obrane područja Sjevernoatlantskog ugovora, Grenlanda i američkog kontinenta“. Također, Kraljevina Danska, zajedno s Grenlandom, razmotrit će zahtjeve za uspostavu besposadnih vojnih objekata na Grenlandu izvan obrambenih područja, primjenjujući ubrzane postupke vladinog odobravanja.

Dansko viđenje

Danski su komentatori još u subotu sporazum, koji je tada najavio američki predsjednik Donald Trump, ocijenili diplomatskom pobjedom Kopenhagena. Portal Artic Today objavio je kako Danska tvrdi da će taj dogovor staviti sigurnost Arktika pod nadzor NATO-a, umjesto da ona bude prepuštena isključivo Washingtonu i Kopenhagenu. Danska i Grenland su još prošli tjedan tvrdili da će sporazum koristiti tom arktičkom otoku i poštovati njegov suverenitet, no prema danas objavljenom sporazumu američka prava nastavljaju se i u slučaju da Grenland postane neovisan, ali se Grenlandu jamči ostajanje u NATO savezu ukoliko bi stekao neovisnost od Danske.

Iako Danska i Grenland tvrde da su zadržali potpuni suverenitet, čini se da prema sporazumu ipak ustupaju dio suverenih ovlasti: tako se npr. preleti, slijetanja, pristup podmorju i kretanje američkih vojnih snaga odvijaju bez ograničenja, dok je za uvođenje novih ograničenja potreban pristanak sve tri strane. Jednako tako, zabranjeno je postojanje baza koje nisu pod okriljem NATO-a, kao i dugotrajna prisutnost stranih snaga, osim ako se sve tri strane ne dogovore drukčije, te je zabranjena kontrola rudnika, infrastrukture i drugih osjetljivih aktivnosti od strane subjekata koji nisu saveznici, osim ako se sve tri strane ne slože da to ne predstavlja prijetnju. U svim navedenim slučajevima bilo koja od 3 strane ima mogućnost stavljanja veta, pa ako Washington kaže „ne“ – dogovor ostaje blokiran. Time ni Danska ni Grenland ne prepuštaju svoj teritorij ni državne simbole, ali se ipak odriču prava da o određenim pitanjima – sigurnosnim i gospodarskim – odlučuju samostalno.

Do sporazuma dolazi nakon višemjesečnog pritiska Trumpa, koji je izjavljivao da bi SAD trebao kontrolirati Grenland, te u pojedinim trenucima nije isključivao mogućnost uporabe vojne ili gospodarske sile kako bi stekao taj danski teritorij s visokim stupnjem autonomije. Njegove prijetnje, koje su dosegnule vrhunac u siječnju ove godine, izazvale su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem smanjenja napetosti. „To (sporazum, op.a.) bit će takvog oblika da odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti isključivo danska ili američka“, izjavio je u nedjelju danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen za nacionalnu televizijsku kuću TV2. Dodao je kako će uvelike „NATO biti taj koji će skrbiti o Arktiku“.

Vježba “Arktički štit” kao proba?

“Arctic Shield 2026” – finski specijalci iznad Narsarsuaqa (Photo: Rune Dyrholm/The Danish Defence)

U sjeni velikih napetosti, od 7. do 18. rujna na Grenlandu je održana NATO vježba „Arctic Shield“ pod danskim zapovjedništvom. Ukupno oko 400 vojnika iz 11 savezničkih zemalja (Danska, Norveška, Finska, Švedska, Kanada, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Poljska) uvježbavali su obranu tog otoka na kopnu, moru i u zraku. Njemačka, Slovenija i Poljska sudjelovale su s promatračima, dok je Njemačka ujedno pružila i logističku potporu. Glavne aktivnosti odvijale su se na južnom Grenlandu, ali i u fjordu kod Kangerlussuaqa na zapadnom Grenlandu. Vježba je, između ostalog, obuhvatila operacije u kojima sudjeluju marinci iz Francuske i Nizozemske, postrojba bespilotnih letjelica iz Belgije, te snage za specijalne operacije iz Finske i Danske. Važnu ulogu tijekom vježbe „Arctic Shield“ imale su i postrojbe danske, norveške i švedske Domovinske garde. Kanada je sudjelovala sa stručnjacima za arktičke uvjete koji su prenijeli svoja iskustva u izvođenju operacija u hladnim vremenskim uvjetima. Dansko zapovjedništvo obrane i Zajedničko zapovjedništvo za Arktik pružali su potporu aktivnostima angažiranjem helikoptera i plovila te osiguravanjem medicinske stručnosti i logističke potpore. Ove aktivnosti provodile su se u bliskoj suradnji s grenlandskom vladom (Naalakkersuisut) i dio su NATO-ove višedomenske aktivnosti pod nazivom „Arctic Sentry“. Paralelno s vježbom „Arctic Shield“, na Arktiku su se provodile i druge aktivnosti, obuke te operacije u sklopu NATO-ove pojačane prisutnosti u toj regiji. To je uključivalo zračne operacije iznad Islanda, Grenlanda i Kanade u kojima su sudjelovali danski, kanadski i američki borbeni zrakoplovi.

Umjesto u trećem kvartalu 2028. godine, helikopteri i raketni sustavi u Hrvatsku će doći ili krajem 2027. ili početkom 2028, pohvalio se potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić zadnjeg dana radnog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama, u utorak 15. rujna.

Naime, kako je priopćilo Ministarstvo obrane RH, Anušić se u Zrakoplovnom središtu izvrsnosti (Aviation Center of Excellence – ACE) Yulista u Alabami sastao s predstavnicima Oružanih snaga SAD-a zaduženima za isporuku naručenih vojnih sustava Hrvatskoj. Ministar Anušić, u pratnji zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadnog generala Krešimira Ražova i državnog tajnika u MORH-u Tomislava Galića, razgovarao je s američkom stranom o statusima nabava koje je Hrvatska ugovorila s američkom vladom – osam helikoptera Black Hawk, osam raketnih sustava HIMARS i borbenim vozilima pješaštva Bradley, koji još nisu isporučeni u potpunosti. Iako MORH ne navodi poimence s kime je to Anušić sve razgovarao, na fotografijama su primijećeni Rodney Davis, bivši političar iz Illinoisa i lobista koji je trenutno u Američkoj gospodarskoj komori zadužen za poslove Vlade SAD-a, te Aaron Ford, glavni časnik za informiranje u Zapovjedništvu za sigurnosnu pomoć američke Kopnene vojske (U.S. Army Security Assistance Command – USASAC).

Dogovoreno je da se ubrzaju isporuke helikoptera UH-60M Black Hawk i raketnih sustava HIMARS koji bi u Hrvatsku, umjesto u trećem kvartalu 2028., trebali stići krajem 2027. ili početkom 2028. godine. Uz to, u završnoj su fazi i pregovori o nabavi raketa dugog dometa (većeg od 150 kilometara) za HIMARS-e, naglasio je Anušić:

“Američka strana načelno je suglasna i ne vidi problem u isporuci projektila dugog dometa. Vjerujem da ćemo to potvrditi do završetka razgovora i pregovora”.

Hrvatska je pri kupovini HIMARS-a navodno tražila rakete ATACMS dometa 300 km, no tada SAD to nisu dozvolile, upozoravajući na sigurnosni balans u regiji, pa MORH-u navodno nije preostalo ništa drugo nego uzeti rakete dometa 80 km. Ministar Anušić i zapovjednik Ražov obišli su Black Hawkove namijenjene Hrvatskoj, tom se prilikom ministar i potpisao u jednom od osam helikoptera za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

“Posebno smo razgovarali o ubrzanju isporuka Black Hawkova i HIMARS-a Hrvatskoj. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo dogovorili ubrzanu isporuku i za manje od godinu i pol dana imat ćemo Black Hawkowe i HIMARS-e u našim Oružanim snagama”,

rekao je ministar Anušić. Uz četiri Black Hawka koji su već dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz novih osam, nastavio je ministar, Hrvatska će imati kompletiranu eskadrilu tih helikoptera.

U Yulisti je u tijeku završno opremanje i testiranje Black Hawkova koji će dodatno osnažiti naše Ratno zrakoplovstvo, ističe MORH.

“Black Hawkovi nam donose širok spektar sposobnosti koje smo već razvili. Kao višenamjenska platforma, Black Hawk može nositi vrlo širok spektar naoružanja u potpori naše Kopnene vojske i Ratne mornarice, a naročito Zapovjedništvu specijalnih snaga. Sve ide jako dobro. Ovih osam helikoptera će se uskoro pridružiti našoj floti u Hrvatskoj”,

poručio je brigadni general Ražov.

Ministar Anušić objasnio je i što je dogovoreno kada je riječ o raketama za HIMARS-e:

“Osim brže isporuke, razgovaramo o dugom dometu raketa za taj raketni sustav. Američka strana ne vidi problem da nam isporuče i rakete dugog dometa”.

On je naglasio kako Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane provode intenzivnu modernizaciju OS RH, ulaže se u sve tri grane Oružanih snaga RH. Novi vojni helikopteri i višecijevni lanseri raketa pridonijet će osnaživanju Oružanih snaga u segmentu zračnih i kopnenih snaga, što će doprinijeti da OS RH do 2030. godine bude “moderna i opremljena vojna sila”, priopćio je MORH. Anušić je za HRT naglasio i da su razgovori o nabavi sustava protuzračne obrane u završnoj fazi, ali da javnosti još ne može otkriti o kojem je sustavu riječ:

“Dogovaramo vrstu sustava, način i rok isporuke. Čim sve bude spremno, obavijestit ćemo javnost o tome koje sustave nabavljamo, koliko će stajati i kada će biti isporučeni Oružanim snagama RH. Vjerujem da će to biti vrlo brzo”,

najavio je ministar obrane koji se nakon mini američke turneje vraća u RH.

*Photo: MORH/J.Šeri

Zajednička taktička vježba Vojske Srbije pod nazivom “Pobednik 2026” održana je 13. rujna na privremenom vojnom poligonu u Pešteru, pri čemu je pokazano novo oružje, kao i novi moderni robotizirani sustavi. Kako navode srbijanski mediji, bila je ovo prilika za premijeru novouvedenih sredstava u kontekstu borbenih djelovanja, zanimljive mješavine bespilotnih i posadnih sredstava Ratnog zrakoplovstva i snaga protuzračne obrane na poligonu Pešter u jugozapdnoj Srbiji.

Vježbu je izvela Druga brigada Kopnene vojske, pojačana pojedinim dijelovima Vojske Srbije, uz podršku Ratnog zrakoplovstva te specijalnih snaga – ukupno više od 2.000 vojnika i preko 500 vojnih vozila. Pešterska visoravan odabrana je jer je, na oko 1.200 metara nadmorske visine, najveći poligon te vrste u Srbiji, pa je bilo moguće demonstrirati i učinke oružja dužeg dometa. Kako je objašnjeno, nedjeljni prikaz bio je samo središnji dio šire vježbe koja je započela krajem kolovoza i koja će se, kroz razne aktivnosti na nekoliko lokacija diljem Srbije, nastaviti do sredine listopada. Vježbe na ovoj lokaciji zajednički su provodile postrojbe Kopnene vojske, Zrakoplovstva i protuzračne obrane, specijalnih snaga i Vojne policije Vojske Srbije, navodi portal Tango Six.

Kineski SHORAD sustav HQ-17AE u praktičnoj primjeni

Formalni cilj vježbe “Pobednik 2026” je dodatno poboljšanje obučenosti i sposobnosti zapovjedništava i postrojbi za pripremu i vođenje borbenih djelovanja, organiziranje suradnje, kooperacije i zaštite snaga, a u provedbi taktičkih i vatrenih zadaća koristi se novouvedeno te modernizirano naoružanje i vojna oprema. Vrhunac djelovanja zračnih snaga bilo je prvo javno korištenje kineske vođene bombe LS-6 protiv simuliranog utvrđenog neprijateljskog zapovjednog objekta. Bomba je lansirana s borbenog aviona MiG-29 izvan područja, tako da je na horizontu poligona bila vidljiva samo veća eksplozija, otprilike dvije minute nakon objave lansiranja, naglašava portal Tango Six.

Nakon toga se moglo vidjeti i djelovanje tri vrste borbenih helikoptera temeljem podataka bespilotnog sustava “Senka” – prvo Mi-35M (vođene i nevođene rakete, top 30mm) po simuliranoj koloni protivnika, pa H145M (laserski vođene rakete FZ-275 kalibra 70mm i nevođene rakete kalibra 80mm), i konačno HN-45M GAMA (rakete 9M14M Maljutka).

Napad srpske satnije robota

Vjerojatno najzanimljiviji segment vježbe, kako ocjenjuje taj ugledni beogradski portal, bilo je djelovanje satnije robotskih platformi na ciljeve u simuliranom naseljenom području. Besposadne platforme “Mali Miloš” prikazane su u dvije verzije – “N”, naoružana strojnicom kalibra 7,62 mm i revolverskim bacačem granata, te “V2”, sa strojnicom kalibra 12,7 mm i dva bacača raketa kalibra 90 mm (M-79 Osa). Ovo je bio prvi put da je javnosti prikazano kako izgleda napad na čitavo jedno naselje bez ljudi na prvoj borbenoj crti. Platforme, projekt Vojnotehničkog instituta koji provodi PPT Namenska, opremljene su izvidničko-ciljničkim uređajem s dnevnom i termovizijskom kamerom te laserskim daljinomjerom dosega do tri kilometra. Iznad naselja istovremeno su djelovali dronovi “Osica”, “Komarac K-2A”, “Komarac K-3” i “IKA-Bombarder”.

Neka od kineskih verzija “Robodog” sustava u službi Vojske Srbije

Kineski robotski psi, za koje se koristi izraz “Robodog”, zatim su se približili naseljenom mjestu. Kako je rečeno na vježbi, u trenutno planiranom konceptu upotrebe ovi će se roboti koristiti za ulazak u branjene, nepregledne i potencijalno minirane zgrade ili rovove. Proizvodni detalji “Robodogova” nisu bili objavljeni, a kako Tango Six doznaje – na “leđima” tih robota bile su montirane tri vrste oružja – strojnica kalibra 7,62 mm, revolverski bacač granata kalibra 40 mm i protuoklopna raketa Zolja M-80. Ipak, na vježbi su korištene samo strojnice i bacači granata, ali ne i “Zolja”. Iza robotskih platformi su u borbu bili uvedeni jurišni timovi 72. brigade za specijalne operacije, 63. padobranske brigade i odreda vojne policije Kobra na oklopnim vozilima Miloš i Hummer, koji su iz strojnice kalibra 12,7 mm gađali ciljeve udaljenije od naselja, a zatim se iskrcavali i približavali objektima koristeći tehniku ​​zaštitnog kretanja. Na vježbi je premijerno prikazano i  oklopno vozilo Miloš 2, produženi BOV M16 Miloš.

Pokazana i vatrena moć topništva

Za vatrenu potporu napada i uvođenja prvog borbenog postroja angažirana je topnička skupina koja se sastojala od dvije bitnice samohodnih haubica Nora B-52 kalibra 155 mm i satnije minobacača kalibra 120 mm. Točne koordinate ciljeva davala je izvidnička satnija s platforme MIP-3 na vozilima HMMWV. Vatrom topničke skupine upravljao je zapovjedno-informacijski sustav vatrene potpore, koji podatke prima od moderniziranih zapovjedno-izvidničkih vozila BOV KIV s optoelektroničkim senzorima, a posebno se tu isticalo novi sustav upravljanja vatrom za minobacače kalibra 120mm, povezan s izvidničkim senzorima u području djelovanja.

Famozni Elbit Systems PULS

Kako bi se spriječio dolazak svježih snaga simuliranog neprijatelja, djelovala je bitnica VBR “Oganj” kalibra 128 mm, od kojih pojedinačno oružje može ispaliti 32 rakete u 25 sekundi, te pokriti površinu do 20 hektara. Za potpuno uništenje drugog postroja neprijatelja na glavnom smjeru, zapovjedništvo je naredilo djelovanje bitnica raketnih sustava RM-70 “Vampir” kalibra 122 mm i Elbit Systems PULS (ispalio trenažne rakete dometa do 15 km) – po prvi put prikazanih javnosti od njihovog uvođenja u naoružanje Vojske Srbije. Tijekom cijele te demonstracije je zračni nadzor provodio kineski MALE izviđačko-borbeni dron CH-95.

Modernizirni tenkovi, oklopnjaci i druga vozila

Modernizirani tenkovi s reaktivnim oklopom i daljiski upravljanim oružnim stanicama

Kulminaciju vježbe je predstavljao prelazak u napad taktičke skupine oklopnih sredstava – pješački vod s borbenim vozilima „Lazar-3M“ opremljenim s DUOS 30mm i satnija moderniziranih tenkova M-84AS1/2 – koji su iz pokreta djelovali po ciljevima na oko 500, 800 i 1.300 metara. Njih su kao zaštitnica pratila vozila BVP M80AB1v2, BOV POLO i HMMWV s 9M133 Kornet-EM, uz sekundarni postroj sastavljen od satnije BRDM-2MS i voda BTR-80A. Upravo su postrojbe opremljene “Lazarima” i BTR-80 djelovale protiv neprijatelja u naseljenom prostoru, da bi se onda obavilo i medicinsku evakuaciju ozlijeđenih – prvo vozilima “Lazar-3M”, a onda i helikopterom Mi-17V-5.

Vučić zadovoljan vježbom

Češki RM-70 “Vampir” s raketama kalibra 122,4 mm

Tom prikazu spremnosti Vojske Srbije nazočili su Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Srbije i predsjednik Republike Aleksandar Vučić, zajedno s ministrom obrane Bratislavom Gašićem i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Srbije generalom Milanom Mojsilovićem. Vučić je, kako navodi Ministarstvo obrane RS, istaknuo inovacije koje su prvi put demonstrirane tijekom vježbe, prvenstveno korištenje robotskih i bespilotnih sustava, uključujući robotske pse i razne vrste dronova. “Danas ste mogli vidjeti po prvi put napad robotiziranih, besposadnih i bespilotnih letjelica, dakle bez ijednog čovjeka, napad na cijelo naselje, kako izgleda. I mogli ste vidjeti, dakle… osim ‘malog Miloša’, vidjeli ste i robotske pse koje nije bilo lako stabilizirati za tako preciznu paljbu, a na koje smo uspjeli ‘objesiti’ tri stvari. Dakle, to je RBG revolverski bacač granata, ‘Zolja’, to je jednokratni bacač… i naravno 7,62 mm strojnica. Također ste mogli vidjeti osam, ako se ja ne varam, različitih vrsta dronova koje smo koristili danas. I, nažalost, neke smo morali srušiti; moraju vojnici vježbati… ali je i to pokazalo koji su naši dronovi, ali je i to pokazalo koliko i kojom brzinom napredujemo“, naglasio je Vučić.

Načelnik Glavnog stožera general Mojsilović, izražavajući zadovoljstvo rezultatima vježbe, naglasio je da su oni potvrda dugogodišnjih ulaganja u Oružane snage Srbije, kao i podrške koja je došla s najviše državne razine s ciljem izgradnje operativnih sposobnosti Oružanih snaga Srbije: “Ono što je danas prikazano, uz novosti u uporabi i raspoređivanju nove vojne opreme, također je element vezan uz sposobnosti. Republika Srbija s ponosom može promatrati izgradnju operativnih sposobnosti Oružanih snaga Srbije, s obzirom na to da je to definitivno sila koja jamči sigurnost i mir, ne samo u Republici Srbiji već i na Balkanu“, rekao je general Mojsilović i pohvalio sve postrojbe koje su sudjelovale u vježbi.

Vučić je ujedno iskoristio priliku da najavi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, koji bi trebao početi u ožujku 2027. godine i s trajanjem od 75 dana po naraštaju.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

Gotovo tri tjedna otkako je na njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen dron s eksplozivom, u javnosti su se pojavili detalji tog incidenta. Prema istrazi, dronom je trebao biti napadnut ukrajinski teretni zrakoplov Antonov An-124 korišten za transport vojne opreme, koji je stigao iz Francuske te bio rastovaren nedavno prije incidenta. Međutim, napad nije uspio zbog toga što je očito bio neispravan detonator, javili su njemački mediji u utorak 25. kolovoza. Njemački kancelar Friedrich Merz je uoči početka sastanka vlade u utorak (25. kolovoza) rekao kako će oni koji stoje iza ove sabotaže „platiti za svoj čin” te je najavio da će vlada u jednom kasnijem trenutku iznijeti detalje. Službenici državne sigurnosti iz Saveznog ureda kriminalističke policije (Bundeskriminalamt – BKA), djelujući u ime saveznog glavnog tužitelja Jensa Rommela, sada istražuju kako je točno napad bio planiran i tko je odgovoran.

Dron napravio nered još početkom kolovoza

Naime, još 4. kolovoza bespilotna letjelica/dron uočena je tijekom noći blizu ukrajinskog zrakoplova u njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle, potvrdio je NATO, nakon što su ondje suspendirani letovi zbog sigurnosnog incidenta. Taj dron je bio opremljen eksplozivom te navodno improviziranim detonatorom i bio je vrlo blizu ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov. Nekoliko zrakoplova, uključujući jedan putnički, preusmjereno je nakon što je uočen neidentificirani leteći objekt i nakon što je u zračnoj luci nađen sumnjiv predmet. Reuters je tada objavio da se teretni zrakoplov njemačke logističke tvrtke DHL u zraku sudario s nepoznatim predmetom nedugo nakon polijetanja s lajpciške zračne luke. Sudar je doveo do trenutačnog izvanrednog slijetanja u Hannoveru, kazao je izvor upućen u incident za Reuters.

Smještena u istočnom dijelu zemlje, zračna luka Leipzig/Halle igra središnju ulogu u prijevozu vojne opreme, posebno njemačke vojske i saveznika NATO-a, a služi i kao baza za flotu ukrajinske teretne zrakoplovne tvrtke Antonov Airlines. Ta zračna luka također je dom europskog sortirnog centra DHL Expressa, podružnice njemačke poštanske službe Deutsche Post.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) rekao je tada da je incident s dronom u zračnoj luci u Leipzigu bio oblik hibridnog napada. „Moramo polaziti od toga da je riječ o vrlo ozbiljnom sigurnosnom incidentu“, rekao je Dobrindt na konferenciji za novinare u zračnoj luci u tom istočnonjemačkom gradu. Inače, razni dronovi već neko vrijeme rade probleme u njemačkom zračnom prostoru, posebice oko vojnih baza.

Treći dron nađen desetak dana nakon incidenta

Policija pretražuje šire područje aerodoma u Leipzigu (Foto: Hendrik Schmidt/dpa)

Prema informacijama NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga (SZ), istražitelji trenutačno polaze od toga da nije korišten samo jedan, već nekoliko dronova. Priopćili su tako da je prvi dron (navodno prilagođen za izbjegavanje tamošnjih sigurnosnih sustava i naoružan s oko 800 grama bilo eksploziva Semtex ili čistog PETN) pronađen na području zračne luke. Za navodnu drugu bespilotnu letjelicu se navodilo kako je možda bila opremljena kamerom za snimanje događanja, te da se malo kasnije na oko 400 m visine sudarila s avionom logističke kompanije DHL. U međuvremenu je ova verzija događanja dovedena u pitanje, te se za avion DHL-a ozbiljno u vidu drži i mogućnost sudara s pticom, budući su na mjestima oštećenja avona navodno bili pronađeni “organski tragovi”. Ipak, tu je i treći dron, za kojeg se desetak dana nije znalo, koji je u večernjim satima 14. kolovoza bio pronađen na polju u Kabelsketalu, području u okrugu Saalekreis u Saskoj-Anhaltu oko 6 km od zapadnog ruba zračne luke Leipzig, kako navode sigurnosni izvori. Glasnogovornik Saveznog tužiteljstva odbio je u ponedjeljak odgovoriti na pitanje o ovoj temi.

Prema informacijama iz sigurnosnih izvora, forenzički tehničari Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) stigli su na mjesto događaja 14. kolovoza, zajedno s dodatnim policijskim snagama. Sljedećeg dana istražitelji su navodno na mjestu događaja otkrili tvar koja je, prema početnim procjenama, mogla biti otprilike 50 grama visokoeksplozivnog vojnog eksploziva heksogena. Moguće je da su počinitelji namjeravali daleko veći napad nego što je do sada bilo javno poznato, ocjenjuje se.

Osim prvog drona, koji je pronađen na zračnoj luci prije ponoći u noći 4. kolovoza, vjeruje se da se drugi dron sudario s teretnim avionom DHL-a ubrzo nakon toga, otprilike u 00:03. Zbog zatvaranja zračne luke koje je odmah uslijedilo nakon otkrića prvog drona, avion je morao prekinuti slijetanje u Leipzigu. Avion se očito sudario s dronom brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat, blizu ograde zračne luke. Nekoliko sekundi prije sudara, piloti su navodno vidjeli objekt veličine otprilike 30 centimetara. Naknadna analiza radarske slike također je ukazala na prisutnost malog letećeg objekta. Avion DHL-a je nakon sudara brzo preusmjeren u Hannover, gdje su ga istražitelji pregledali na zračnoj luci i ispitali posadu. Na repu aviona otkrivena su oštećenja, što vjerojatno ukazuje na sudar. Iako se tada čulo kako je straga zaključila da nije bila riječ o udaru ptice, ta je verzija do 25. kolovoza navodno ipak dovedena u pitanje. Kako god da bilo, taj dron ili njegovi dijelovi nisu bili pronađeni, a čulo se da istražitelji vjeruju da je mogao biti usisan u motore nakon sudara i razbijen u sitne komadiće. Međutim, u Kursdorfu, sjeverno od zračne luke Leipzig, istražitelji su zato pronašli dio tehničke opreme koja je možda korištena za upravljanje dronom: antena i druga elektronika bili su pričvršćeni na drvo ljepljivom trakom. Nedaleko od tog mjesta otkriveni su i spaljena zemlja te metalni fragmenti. Istražitelji vjeruju da bi to moglo biti mjesto detonacije. Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak u 19:20, nekoliko sati prije otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci. Što je tamo eksplodiralo, je li bila riječ o nesreći, probi napada ili su to počinitelji možda namjeravali uništiti dokaze – ostaje predmet istrage.

Prema informacijama koje su dobili WDR, NDR i SZ, policija je otkrila komponente drona, točnije motor i rotor, tijekom još jedne pretrage područja. Iz izvora bliskih istrazi u početku se moglo čuti da tijekom te pretrage ništa nije pronađeno. Ostaje nejasno kako je napad planiran i tko bi mogao stajati iza njega. Sigurnosni izvori pretpostavljaju da su ruske obavještajne službe bile uključene u planiranje. Rusija je, očekivano odbacila svaku odgovornost, dok istražitelji trenutačno prate nekoliko tragova, uključujući neke temeljene na DNK tragovima pronađenim na mjestu događaja, izvijestili su njemački mediji.

Nažalost, ovdje se radi tek o jednoj od više odvojenih istraga pojedinačnih incidenata koje njemački izvori pripisuju ruskoj strani. Među ostalim tu treba spomenuti i 21. kolovoza objavljeno otkrivanje zalihe oružja za “kinetičke operacije” nedaleko Berlina iz listopada prošle godine – gdje se isto sumnjiči Rusku Federaciju, a u tijeku je i postupak izručenja potencijalno sumnjive osobe uhićene krajem jeseni u Rumunjskoj. Riječ je o 24-godišnjaku Vadimu S, podrijetlom iz Ukrajine, za kojeg se tvrdi da je krajem listopada 2025. stigao u Berlin iz Poljske, preuzeo oružje i pohranio sve u šumi kod jezera Müggelsee na jugoistoku Berlina, te svojim nalogodavcima dostavio slike i geolokacije maskiranog tereta prije odlaska iz Njemačke. Nakon toga, on je otputovao u Rumunjsku, gdje je sudjelovao u slanju zapaljivih paketa u međunarodnu dostavnu mrežu ukrajinske “Nove pošte”, te je radi toga bio i uhićen zajedno s još jednim suradnikom. Napomenimo kako je takvo slanje zapaljivih paketa zapravo slično u Njemačkoj i Švicarskoj uspješno spriječenim planovima iz ožujka 2025. godine – koje se spominjalo u kontekstu šire kampanje napada na ukrajinske logističke pravce na prostoru Europske unije.

Razarač američke Mornarice USS Benfold prošlog je mjeseca u Južnom kineskom moru danima bio bez električne energije, zbog čega su mornari ostali bez pitke vode, usluga brodske kuhinje, funkcionalnih toaleta i klimatizacije. USS Benfold (DDG 65), razarač s navođenim projektilima klase Arleigh Burke, pretrpio je kvar na generatorima koji je uzrokovao četverodnevni prekid napajanja električnom energijom tijekom obavljanja rutinskih operacija u regiji Indo-Pacifika, izjavio je za Military Times glasnogovornik 7. flote, kapetan korvete Matthew Comer, a prenosi portal Defence news.

Comer je odbio komentirati gdje se točno incident dogodio, ali više novinskih kuća izvijestilo je da se dogodio u Južnom kineskom moru. Brod je potom primio podršku od udarne skupine nosača USS George Washington (CVN-73), koja je uključivala dostavu obroka s raketne krstarice klase Ticonderoga, USS Robert Smalls. Ovaj se incident dogodio 24. srpnja, a razarač USS Benfold bio je prisiljen da ga ugovoreni remorkeri odvuku u zaljev Subic na Filipinima radi popravka 28. srpnja. Brod su po dolasku dočekali stručnjaci iz Zavoda za popravak brodova – Japanskog regionalnog centra za održavanje, rekao je Comer, dodavši: „Nitko od članova posade nije ozlijeđen; pokazali su otpornost, odlučnost, profesionalnost i nepokolebljivu pribranost u svom postupanju”.

Dan nakon dolaska na Filipine, posada broda dobila je hranu i smještaj izvan broda. Opskrba električnom energijom na brodu Benfold uspostavljena je 30. srpnja, a svi potrebni popravci dovršeni su prije premještanja broda radi opskrbe gorivom, više od tjedan dana kasnije, 7. kolovoza. U tijeku je istraga o tehničkom propustu, izjavio je kk Comer. U ponedjeljak 17. kolovoza USS Benton napustio je japansku luku Yokosuka, u koju je uplovio prema ranije planiranom rasporedu, a nakon saniranja električnih problema

Problemi i s nosačem USS Abraham Lincoln

Do novog incidenta je došlo ubrzo nakon izvještaja o lošem moralu i problemima s mentalnim zdravljem na nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln, koji je u misiji već devet mjeseci (točnije 269 dana), dijelom radi potpore američkim vojnim operacijama protiv Irana. U američkim filmovima i serijama Mornarica je uvijek primjer elitnog roda oružanih snaga u kojem ne postoje problemi. No više nije tako.

Nedavno je taj nosač zrakoplova klase Nimitz posjetio admiral Brad Cooper, zapovjednik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, nakon što je list Military Times doznao da su najmanje dva mornara pokušala skočiti u more tijekom produljenog boravka broda u misiji. Admiral Cooper je istaknuo da služba na moru može biti zahtjevna, no naglasio je da USS A. Lincoln bilježi najmanji broj slučajeva povezanih s mentalnim zdravljem među 11 aktivnih nosača zrakoplova američke Mornarice. Američki zakonodavci počeli su od nadležnih službi tražiti informacije o uvjetima na nosaču i pojašnjenja o produljenom rasporedu njegova angažmana, uključujući izvješća o problemima s osnovnim potrepštinama, vodom, vodovodnim instalacijama, mentalnim zdravljem, sigurnošću na palubi i dostavom pošte.

No, čelnici Pentagona i Bijele kuće i dalje odbacuju te zabrinutosti, pri čemu predsjednik Donald Trump tvrdi da trajanje angažmana „nije ni približno dovoljno dugo”. Američka mornarica je službeno demantirala izvještaje o raširenoj krizi mentalnog zdravlja na „Lincolnu”. U priopćenju se napominje da nije zabilježen porast suicidalnih misli ili pokušaja samoubojstva među članovima posade.

Kao zamjena tom nosaču aviona poslan je nedavno USS George H.W. Bush (CVN-77), nuklearni nosač aviona klase Nimitz. Objavljene su fotografije koje prikazuju borbene avione kako polijeću s njegove palube u Arapskom moru, gdje će pružati podršku „sigurnosti u regiji”. Tajnik za Mornaricu Hung Cao potvrdio je da će se „Lincoln” uskoro vratiti kući u sklopu „planirane rotacije”.

Raytheon povećava proizvodnju projektila Tomahawk u sklopu novog ugovora vrijednog 22,9 milijardi dolara. Naime, američka tvrtka Raytheon je osvojila sedmogodišnji ugovor vrijedan 22,9 milijardi dolara za ubrzanje proizvodnje krstarećih raketa Tomahawk za američku Mornaricu, objavila je tvrtka RTX u ponedjeljak 17. kolovoza. Ovaj ugovor je dodijeljen u okviru inicijative Ministarstva obrane/rata „Arsenal slobode“ i slijedi okvirne sporazume koje je Raytheon potpisao s Ministarstvom u veljači. Ti raniji sporazumi postavili su za cilj povećanje godišnje proizvodnje Tomahawka na više od 1000 raketa, uz pripadajuću podršku, kako bi se osiguralo ono što tvrtka naziva stabilnom i predvidljivom opskrbom za Mornaricu i savezničke vojske.

„Suša“ u zalihama raketa

Ovaj ugovor treba staviti i u kontekst sve učestalijih vijesti i medijskih napisa o tome da su SAD potrošile većinu zaliha visoko tehnoloških dalekometnih projektila u ratu s Iranom, Agencije su se pozivale na razne upućene izvore, što izaziva zabrinutost oko spremnosti američke vojske za buduće sukobe, unatoč potpuno suprotnim tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pa i na stranicama portala Obiris.org pisali smo da SAD ubrzava proizvodnju PZO raketa presretača za sustave Patriot. Ništa bolja situacija nije ni s balističkim raketama zemlja-zemlja ATACMS i PrSM, a SAD ih je “doslovno sve ispalio i potrošio”, tvrde sve brojniji izvori. Ti projektili, koji stoje više od milijun dolara po komadu, omogućuju precizne napade sa sigurnih udaljenosti. ATACMS-i, koje je Ukrajina nabavila od SAD-a u vrijeme predsjednika Bidena, omogućili su napade po dubini teritorija Rusije. PrSM-i su novija generacija raketa koje će zamijeniti ATACMS-e i kraćeg su dometa.

„Tomahawk je najvažnije udarno oružje Mornarice”

„Tomahawk je najvažnije udarno oružje Mornarice, sposobno ciljati neprijateljske snage stotinama kilometara daleko bez ikakvog rizika za živote naših mornara“, rekao je predsjednik Raytheona Phil Jasper, dodavši: „Ulažemo značajna sredstva u našu radnu snagu, tehnologiju, lanac opskrbe i objekte kako bismo dramatično povećali proizvodne kapacitete i zadovoljili rastuću potražnju.“

Tvrtka RTX objavila je da je u prvoj polovici 2026. isporučila tri puta više projektila Tomahawk nego u istom razdoblju 2025. godine. Naveli su da će surađivati ​​sa stotinama malih i srednjih dobavljača diljem zemlje kako bi povećali opseg proizvodnje u skladu s novim ugovorom, no nisu otkrili trenutačne brojke o godišnjoj proizvodnji niti vremenski okvir za postizanje cilja  proizvodnje 1000 projektila. RTX je ranije izvijestio da je proizvodnja projektila Tomahawk za američke snage iznosila otprilike 60 komada godišnje prije sklapanja okvirnih sporazuma u veljači, što znači da bi planirano povećanje proizvodnje nadmašilo taj broj više od 15 puta. Sporazumi iz veljače također su obuhvaćali povećanje proizvodnje projektila zrak-zrak tipa AMRAAM na najmanje 1900 komada godišnje te proizvodnju obitelji projektila presretača SM-3 i SM-6. RTX je objavio da je povećao kapitalna ulaganja za 2026. godinu u pogone i tvornice s 2,6 na 3,1 milijardu dolara kako bi podržao povećanje proizvodnje u svim segmentima proizvodnje streljiva, uključujući i program Tomahawk u Tucsonu u Arizoni. Projektili Tomahawk lansiraju se s brodova i podmornica Ratne mornarice SAD te mogu pogoditi ciljeve udaljene oko 1600 kilometara (1000 milja). Iz RTX-a navode da je taj projektil prošao više od 550 pokusnih letova te da je korišten u borbenim operacijama više od 2300 puta. Raytheon nije otkrio koje će točno platforme Ratne mornarice ili savezničke programe podržati proizvodnja obuhvaćena novim ugovorom, niti kako se iznos od 22,9 milijardi dolara raspoređuje na hardver projektila, usluge podrške i ulaganja u dobavljače.

Ministarstvo obrane Portugala objavilo je 20. srpnja 2026. da je s Italijom potpisalo sporazum o nabavi triju fregata nove generacije za portugalsku Ratnu mornaricu, s rokom isporuke 2029.-2030. godine. Brodove FREMM EVO izgradit će talijansko brodogradilište Fincantieri. Taj ugovor sada je predmet zahtjeva za parlamentarnim nadzorom poslova oko nove flote fregata vrijednu 3,9 milijardi eura, objavio je 12. kolovoza portugalski portal Resident. Svi radovi na održavanju triju novih portugalskih fregata talijanske proizvodnje obavljat će se u Portugalu, objavila je portugalska Vlada nastojeći odgovoriti na sve brojnija pitanja o obrambenom ugovoru vrijednom gotovo 4 milijardi eura. Portugalska Ratna mornarica, kao i neke druge u NATO savezu, trenutno je u procesu modernizacije i obnove flote, a ovaj posao jedan je od najvrijednijih i najskupljih poslova u modernom Portugalu. Ministarstvo obrane kao benefit za Portugal navodi da će brodogradilište Alfeite biti revitalizirano te ističe da će taj proces uključivati ​​„razine revizije bez presedana”, dok će se prema navodima portugalskog Ministarstva obrane potpora tijekom životnog ciklusa fregata FREMM EVO, uključujući njihove sustave i naoružanje, odvijati u Portugalu u razdoblju od najmanje 30 godina.

Korist za Portugal zbog prijenosa tehnologije

Brodogradilište Alfeite ujedno i održava brodove portugalske Ratne mornarice (Photo: Arsenal de Alfeite)

Ti bi radovi mogli činiti više od 85 % ukupne vrijednosti održavanja plovila te će biti dio širih nastojanja za razvojem nacionalnih obrambenih sposobnosti i revitalizacijom brodogradilišta Alfeite, smještenog južno od Lisabona.

Samo radovi koji uključuju zaštićene tehnologije u vlasništvu trećih zemalja mogli bi zahtijevati međunarodna partnerstva – kao što je već slučaj s drugom opremom portugalske Ratne mornarice. Portugalske tvrtke također će sudjelovati u radnim paketima tijekom izgradnje brodova i pratećih plovila, priopćilo je Ministarstvo, iako će njihovo sudjelovanje morati biti usklađeno s vremenskim rokovima programa Europske unije za financiranje obrane SAFE.

Očekuje se da će Portugal imati koristi od prijenosa tehnologije i osposobljavanja u specijaliziranim područjima visoke vrijednosti. Pojedinosti o gospodarskim i financijskim učincima bit će objavljene naknadno, priopćila je Vlada, navodeći kao razlog osjetljivost dijela pregovora koji su još uvijek u tijeku.

Razni stavovi političkih stranaka

Stranka CHEGA optužuje premijera Montenegra da umjesto transparentnosti bira progon onih koji postavljaju pitanja

Do ovog pojašnjenja došlo je nakon upita stranaka CHEGA i Socijalističke stranke u vezi s jednom od najvećih vojnih nabava u Portugalu u posljednjih nekoliko desetljeća. Stranka CHEGA zatražila je informacije o tome što je sve uključeno u cijenu od 3,9 milijardi eura te zašto se čini da je procijenjeni trošak porastao u odnosu na iznos od približno 3 milijarde eura koliko se uz tu nabavu vezalo u prosincu 2025. Također traže pojedinosti o kriterijima korištenim pri odabiru talijanske ponude.

Socijalisti su se usredotočili na obećanu gospodarsku korist za Portugal, uključujući i pitanje koje će to portugalske tvrtke sudjelovati, koje će se tehnologije prenositi, te kakva je točno uloga predviđena za brodogradilište Alfeite. Ministarstvo je navelo da su sporazum i povezani dokumenti „dostupni i bit će stavljeni na raspolaganje” parlamentu te institucijama nadležnim za odobravanje, nadzor i reviziju programa SAFE. Opisali su mehanizme nadzora kao „najveću strukturu za praćenje, kontrolu i reviziju ikad uspostavljenu u demokratskoj povijesti Portugala”. Uz postojeće ovlasti tijela kao što su Revizorski sud i Državno odvjetništvo, na program SAFE i druga ulaganja u obranu primjenjivat će se još tri razine revizije.

Ministar obrane Nuno Melo i dalje je na raspolaganju za istup pred parlamentom kad god se to zatraži, iako će informacije koje se mogu otkriti ovisiti o fazi u kojoj se postupak za program SAFE trenutačno nalazi. Vlada je također navela da će fregate u više od 95 % svoje konfiguracije biti identične onima kojima se koristi talijanska Ratna mornarica, što će Portugalu i Italiji omogućiti zajedničku nabavu rezervnih dijelova i smanjenje dugoročnih troškova. Očekuje se da će pet portugalskih helikoptera Lynx Mk95 djelovati s tih plovila sve do 2035. godine.

Optužbe za pogodovanje Talijanima

Fincantieri gradi fregate FREMM EVO i za talijansku Ratnu mornaricu (Photo: Fincantieri)

Odgovori stižu usred žestokog spora oko tvrdnji da je portugalska tvrtka NTG godinama zastupala talijansko državno brodogradilište Fincantieri, ali je navodno isključena neposredno prije sklapanja sporazuma, čime je izgubila oko 90 milijuna eura na ime provizije. Ministarstvo obrane izjavilo je da nema saznanja o bilo kakvom odnosu između NTG-a i Fincantierija te tvrdi da nijedna portugalska tvrtka ili posrednik nije sudjelovao u postupku nabave, koji je proveden izravno između portugalske i talijanske države. Melo je najavio pravni postupak protiv internetskog portala 24 Horas, koji je objavio te navode, kao i protiv čelnika stranke CHEGA Andréa Venture te zastupnika te stranke Pedra Frazãa, optuživši ih za širenje neistina i narušavanje ugleda Ministarstva i uključenih osoba. Premijer Luís Montenegro najavio je planiranu kupnju triju fregata još u srpnju, nakon razgovora u Rimu s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni.

 „Škola“ i za Hrvatsku

Budući da i Hrvatsku očekuje obnova i modernizacija Hrvatske ratne mornarice, portugalski je primjer dobra „škola“. Nakon sage s obalnim ophodnim brodovima između MORH-a i brodogradilišta „Brodosplit“ , očekuje se i konačna odluka o nabava korveta za HRM. Kako je riječ o vrlo skupim plovilima, po nekima možda i nepotrebima, treba očekivati i u Hrvatskoj brojne političke i stručne rasprave polemike i kritike samog odabira..

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.