Dok su peripetije oko donošenja novih obrambenih zakona obilježile posljednje dvije sjednice saborskog Odbora za obranu, istinski događaj broj 1 zapeo je na marginama parlamentarnoga rada. Na istoj onoj 14. sjednici Odbora, održanoj 6. lipnja, na kojoj je s dnevnoga reda skinuta rasprava o konačnim prijedlozima Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, ministar obrane Ante Kotromanović, njegova zamjenica Višnja Tafra i načelnik Sektora za javnu nabavu Branko Pribolšan članovima Odbora za obranu prezentirali su neke detalje iz 3, odnosno 4 velike nabave koje je Ministarstvo obrane pokrenulo posljednjih nekoliko mjeseci. Želja ministra obrane da pod zadnjom točkom dnevnog reda „razno“ članovima Odbora prezentira pokrenute nabave obalnog ophodnog broda i daljinskih stanica za borbeno oklopno vozilo, te remonta helikoptera Mi-8 i MiG-ova 21, uz naglasak na transparentnosti sustava i uvidu saborskog Odbora za obranu u cjelokupni sustav nabava u MORH-u, smekšala je i najtvrđa odborska srca. Naravno, dodan je tu još i neoboriv argument – jačanje uloge parlamenta kroz novi Zakon o obrani, koji predviđa da saborski Odbor za obranu ubuduće daje mišljenje za sve vojne javne nabave vrijednosti veće od 5 milijuna eura. Ova mala Kotromanovićeva diverzija spasila je tu odborsku sjednicu, i to upravo u trenutku kada je predsjednik Odbora Tomislav Ivić otkazivanje sjednice gotovo već stavio na glasanje.
MORH godišnje provodi oko 900 postupaka nabave, u posljednjih godinu dana s većine njih skinuta je oznaka tajnosti, a najavljeno je da će se deklasificiranje nabava nastaviti, s krajnjim ciljem da se tek onih 5 posto najneophodnijih provodi iza očiju javnosti. U kratkom uvodu ministar Kotromanović rekao je nekoliko osnovnih riječi o nabavama koje trenutno najviše golicaju širu javnost. Tako je najavio namjeru Ministarstva obrane da kroz narednih par godina remontira sva 24 helikoptera, uz donesenu stratešku odluku o jačanju ZTC-a (Zrakoplovno-tehničkog centra) kao ugovaratelja posla. MORH planira da će se već iduće godine u ZTC-u moći raditi više od 70 posto remonta helikoptera. Što se tiče remonta i nabave MiG-ova 21, Kotromanović je posebno istaknuo „igre ispod žita“:
„Razni ljudi koji su zainteresirani za poslove lobirali su u Ministarstvu i kod novinara, mi smo smijenili neke ljude u Ministarstvu koji su bili direktno vezani – to vrlo otvoreno govorim – i s druge strane smo čak i prijavili policiji određene pritiske i poslove koji su bili prema Ministarstvu obrane, tako da smo to na jedan vrlo korektan način sve skupa zatvorili“.
Treća velika nabava upravo je u tijeku, i tiče se izgradnje obalnog ophodnog broda po sistemu 1+4. Interes brodograditelja bio je iznimno velik, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, da bi u najuži izbor ušlo 8 kompanija. U trenutku dok su Odboru za obranu objašnjavani detalji ove nabave, trajao je audit tih zainteresiranih tvrtki, kako bi se na licu mjesta ustanovilo tko ima uvjete za gradnju OOB-a, a tko je malo „uljepšao“ svoju prijavu. Posljednja nabava zaključena je nekoliko dana prije 14. sjednice Odora za obranu – opremanje BOV-a Patria daljinskim stanicama 12,7 mm. Prema prvom, sada već isteklom ugovoru, MORH je nabavio 56 stanica za 180 milijuna kuna, dok je novi ugovor, pohvalio se Kotromanović, ipak nešto povoljniji:
„Mi smo sad kupili 58 stanica za 140 milijuna kn – znači uštedjeli smo 40 milijuna kn, i mislim da je to isto, rekao bih, jedna dobra stvar koju smo napravili u sustavu“.
No je li ova ušteda posljedica pada cijena uslijed krize, ili je prvi ugovor jednostavno bio loše sklopljen – to se, nažalost, nije uspjelo saznati, a članove Odbora za obranu takve stvari nisu zaintrigirale. Nisu ih pretjerano zanimali ni detalji koje je u nastavku prezentacije Branko Pribolšan, načelnik Sektora za nabavu MORH-a, namjerno ili slučajno propustio reći. No, krenimo redom…
Remont helikoptera: 83,5 milijuna kuna u 2013. godini
Ove godine započeo je kapitalni remont i modernizacija helikoptera Mi-8. Odluka o početku postupka nabave potpisana je temeljem članka 10 Zakona o javnoj nabavi, koja omogućuje direktno ugovaranje s poslovnim subjektima, u ovom slučaju sa ZTC-om. Međutim, budući da ZTC ne može sam obaviti remont hrvatskih vojnih helikoptera, temeljem članka 33. Uredbe o postupcima nabave za potrebe obrane i sigurnosti, ZTC je izabrao svoje partnere za ovaj posao.
„Naš Zavod ne može za sada vršiti remont motora i remont drugih agregata. Prema tome oni su birali, raspisali nadmetanje, i javilo se 5 tvrtki – iz Rusije, Češke, i Ukrajine, i između njih su odabrali ukrajinski zavod koji vrši remont motora. To je Zavod u Siču, koji je inače proizvođač upravo tih motora za helikoptere (jedini u svijetu koji proizvodi motore za helikoptere Mi-8), tako da je odabir izuzetno dobar, što garantira da će se uspješno završiti. I za druge agregate su također odabrani partneri izvana, sve ostalo radi se u ZTC-u, zasad – koliko ZTC ima sposobnosti i koliko ima odobrene certifikate“,
objasnio je Pribolšan. U skladu s time, ZTC će ove godine uglavnom rastavljati letjelice i raditi slične jednostavnije poslove. No budući se očekuje da s ovim remontom i izabranim partnerima ZTC stekne neke nove sposobnosti, procjenjuje se da bi već sljedeće godine trebao raditi 50 ili čak 70 posto remonta helikoptera. Inicijalna ponuda ZTC-a bila je u vrijednosti od 124 milijuna kuna, potom je, nakon revizije cjelokupnog tijela remonta i modernizacije, smanjena na 94 milijuna kuna. U postupku revizije, tehnička služba MORH-a, u kojoj su sjedili i stručni predstavnici iz HRZ-a i PZO-a, odustala je od ugrađivanja one opreme za koju su ustanovili da bi previše koštala, a ne bi dala nikakve efekte – primjerice, zaključeno je da nema smisla na stare helikoptere ugrađivati neke potpuno nove agregate, i slično. Međutim, rezervirana sredstva u proračunu i u financijskom planu Ministarstva obrane iznose 85 millijuna kuna za remont helikoptera, pa tako ni cijena od 94 milijuna nije prihvatljiva. Uz novu reviziju i povuci-potegni, posao je zaključen na obostrano zadovoljstvo i konačnu ponudu ZTC-a od 83 milijuna 599 tisuća kuna.
Remont i nabava MiG-ova: 132,98 milijuna kuna
Nakon dugog dvoumljenja oko načina rješavanja budućnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Ministarstvo obrane odlučilo je pokrenuti remont i nabavu aviona MiG-21. Uvjet je bio: daje se 7 letjelica na generalni remont, dokupljuje se 5 aviona MiG-21, te se i na njima vrši remont. Prije donošenja same odluke o provedbi nabave, izvršene su konzultacije s proizvođačem MiG-21, gdje se ustanovilo da ruska tvrtka Russia Aircraft više ne proizvodi te avione, a ne vrši ni remont tih aviona. Oni su konstatirali da to još rade jedino 2 tvrtke i preporučili – Aerostar iz Rumunjske i Ukrspeceksport iz Ukrajine. Temeljem toga, ministar obrane donio je odluku o pokretanju pregovaračkog postupka s te dvije tvrtke, uz uvjet da svih 12 aviona mora doći u potpuno isti status, odnosno da kod primopredaje moraju biti isti vremenski i isti radni resursi. Budući je MORH po prvi puta takvu nabavu provodio sukladno novoj Uredbi o provedbi nabave za potrebe obrane i sigurnosti, to je, prema tvrdnjama Branka Pribolšana, kod stranih partnera dovelo do priličnog nesnalaženja u novim zakonskim propisima, zbog čega je došlo do pomicanja roka za predaju inicijalnih ponuda.
„Tijekom pregovora također je utvrđeno da određeni tehnički uvjeti nisu shvaćeni kod svake tvrtke na isti način, pa su pregovaračkim postupkom ustanovljeni također novi tehnički uvjeti, gdje je sudjelovala naša kompletna tehnička struka, zajedno s pilotima. Piloti su, naime, bili prisutni kako bi utvrdili one manjkavosti koje su ranije uočene kod bivših remonta kako ne bi došlo sada do novog… Naime, prijašnji remont je također vršila tvrtka Aerostar iz Rumunjske, pa smo suočili njihove predstavnike i njihovu struku s našim pilotima i našim predstavnicima kako bi došli do najoptimalnijeg rješenja. Jer oni su objašnjavali u prethodnom razdoblju da im radio stanica nije dobro bila smještena, itd. Kada su se potpuno utvrdili tehnički uvjeti, odnosno tehničke specifikacije napravljene u suglasju s jednom i drugom tvrtkom, jer se istovremeno pregovaralo, kako bi i jedna i druga tvrtka apsolutno iste stvari nudile, kako ne bi bilo dileme oko financijskog dijela ponude, zatražen je konačni troškovnik“,
kazao je Pribolšan članovima saborskog Odbora za obranu.
U inicijalnoj ponudi, tvrtka Aerostar iz Rumunjske posao je cijenila 20.635.156 eura, odnosno 196 milijuna kuna, a ukrajinski Ukrspeceksport – 17.495.207 eura, odnosno 166,2 milijuna kuna. Obje su tvrtke svoju konačnu ponudu donijele istovremeno na otvaranje, prilikom kojeg su bili i prisutni predstavnici obje strane. Ponude su se otvarale pred njima, i pred njima je pročitana cijena – konačna cijena tvrtke Aerostar iz Rumunjske bila je 18.639.450 eura, odnosno 177.074.775 kn, a tvrtke iz Ukrajine 13.998.827 eura, odnosno 132.988.000 kuna. MORH-ovo Povjerenstvo zaključilo je da za ovu potonju ponudu ima dovoljno novaca u proračunu za ovu i u projekciji za sljedeću godinu, kao i to da ukrajinski zavod raspolaže s više pričuvnih dijelova od rumunjskog. Naknadno je od Ukrajinaca zatraženo da od svoje državne Porezne uprave i ostalih nadležnih tijela donesu izvorne dokumente koji dokazuju da su MiG-ove koje namjeravaju prodati Hrvatskoj u vlasništvu države Ukrajine. To je dostavljeno, nakon čega je ministar Kotromanović potpisao odluku o izboru najboljeg ponuđača i početku postupka remonta hrvatskih prestarih lovaca. Ukrajinski ponuditelj obvezao se da će do 15. listopada ove godine Hrvatskoj uručiti 3 aviona, do 31. prosinca naredna 2, te ostatak do kraja lipnja 2014. Kako bi se spriječile naknadne glasine o loše obavljenom poslu (što je bio slučaj nakon prvog remonta u Rumunjskoj, iako ne postoji niti jedan pisani dokument da je taj remont bio loše obavljen), remont će cijelo vrijeme na licu mjesta nadgledati piloti HRZ-a.
Izgradnja OOB-a: 5 brodova, 105 upita, 8 ponuđača, 50 milijuna eura
Izrada pretprojekta za izgradnju obalnog ophodnog broda počela je još 2005. godine, i temeljem Zakona o javnoj nabavi dodijeljena je Brodarskom institutu, kao tvrtki u 100-postotnom državnom vlasništvu. Cijeli pretprojekt MORH je platio 4.941.175,74 kuna, ali sam projekt nikada nije započet. Kako se ne bi trošili dodatni novci poreznih obveznika, tijekom 2012. i 2013. godine napravljena je dorada i poboljšanje samog pretprojekta. Uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva, odlučeno je da se raspiše međunarodni natječaj, sukladno Zakonu o javnoj nabavi i Uredbi o provedbi javne nabave za potrebe obrane i sigurnosti. Upiti o sudjelovanju u nadmetanju stizali su iz svih krajeva svijeta – od Australije i Singapura do Hamburga i Nizozemske, 105 gospodarskih subjekata MORH-u je poslalo dodatna pitanja, i 27. svibnja, na posljednji dan natječaja, MORH je zaprimio 8 zahtjeva za sudjelovanje. Kao što smo već pisali, zahtjeve su poslali brodogradilište Brodosplit, odvjetnički ured Božić koji zastupa ponuditelje Leda iz Korčule i Fassner iz Njemačke, zatim Zajednica ponuditelja Montmontaža Greben Vela Luka i Radež d.o.o. Blato, pa Zajednica ponuditelja NCP grupa iz Šibenika sa svojim partnerima, zatim Zajednica ponuditelja Adria Mar Brodogradnja sa svojim partnerima Dalmont, EPO i Procesna oprema i tvrtka IEL, potom Baltic Wordboats iz Estonije, Brodotrogir iz Trogira i na kraju – Zajednica ponuditelja brodogradilišta Uljanik i Tehnomont iz Pule. Nakon što MORH-ovo Povjerenstvo obiđe sva brodogradilišta, izvršit će se konačno ocjenjivanje ponuditelja i ulazak u drugi krug natječaja. U drugom krugu ponuditeljima će se podijeliti pretprojektna dokumentacija, zajedno s dijelom klasificiranih podataka (npr. o komunikacijskim vezama), a od ponuditelja će se zatražiti i njihovo konačno projektno rješenje broda – temeljem čega će se izvršiti i konačni odabir sukladno financijskoj ponudi. MORH planira za izgradnju 5 obalnih ophodnih brodova platiti najviše 50 milijuna eura.
Hrvatsko-litavski razgovori u 4 oka
Iako se do sada smatralo da se izgradnja obalnih brodova ne može financirati iz sredstava Europske unije, prilikom nedavnog posjeta Litvi načelnik GS OS RH Drago Lovrić saznao je da je to ipak moguće, jer je po tom modelu Litva financirala svoje obalne snage. Razgovori o detaljima nastavit će se početkom srpnja, kada vojno izaslanstvo iz Litve dolazi u posjet Hrvatskoj. Ukoliko se to pokaže mogućim, u Ministarstvu obrane planiraju pripremiti projekte ne samo za OOB-ove, već i za protupožarne avione, kao i za eko-brod kojim će na Jadranu pokrenuti boj protiv onečišćenja. Za taj brod, rekao je Kotromanović, Hrvatska je već dobila 2 milijuna dolara, ali to nije dovoljno.
