RH potpisala novi Program vojne mobilnosti

 

Na marginama ovotjednog zasjedanja Upravnog odbora Europske obrambene agencije (EDA) 22 države-članice (Austria, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska) i EDA potpisale su u utorak, 14. svibnja, novi program koji će olakšati izdavanje dozvola za prekogranična kretanja na kopnu i u zraku. U ime Hrvatske program je potpisao pomoćnik ministra obrane Petar Mihatov. Ovaj je program razvijen u okviru rada EDA-e po pitanju vojne mobilnosti, te implementira važan dio „Akcijskog plana za vojnu mobilnost“, predstavljen od Visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije Europskom parlamentu i Vijeću 28. ožujka 2018. godine. Vojna mobilnost je također posebno istaknuta u Zajedničkoj deklaraciji EU-NATO, koja je bila potpisana u Varšavi 2016. godine, a Savez je ovo pitanje preponao kao ozbiljan problem koji se postavlja pred savezničke snage tijekom većine ozbiljnijih aktivnosti širom Europe.

Svrha potpisanog Programa je u harmoniziranju različitih nacionalnih propisa uključenih zemalja članica. On bi trebao omogućiti zemljama članicama smanjivanje administrativnog tereta povezanog s različitim izdavanjima dozvola i time bitno skratiti vrijeme potrebno za izdavanje dozvola za prekogranična kretanja na kopnu i u zraku. Ovaj program postavlja osnovu za niz važnih aktivnosti na tehničkoj i proceduralnoj razini, ne bi li se razvilo uređenje nužno za prekogranična kretanja, transport tijekom kriza, pripreme za savladavanje kriza, obuku i svakodnevno poslovanje. Ova uređenja pokrivaju kretanja kopnom (ceste, željeznice i unutarnje vodene putove) i zrakom (daljinski upravljani zračni sustavi, borbeni zrakoplovi ili helikopteri), a očekuje se da će biti finalizirana u 2020. godini.

Vojna mobilnost tiče se poboljšavanja manevra vojnog osoblja i robe kroz i preko granica EU. Velik broj država članica koje sudjeluju u tom novom programu po pitanju prekograničnih dozvola za kretanje pokazuje potrebu za ublažavanje administrativnog tereta uz puno poštovanje suvereniteta država članica,“ kazao je Jorge Domecq, izvršni direktor EDA-e.

Vojna mobilnost

Pojam vojne mobilnosti pokriva kretanje vojnog osoblja i imovine s jednog mjesta na drugo, uključujući prelaske granica uporabom raznih vidova transporta. To je posebno važno za međunarodne operacije. Sposobnost osiguravanja glatkog i učinkovitog kretanja vojnog osoblja i imovine preko i izvan granica EU osigurat će spremnost EU za odgovore na krize. Vojna mobilnost je velika tema i u okviru PESCO projekata, a trebala bi omogućiti zemljama članicama EU da djeluju brže, usklađeno sa svojim obrambenim potrebama i odgovornostima, kako u kontekstu misija i operacija  Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, tako i u okviru nacionalnih i međunarodnih aktivnosti.

Uloga EDA-e u implementaciji Akcijskog plana

Akcijski plan o vojnoj mobilnosti nadograđuje se na dokument „Put prema vojnoj mobilnosti“ (Roadmap on Military Mobility), kojeg je razvila ekspertna radna skupina EDA-e, uspostavljena na traženje zemalja članica EDA-e u rujnu 2017. godine. Zemlje članice su ustanovile da EDA treba rješavati pitanje vojne mobilnosti kroz 4 glavna područja. Kao prvo, tu su dozvole za prekogranično kretanje, koje se tiču procedura za pribavljanje dozvola za prelazak granica, i to je područje na kojem EU države mogu dodatno unaprijediti usklađenost i efikasnost svojih procedura. Ovaj EDA program potpisale su 22 zemlje članice 14. svibnja 2019 godine. Temeljem procjene svojih nacionalnih zakonodavstava, države članice tu trebaju ustanoviti “uska grla”, te predložiti načine njihova rješavanja. Uz to, na EU razini će biti razvijena i dva tehnička sporazuma (Technical Arrangements – TA). Ti sporazumi će postaviti okvire administrativnih procedura za redovni transport, transport tijekom kriza, u pripremi za savladavanje kriza, u obuci i tijekom svakodnevnog poslovanja. Oba tehnička sporazuma opisuju standardne situacije u kojima je učinak na zemlju domaćina smanjen na apsolutni minimum i potrebna podrška je minimalna ili čak nije ni potrebna, što može voditi i izdavanju prethodnih dozvola za takva kretanja (pre-grant) ne bi li se time ustanovilo prethodne dozvole za takve situacije i odvojilo procedure kada nije moguće izdati prethodnu dozvolu. Također, oba ova tehnička sporazuma uključivat će procedure izdavanja diplomatskih propusnica (Diplomatic Clearance).

Kao drugo, podrška Agencije zemljama članicama obuhvaća i druge programe vezane uz harmonizaciju vojnih zahtjeva po pitanju carina te obračuna poreza na dodanu vrijednost. Naime, zahtjevi za vojni transport preko i izvan EU podliježu carinskim propisima. To je područje na kojem su razvijene zajedničke standardne procedure i gdje se nastoji uskladiti različita nacionalna tumačenja međunarodnih propisa. Ujedno, nastoji se ujednačiti porezne aspekte prekograničnih vojnih djelovanja, ne bi li se uz smanjenje zastoja osiguralo i manje troškove za takve vojne aktivnosti. Ovaj EDA program je snažno povezan s Europskom komisijom, i bit će izvršavan u skladu sa carinskim kodeksom EU (EU Customs Code), gdje će prvi rezultati biti integrirani od rujna 2019. nadalje. Kao sljedeći korak predstoji digitalizacija komunikacije između pojedinih nacionalnih oružanih snaga i pojedinih carinskih institucija, što će dovesti do bržeg procesa odobravanja  te smanjivanja administrativnog tereta.

Trans-europska transportna mreža (TEN-T), u kojoj RH tek rubno sudjeluje

Konačno, kao treće, tu je pitanje prilagodbe još pravnih pravila ali i infrastrukture – od preduvjeta za siguran transport osoblja i vojne opreme (uključujući tu i transport opasnih roba) i pitanja odgovornosti (uključivo i za okolišno zakonodavstvo, za fizičku i pravnu zaštitu osoblja), sve do pitanja raspoloživosti i prikladnosti europske transportne infrastrukture. Budući da se pravni okviri razlikuju među državama članicama, važno je istražiti mjere koje bi trebalo poduzeti za poboljšavanje procesa i procedura za vojne snage, uz puno poštovanje suverenosti država članica, i u skladu s EU ugovorima i propisima. EDA provodi dva ispitivanja stanja po pitanju opasnih roba (čiji se vojni aspekt definira usko nacionalno, dok je u civilnoj sferi reguliran međunarodno), te širih pravnih aspekata. Njihovi rezultati su bili raspravljani s državama članicama i bit će predani na razmatranje Europskoj komisiji prije ljeta 2019. Uz to, posebno se promatra tehnička tematika podobnosti europske infrastrukture za potrebe vojne mobilnosti. Definiranje potreba ovdje je stavljeno u načelnu nadležnost Vanjskoposlovne službe Europske unije (EEAS), uz konzultiranje NATO saveza po potrebi, a ono obuhvaća dubinsku analizu postojeće transportne infrastukture iz okvira Trans-europske transportne mreže (TEN-T) u svjetlu vojnih potreba. Ovaj proces unutar EU trebao bi dovršiti do kraja 2020. godine, i unutar njega bi Komisija trebala procijeniti nedostatke koji budu uočeni kad se postojeću TEN-T procijeni prema vojnim potrebama. S druge strane, zemlje članice bi trebale ustrojiti svoje nacionalne točke za vezu po pitanju nacionalnih transportnih sustava, te uzeti vojne potrebe u obzir i pri planiranju izgradnje buduće, nove transportne infrastukture. Naglasak se tu stavlja na uspostavljanje infrastrukture dvojne namjene (civilne i vojne), ne bi li time ujedno bio poboljšan i ukupni kapacitet za promet ljudi i roba na prostorima Europske unije.

 

*Photo: EDA

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.