PZB ne ide u muzej

 

Danas je u vojarni „1. hrvatski gardijski zbor“ na zagrebačkom Tuškancu svečano obilježena 26. godišnjica Počasno-zaštitne bojne (PZB), što je ujedno bio i prvi vojni događaj kojem su prisustvovali novi predsjednik RH Zoran Milanović, te potvrđeni budući načelnik GS OS RH viceadmiral Robert Hranj. Bila je to premijera i za Dragana Lozančića, u ulozi savjetnika novog predsjednika, zaduženog za nacionalnu sigurnost i obranu. „Čast, dužnost, domovina – to su naša temeljna načela koja slijedimo i prema kojima živimo i izvršavamo svoje zadaće“, rekao je zapovjednik Počasno-zaštitne bojne brigadir Elvis Burčul, istaknuvši da pripadnici te postrojbe ponosno i časno promiču vrijednosti hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika. Predsjednik Milanović poručio je pripadnicima Počasno-zaštitne bojne kako su u postrojbu izabrani po vrlo jasnim i mjerljivim kriterijima:

Ostali su dobri, a vi ste po svim kriterijima, koji su jasni, transparentni i svima poznati, bolji. I ostanite elita. (…) Elita se u vašem slučaju ne stječe rođenjem, porijeklom, nego samo radom i učenjem, i to je ono što sam rekao u nastupnom govoru da ću zagovarati, poticati i promicati profesionalnost i patriotizam“,

rekao je Milanović, podsjetivši na svojedobnu vlastitu zgodu tvrdnjom da „patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton“. Milanović je zadovoljan što pripadnici PZB nose hrvatske proizvode – Šestanove kacige i HS Produktove puške:

Volio bih da proizvodimo i avione. Brodove ćemo proizvoditi, za to ću se zalagati, da budemo vidljivi koliko možemo, moramo i hoćemo. Tu ćemo voditi svoju politiku, i politiku NATO i saveznika, ali i svoju politiku“.

Zanimljivo je uočiti kako je upravo Počasno-zaštitna bojna primijetila promjenu na Pantovčaku – već prvog radnog dana novog predsjednika iz upotrebe su izbačeni crveno-zlatni i bijelo-crni kazališni kostimi. Milanović taj dio odore PZB-a smatra nepotrebnim kičem i povijesnim falsifikatom, te će – dok je on Predsjednik RH – pripadnici PZB-a nositi svoje standardne svečane ili radne odore. Samo na Pantovčaku. Naime, prošloga tjedna nakon sjednice saborskog Odbora za obranu održane 20. veljače, ministar obrane Damir Krstičević objavio je kako se ta Milanovićeva odluka ne tiče svih prilika i događanja u kojima sudjeluju pripadnici PZB, te da će Vlada i MORH za svoje potrebe ipak zadržati tzv. „crvene mundire“.

Što se tiče odora… Imamo pravilnik. Taj pravilnik je donijet iz 2014. godine. Znači, nisam ga ja donosio. Ja ne vidim razloga da mi taj pravilnik… Inače, taj pravilnik donosi ministar obrane… da se on treba mijenjati… kad je iz 2014. I u tom pravilniku jasno piše da ta povijesna odora… da se ona može koristiti. Da, piše da se ta povijesna odora može koristiti. Razgovarao sam s predsjednikom hrvatske Vlade. Hrvatska Vlada, znači premijer, hrvatska Vlada… ta povijesna odora… Mi ćemo je i dalje koristiti kad naš hrvatski vojnik bude odlazio u Lourdes – svi znate da u kontinuitetu odlazi u Lourdes u toj povijesnoj odori – i mi ćemo koristiti… Znači, Vlada će koristiti tu odoru. Zatim, tu je i velika smjena straže, koju je ova Vlada isto vratila… Mislim da je to i u funkciji turizma, turističke atrakcije, prema tome i kad su takvi događaji sigurno da će se koristiti ta povijesna odora. A što se tiče Predsjednika, ako on ne želi, kao što… to je opet njegovo pravo. Prema tome, jedna priča uključuje da može zakonski na osnovu pravilnika prijedloga da može predsjednik i Vlada… da može to bez ikakvih problema… Mislim da to nisu neki strateški problemi“.

I tako se prvi slučaj „tvrde kohabitacije“ između Vlade i novog Predsjednika RH nije dogodio na pitanju povlačenja OS RH iz Afganistana ili oko izbora novog načelnika GS OS RH, već oko izmišljenih ukrasnih kaputa jedne vojne postrojbe.

Što je problem s ovim odorama?

Pravilnik kojeg Krstičević spominje je „Pravilnik o vojnim odorama“ iz studenog 2014. godine, kojeg je donio tadašnji ministar Ante Kotromanović, i koji u svom 32. članku govori o tzv. „povijesnoj odori“. Pritom, prvi stavak tog članka propisuje: „Povijesnu odoru nose pripadnici počasno-zaštitne postrojbe pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji u skladu s posebnom zapovijedi“. Drugi stavak kaže:„Povijesna odora vojnika i dočasnika je u crveno-crnoj, a časnika u bijelo-crnoj kombinaciji“, dok se u trećem stavku propisuju dijelovi povijesne odore:

Osnovni dijelovi povijesne odore su:– crvena ili bijela kapa (čelenka), – crveni ili crni dugi ogrtač (menten), – crveni ili bijeli kaput (surka), – crno-zelena ili crveno-zelena pletena vrpca, – kopča (držač mentena), – bijela pamučna majica, – crne hlače, – bijele rukavice, – crna marama-kravata okovratnik sa zlatnim grbom Republike Hrvatske i zlatnim resama, – ceremonijalne čizme ili cipele, – remen ili držač hlača (tregeri), – opasač, – bijelo dorukavlje s dvostrukom manžetom, – kabanica s navlakom za kapu“.

Druga strana ove priče dobro je opisana u knjizi „Lica društva – likovi države“ autorice Reane Senjković, u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, 2002. godine. U zasebnom odjeljku ona se dotakla i autorskog uratka kostimografkinje Ike Škomrlj, dizajnerice za tekstil i odjeću Dženise Medvedec te scenografkinje Latice Ivanišević:

Da bi Hrvati još i lakše povjerovali u svoju slavnu (i trnovitu) prošlost, Tuđman ju je za njih nanovo ispisao, a ponešto joj i dometnuo. Baš u ovome dodavanju, međutim, nije uvijek i uspijevao, što najbolje pokazuje pokušaj uvođenja u život različitih ‘povijesnih odora’, svakako na prvome mjestu, odore njegove Predsjedničke garde. ‘Stvorena (…) od izabranih momaka iz sastava policijskih snaga Hrvatske’, promovirala se na Dan hrvatske državnosti, 30. svibnja 1991. Imala je pridonijeti dojmu stabilnosti i trajanja (projiciranog u budućnost) državnoga sustava uspostavljenog godinu dana ranije. Ujedno, njezina je zadaća trebala biti i dekorativna: ‘Stajat će ispred Banskih dvora i Sabora Republike Hrvatske. Ispraćat će i dočekivati visoke i ugledne goste (…). Republika Hrvatska dobit će još jedan identifikacijski znak, a Zagreb nov motiv za razglednice. Mnogi građani i turisti doći će na Gornji grad da bi se slikali s gardistima ispred reprezentativnih državnih objekata’. Novoizmišljeni su bili i koreografija i kostimi Garde: odabrane elemente vojnih odora iz hrvatske povijesti za ovu su priliku kolažirale modna kreatorica Dženisa Medvedec i kazališna kostimografkinja Ika Škomrlj. ‘Proučavale su stare hrvatske odore, motive s uniformi hrvatskog plemstva i velikaških odora, proučavale oružje i držanje pri svečanim obredima. Iz Engleske nabavljen je najkvalitetniji materijal, izrađeni su prvi modeli, a onda se išlo na konzultacije s predsjednikom Tuđmanom’ (Globus, 31. svibnja 1991: 9). Mladiće koji su nosili te modele za novotradicijski je nastup koreografirao Milko Šparemblek, profesionalni plesač“.

Na kraju, svatko po svome…

Ovim Krstičevićevim prošlotjednim objašnjenjem ujedno se stalo na kraj i svim tumačenjima da Milanović uopće ne želi ni Počasno-zaštitnu bojnu, kako se prije samo nekoliko dana objašnjavala Milanovićeva odluka o ukidanju crvenih odora na Pantovčaku. Bude li potrebno, o PZB-u se može razgovarati, rekao je prošloga tjedna Damir Krstičević:

Ta postrojba je opet pod zapovijedanjem načelnika GS. Jasno da ona opslužuje predsjednika, prema tome predsjednik, odnosno načelnik GS, moraju vidjeti kako ta postrojba treba funkcionirati i kako ta postrojba treba izvršavati svoje obveze“.

Bez obzira što će Vlada i MORH nastaviti koristiti tzv. „povijesne odore“ za neke zadaće iz domene PZB-a, na jutrošnjem svečanom obilježavanju 26. obljetnice te postrojbe nisu se mogle vidjeti „živopisne“ odore, koje su vizualno dominirale gotovo svim vojnim prigodama u mandatu Milanovićeve prethodnice.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.