Prošla su nepuna dva mjeseca od terorističkog napada na Markovom trgu, nakon čega je uveden novi, privremeni režim (ne)kretanja po ovom samom središtu izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Da se radi o djelu s elementima terorizma početkom ovoga tjedna složilo se i Vijeće za nacionalnu sigurnost, a danas je Vlada RH na svojoj 24. sjednici ozakonila mjere ograničenog kretanja po Markovom trgu. Podsjetimo, od 12. listopada ove godine privremeno je ograničen pristup i kretanje dijelom Trga sv. Marka i Freudenreichovom ulicom za sve osobe koje za to nemaju opravdani razlog, poradi čega su dio prostora Trga sv. Marka i Freudenreichova ulica završili i ograđeni tehničkim preprekama („gelenderima“). Na današnjoj sjednici Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je da se usvojenom odlukom Vlada otvara put za neka trajnija rješenja:
„U cilju sprečavanja pristupa osoba i vozila koja mogu predstavljati sigurnosnu ugrozu na prostoru ispred Hrvatskoga sabora i Vlade, te otklanjanja opasnosti za štićene osobe i građane od 12. listopada 2020. privremeno je ograničen pristup i kretanje tim dijelom grada. Ovom Uredbom, odnosno određivanjem tog prostora štićenim, stvorio bi se pravni temelj za trajnije provođenje mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata, te primjenu elemenata sustava tehničke zaštite i kontrole pristupa, čime bi se smanjila mogućnost izravnog pristupa i ugrožavanja sigurnosti kako osoba tako i objekata. Naravno, pri tome ni u kom slučaju se ne smije ograničiti pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu s Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju.
Pristup i kretanje i dalje bi bio omogućen svim osobama kojima je to nužno, zaposlenicima, dužnosnicima, zastupnicima Hrvatskog sabora, Vlade RH, sucima, zaposlenicima Ustavnog suda, osobama koje stanuju u zoni ograničenog pristupa, vjernicima koji posjećuju Crkvu svetoga Marka zbog vjerskih obreda, osobama s poteškoćama u kretanju, te sudionicima mirnih okupljanja i javnih prosvjeda. Temeljem ove Uredbe, opseg i vrstu mjera osiguranja i zaštite određuje nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova na temelju procjene razine ugroženosti, sigurnosnih prosudbi sigurnosno-obavještajnih agencija, te podataka i informacija drugih državnih tijela. Regulacija prometa na području Gornjeg grada ne bi se mijenjala za vozila javnog prijevoza i vozila građana“.
U danas donesenoj „Uredbi o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja“ kao štićeni prostor 1. kategorije definira se prostor u neposrednom okruženju sjedište Hrvatskog sabora i Vlade RH, i to: „1,2 metra od vanjskog ruba objekta Hrvatskog sabora sa sjeverne istočne i južne strane; 1,2 metra od vanjskog ruba objekta Vlade Republike Hrvatske sa sjeverne i zapadne strane; prostor Trga sv. Marka u Zagrebu između istočne strane objekta Vlade Republike Hrvatske, zapadne strane objekta Hrvatskog sabora te sjevernog i južnog kolnika na Trgu sv. Marka; Freudenreichova ulica i dio južnog kolnika Trga sv. Marka od Freudenreichove ulice do Ćirilometodske ulice“.
Kako to izgleda u praksi – i dalje postoji policijska kontrolna točka na južnom dijelu Markovog trga, nedaleko od Ćirilometodske ulice. Na njoj se prijavljuje razlog prolaska Markovim trgom – ako niste zaposlenik jedne od tamošnjih institucija, stanar obližnjih zgrada ili barem vjernik koji ide u Markovu crkvu na misu, onda na kontrolnoj točki morate dokazati opravdanost prolaska štićenim prostorom i to najavom ili akreditacijom pri nekoj od ustanova koje se nalaze na tom području. U protivnom, šetnje radi same šetnje – nema.
Što se time rješava? Prvenstveno neposredan pristup ulazu u Banske dvore, Hrvatski sabor ili Ustavni sud. No, ako se podsjetimo „performansa“ europskog zastupnika Ivana Vilibora Sinčića kada je 10. rujna pred sam ulaz u Vladu RH istrpao kombi lubenica kako bi upozorio na loš položaj hrvatskih poljoprivrednika, onda taj njegov čin spada u kategoriju „mirnog prosvjeda“. Dakle, bez obzira što se to njegovo djelovanje posljednjih tjedana često spominjalo u širem kontekstu terorističkog napada od 12. listopada, s pravovremenom najavom policiji i ishođenom dozvolom Sinčić bi se i dalje mogao tako ukazivati pred Vladinim vratima. Uzmemo li u fokus ozbiljniji primjer – kao suludi napadački čin Danijela Bezuka – nema te ograde koja je mogla zaustaviti metke iz Bezukovog automatskog oružja, niti je za to nužan neposredan prilaz npr. zgradi Vlade. Kao što su stručnjaci puno puta naglašavali – Markov trg i tamo smještene upravne zgrade izuzetno je teško (ako ne i nemoguće) štititi u današnjim životnim okolnostima. Kao jedino pametno dugoročno rješenje nameće se preseljenje tamošnjih državnih institucija na neko manje prometno, manje turistički popularno i za zaštitu povoljnije mjesto u širem prostoru glavnoga grada.
