Košnica zvana Europski parlament

Dok se u Hrvatskoj i nadalje ne zna kada će se točno održati prvi izbori za Europski parlament, u Bruxellesu uvelike teku pripreme redovitih EP izbora 2014. godine. Jučer je parlamentarni Odbor za ustavna pitanja prihvatio prijedlog prema kojem će 13 zemalja EU, uključujući tu i Hrvatsku, izgubiti poneko mjesto u Parlamentu, kako bi broj zastupnika i nakon 1. srpnja ove godine ostao u skladu s odredbama Lisabonskog ugovora. Taj ugovor, naime, sprečava da broj zastupnika u Europskom parlamentu poraste prilikom svakog idućeg ulaska neke nove zemlje u EU, odnosno on određuje najveći i najmanji ukupni broj zastupnika. Ili u brojevima: maksimalan broj zastupnika Europskog parlamenta je 750 plus predsjednik, najveći broj zastupnika EP-a iz pojedine zemlje je 96, a najmanji broj zastupnika po pojedinoj zemlji-članici je 6.

Trenutno u Bruxellesu sjede 754 euro-parlamentarca, izabrana temeljem Ugovora iz Nice. Za Hrvatsku je prvotno bilo predviđeno 12 mjesta – što bi značilo ukupno 766 zastupnika u EP, nakon što i mi uđemo u EU. No, to nije u skladu s odredbama Lisabonskog ugovora. Zato je jučer postignut dogovor prema kojem će se za predstojeće izbore 2014. godine Njemačka, koja inače ima maksimalnih 96 zastupnika, odreći će se 3 zastupnička mjesta, dok će se 12 zemalja odreći po jednog. Uz Hrvatsku, u krugu 12-orice nalaze se još i Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Portugal i Rumunjska. Time će Hrvatska iduće godine, točnije sljedećeg svibnja ili lipnja, umjesto 12 birati 11 zastupnika u Europski parlament.

O ovom prijedlogu još će se raspravljati na plenarnoj sjednici EP-a 13. ožujka, no upućeni tu ne očekuju nikakve daljnje promjene. Europski izbori 2014. bit će prvi koji se održavaju nakon što je 1. prosinca 2009. Lisabonski ugovor stupio na snagu.

Nova podjela broja zastupnika po zemljama-članicama EU