Hrvatska pomoć za palestinske izbjeglice

 

Pred sam kraj ove po mnogo čemu izgubljene godine, nova Vlada RH pokušava nadoknaditi zaostatke nagomilane ne samo u proteklih 10 mjeseci, već tijekom posljednje gotovo 2 godine. Najbolji primjer za to je točka dnevnog reda prošlotjedne 2. sjednice Plenkovićeve Vlade, kojom je predloženo usvajanje (a onda i izglasano) Odluke o pružanju pomoći palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku putem Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Radi se o obvezi koju je Republika Hrvatska prihvatila još 2014. godine, a na koju je u međuvremenu „zaboravila“. Kako je kratko izvijestio na Vladinoj sjednici novopečeni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier…

„U Kairu je u listopadu 2014. godine održana donatorska konferencija za Gazu na kojoj je iskazana namjera RH za razvojnom suradnjom s Palestinskom upravom posredstvom Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama. Hrvatska je iskazala namjeru da u razdoblju od 2014. do 2017. godine uplati ukupno 200 tisuća dolara za pomoć palestinskim izbjeglicama. Vlada RH je na prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova 2014. godine donijela odluku o isplati 50.000 dolara. U cilju ispunjenja preostalog iznosa iskazane namjere, odnosno obaveze preuzete za 2016. godinu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predlaže Vladi donošenje odluke kojom bi se regulirala isplata u iznosu od 100.000 dolara u svrhu nabave računalne opreme za osnovne škole. Sredstva potrebna za provedbu ove odluke osigurana su u državnom proračunu.“

Da je prošla Vlada bila iole ažurnija, aktualni iznos od 100.000 dolara mogao se podijeliti na 50.000 prošle godine i 50.000 ove godine, te bi za isplatu u 2017. ostala posljednja rata u istome iznosu. No Milanovićeva je Vlada uplatila tek oko 50.000 dolara u listopadu 2014. godine, da bi potom „zaboravila“ na preuzetu obvezu, dok je Stierov prethodnik na mjestu ministra vanjskih poslova Miro Kovač to u potpunosti prekrižio, baš kao i dosta drugih projekata iz programa razvojne pomoći. U proračunu Ministarstva vanjskih poslova za ovu godinu razvojna suradnja je s 12,5 milijuna kuna smanjena na 1,5 milijun kuna, što je uglavnom potrošeno na plaću jednog zaposlenog, te za bilateralnu donaciju nekoj neimenovanoj međunarodnoj organizaciji.

Očito je na ovu dvogodišnju odgodu financijske pomoći Palestincima aludirao i premijer Andrej Plenković, komentarom na Stierovo obrazloženje:

„Napominjem kako je važno da smo ažurni u ispunjavanju preuzetih međunarodnih obveza, osobito kada je riječ o našem Zakonu o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći. Na takav način dajemo konkretan doprinos jednom od bitnih kriznih žarišta na međunarodnoj razini.“

U tom se svjetlu očekuje ponovno aktiviranje programa razvojnih suradnji, čiju bi važnost premijer trebao razumjeti s obzirom na iskustvo svog rada u Europskom parlamentu. No kakav je tu zapravo stav Plenkovićeve Vlade – vidjet će se već kroz par tjedana, kada prijedlog proračuna za 2017. ugleda svjetlo dana.

Photo: Khalil Mazraawi/AFPPrema Vladinom dokumentu, Hrvatska će 100.000 dolara utrošiti za nabavu računalne opreme u palestinskim osnovnim školama, a iznos će u kunskoj protuvrijednosti biti uplaćen na račun UN-ove agencije UNRWA za Gazu otvoren u Bank Austria, što je razlika u odnosu na iznos iz listopada 2014. godine, koji je uplaćen na račun u Bank of Palestine PLC u Ramallahu. Kao što smo već spominjali, po pitanju smanjivanja rizika od lokalne korupcije bolje su uplate izvedene preko agencija UN – što je razlika koja se već očitovala na primjeru hrvatske pomoći za sirijsku opoziciju (gdje je RH u siječnju 2013. novce uplaćivala direktno na račun jedne slabo poznate udruge, dok je istodobno Slovenija svoje uplate prema Siriji usmjeravala kroz UNHCR). No, s obzirom na strukturu ovogodišnjeg Kovačevog proračuna za MVEP, zanimljivo je da je nova postava hrvatske Vlade uopće pronašla novac za palestinske izbjeglice.

Prema podacima UN-a iz ožujka ove godine, od 5 milijuna palestinskih izbjeglica njih 2,1 milijuna nalazi se u Jordanu, 1,3 milijuna u Gazi, 914.000 ljudi na Zapadnoj obali, oko 500.000 u Siriji, te 447.000 u Libanonu. Jedna od najvećih ovogodišnjih donacija za palestinske izbjeglice bila je ona japanska. Japan je UNRWA donio čak 38 milijuna USD, od čega je 15 milijuna izdvojeno za hranu i higijenske potrepštine izbjeglica u Gazi, nešto manje od 21 milijun za palestinske izbjeglice na Zapadnoj obali, u Libanonu i Siriji, dok su preostala gotovo 2,5 milijuna namijenjena za izgradnju kanalizacije u izbjegličkom kampu Aqbat Jaber na Zapadnoj obali. Prema podacima UNRWA, oko 60% izbjeglica u Siriji preživljava isključivo zahvaljujući UN-ovoj humanitarnoj pomoći, baš kao i oko 200.000 Palestinaca u Gazi i Zapadnoj obali.

 

* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0”.

 

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.