EUROPOL – EU izvješće o terorizmu u 2012. godini

Usprkos svome imenu, nedavno objavljeni dokument “TE-SAT 2013 – EU Terrorism Situation and Trend Report” iz radionice organizacije EUROPOL, odnosi se na 2012. godinu. Točnije, u njemu je dat pregled stanja i razvojnih trendova pojave terorizma na prostoru djelovanja EUROPOL-a – agencije EU zadužene za policijsko koordiniranje i suradnju. EUROPOL za izradu ovog godišnjeg dokumenta redovite surađuje s zemljama članicama EU, partnerskom agencijom Eurojust, ali i nizom država koje nisu članice EU (Hrvatska, Island, Kolumbija, Norveška, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Švicarska i Turska), ali se koriste i otvoreni izvori podataka. Uz to, na izradi izvješća za 2012. godinu sudjelovali su i članovi Savjetodavnog odbora EUROPOL-a, sastavljenog od predstavnika ‘Trojke’ (predsjedatelji Vijeća EU – Cipar, Irska i Litva), te stalnih članova – predstavnika Francuske, Španjolske, Eurojust-a, EU Centra za obavještajnu analizu (The EU Intelligence Analysis Centre – INTCEN) i Ureda EU koordinatora za borbu protiv terorizma (The Office of the EU Counter Terrorism Coordinator). Svi su oni sudjelovali u izradi izvješća predstavljenog krajem travnja 2013. godine, sedmog takvog godišnjeg dokumenta ukupno.

Projekt TE-SAT započet je nakon terorističkih napada na SAD, u rujnu 2001. godine, da bi zamah dobio nakon lipnja 2006. godine, kada je u suradnji EUROPOL-a i Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU (Justice and Home Affairs Council – JHA) razvijena metodologija izrade ovih godišnjih pregleda. Pri tome, za radnu definiciju “terorističkih čina” uzima se ona sadržana u članku 1. Council Framework Decision o borbi protiv terorizma, od 13. lipnja 2002. godine (2002/475/JHA), koju su sve zemlje članice EU implementirale u svoja nacionalna zakonodavstva. Prema njoj, kaznena djela terorizma namjerni su akti koji, prema svojoj prirodi ili kontekstu, mogu ozbiljno naštetiti državi ili međunarodnoj organizaciji kada se počine s ciljem: (1) širenja ozbiljnog straha među stanovništvom, (2) prisiljavanja pojedine vlade ili međunarodne organizacije da poduzme, ili da propusti poduzeti, određenu aktivnost, ili (3) ozbiljnog destabiliziranja ili uništavanja pojedinih fundamentalnih političkih, ustavnih, ekonomskih ili socijalnih struktura pojedine države ili međunarodne organizacije.

Uz samu numeričku analizu broja terorističkih napada koje se tijekom godine pokuša, pokrene (uspješno ili neuspješno) ili izvede, EUROPOL-ovo godišnje izvješće promatra i kretanje broja osoba uhićenih radi sumnje na kaznena djela terorizma, te kretanje sudskih postupaka za takve zločine (broj i vrsta postupaka okončanih u datoj godini na prostoru EU). Ovo je doprinos koji u godišnje izvješće dospijeva doprinosom partnerske agencije Eurojust.

Izvješće za 2012. godinu (TE-SAT 2013)

U njemu se tijekom protekle godine jasno vidi porast broja terorističkih djela u 2012. godine, u usporedbi s 2011. godinom – 219 prema 174 napada godinu ranije. Taj porast nije zanemariv, budući da iznosi oko 25 posto, na godišnjoj razini. U ovome izvješću porastao je i broj mrtvih od akata terorizma, s dvoje 2011. godine na ukupno 17 u 2012. godini. Pa ipak, tu ne treba nagliti s zaključcima.

Kao prvo, treba reći da nema mjesta strahu. Dok je broj terorističkih napada u EU tijekom 2012. doista bio primjetno veći nego godinu dana ranije, i ova nova brojka još je uvijek manja nego usporedivi podatak za 2010. godinu (nabrojeno ukupno 249 uspješnih i pokušanih terorističkih napada. Time vidimo da je terorizam ciklička pojava, s kojom i zemlje članice EU, a i mi izvan EU, zapravo živimo pod normalno.

Relativnost ovoga brojenja dodatno ističu i dva posebna primjera. Kao prvo, u spomenutom godišnjem pregledu EUROPOL-a nije brojen najprominentniji europski akt terorizma u 2011. godini – napad Andersa Behringa Breivika na Oslo i otok Utoya, budući da Norveška nije članica EU i tek izvana surađuje s organizacijom EUROPOL. Dakle, iako se spominje ukupno 77 smrtnih žrtava norveškoga napada, službeni je EUROPOL-ov broj  žrtava od terorizma u EU tek 2 osobe. Ako gledamo broj počinjenih napada, i tu je problem opseg gledanja. Tako je, recimo, napad Mevlida Jašarevića na američko veleposlanstvo u Sarajevu 2011. godine također tek usputno spomenut, ali nije bio i brojen u statistiku – koja nije kontinentalna, odnosno europska, i time zapravo ima veliki nedostatak u promatranju.

Dominantni događaji i problemi u promatranju

U 2012. godini, EU-poimanjem terorizma dominirala su 2 događaja – napad na izraelske turiste u Bugarskoj (Burgas, 18. srpnja 2012.) i djelovanje usamljenog islamističkog terorista u Francuskoj (11. do 19. ožujka, Toulouse i Montaubani). Dok se događanja u Francuskoj definira kao religijom motiviran terorizam (koji je s nula takvih događanja 2011. skočio na 6 situacija u 2012.) – još je otvoreno pitanje klasificiranja napada u Bugarskoj, koji je prouzročio 7 smrtno stradalih i niz ranjenih, uz još nejasne motive i podrijetlo počinitelja.

Pa ipak, što je već duže primjetno – većina terorističkih napada u EU ne dolazi od vjerski motiviranih počinitelja. Većinu napada izvode politički motivirani pokreti, koji se zalažu za neovisnost svojih pojedinih krajeva – bilo Baskije ili Galicije u Španjolskoj, Korzike u Francuskoj ili Sjeverne Irske. U tu je skupinu 2012. spadalo 167 od ukupno 219 akata terorizma, i to je jednako tako bio i ranije najbrojniji tip motivacije (u 2011. – 110, od ukupno 174 napada). Drugi po redu su motivi politički lijevoga podrijetla – 18 napada u 2012. godini, prema 37 u 2011. godini, dok su treći po redu 2012. religijski motivirani napadi (kojih 2011. nije zabilježen ni jedan). U protekloj godini su četvrti izvor motivacije terorista, po broju napada, bile radikalno desne ideologije – 2 napada u 2012. godini, prema samo jednome godinu dana ranije. Ni 2012.godine, kao ni 2011. – nije zabilježen ni jedan slučaj ekološkog terorizma.

Sudski postupci i presude za djela terorizma u 2012.

Dok je ukupan broj terorističkih djela u 2012. porastao prema prethodnoj godini, slično je kretanje zabilježeno i pri promatranju broja osoba uhićenih pod sumnjom da su sudjelovali u počinjenju kaznenih djela terorizma – od njih 484 u 2011. godini, došlo se do 537 uhićenih u 2012. godini (najviše u Francuskoj, pa Irskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenome Kraljevstvu). Budući da su najveći dio zabilježenih terorističkih napada vodili politički i separatistički motivi, ne čudi da je i glavnina uhićenih osoba u 2012. povezana baš s tim tipom terorizma – njih 257, što je relativno stabilan omjer prošlih godina. Najveći dio ove brojke zabilježen je u Nizozemskoj, kada je u jednoj akciji uhićeno 55 osoba povezanih s Radničkom partijom Kurdistana (Partiya Karkeren Kurdistan – PKK). Uhićenja za vjerski motiviran terorizam su 2012. bila u porastu jednako kao i broj takvih zabilježenih aktivnosti – sa 122 osobe u 2011. na 159 osoba u 2012. godini (najviše u Francuskoj, gdje se broj takvih uhićenja praktično udvostručio nakon islamističkih napada). Treba napomenuti da je uočeno kao trend da su za terorizam osumnjičene te uhićene osobe u prosjeku sve mlađe – od 33 godinu u 2010. godini, preko 32 godine 2011., do prosječnih 28 godina starosti u 2012. godini.

Sličan je trend primjetljiv i po pitanju pravomoćnih okončanja sudskih postupaka za djela s obilježjima terorizma na prostoru EU. Tu se u 2011. godini okončalo sudske postupke prema ukupno 316 osoba, dok je godinu dana kasnije sudsko postupanje pravomoćno okončano za 400 osoba. Pri tome, broj donesenih presuda bio je ponešto veći, njih 437 – budući se uz pojedince u nekima od ukupno 149 pravomoćno okončanih sudskih postupaka, osim pojedinim fizičkim osobama, donosilo i presude pojedinim pravnim osobama.

Najveći se broj osoba u 2012. godini procesuiralo pred španjolskim sudovima. Broj osoba pred sudom porastao je u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj , Italiji i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a smanjio se tek u Nizozemskoj. Također, 2012. godine Republika Češka sustavu EUROPOLA prijavila je svoju prvu registriranu presudu za kazneno djelo terorizma. Dok se u 2012. godini najviše oslobađajućih presuda donosilo u postupcima vezanim uz religijski motivirani terorizam (za razliku od prethodnih godina, kada su dominirale oslobađajuće presude za politički, separatistički motivirana djela), njih čak 35 posto od ukupnoga broja – prosječna zatvorska kazna koju se u Europi dosuđivalo za kaznena djela terorizma iznosi oko 8 godina. Pri tome, u tom su se prosjeku za 2012. godine našle obuhvaćene zatvorske kazne u trajanjima od dva mjeseca, pa sve do doživotnih.

Uloga Hrvatske u čitavoj priči

Novi kompleks zgrada agencije EUROPOL u Den Haagu, useljen u lipnju 2011. godine

EUROPOL obuhvaća zemlje članice Europske unije. Kako to Hrvatska još nije, ona dosadašnjim izvješćima TE-SAT nije bila obuhvaćena. Pa ipak, kako se radi o državi na granici EU, i proteklih je godina RH u ovo izvješće doprinosila podacima. To će se promijeniti nakon 1. srpnja ove godine i ulaska RH u punopravno članstvo EU. Zato će za nas biti zanimljivo vidjeti već iduće ovakvo godišnje izvješće – u kojem bi Hrvatska trebala biti i službeno obuhvaćena, kao 28. članica EU. Osim toga, u ovaj će pregled vremenski spadati i bombe postavljene u Zagrebu početkom ove godine, koje po nekim svojim osobinama itekako ispunjavaju EU-standardizirani opis terorističkoga čina (prvenstveno ova zadnja, postavljena na Trgu Bana Josipa Jelačića, 23. siječnja 2013. godine).

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.